Filmski život i život uz film kako ga zamišlja Kino Valli: mali tjedan velikih filmskih naslova

Najkraći kalendarski mjesec ove je godine u filmskom smislu veći od samoga sebe i donosi nam pet tjedana čistog filmskog slavlja! Novi filmski tjedan koji započinje 29. siječnja i traje do 4. veljače, otvaramo s dva filmska noviteta: suptilnom njemačkom dramom „Gledati u sunce“ i apsolutnim rekorderom gledanosti u povijesti hrvatskog filma, filmom „Svadba“ koji će na kino programu biti tijekom cijele veljače. Od filmskih noviteta očekuju nas još snažna psihološka drama „Nürnberg“ koja prikazuje zavodljivost zla i opominje da povijest ne smije biti zaboravljena kako se ne bi ponovila, te njegova čista suprotnost – vesela i bezbrižna „Bodljikava avantura“ koja će zagrijati i mala i velika srca. Ako ste propustili „Martyja Veličanstvenog“ u siječnju evo prilike da to ispravite već ovaj tjedan kad se prikazuje u dva dodatna termina, a ono što nikako ne biste trebali propustiti jest „Dječak u ružičastim hlačama“, potresni film o odrastanju i teškim posljedicama cyber-bullinga kojeg apsolutno preporučamo pogledati u krugu obitelji u Obiteljskom danu 2. veljače. Ekipa Kina 15+ odabrala je prikazati japansku fantastičnu nagrađivanu dramu „Život nakon smrti“ iz 1998. koja se na izravan, ali poetičan način bavi temom odnosa života i smrti, a prvi naslov programa Filmovi za sva vremena debitantski je dugometražni crno-bijeli igrani film „Crni Petar“ koji je već tada dao naslutiti da će Miloš Forman prerasti u najveću figuru češkog novog vala i jednim od najvećih svjetskih redatelja.

Novi naslovi

„Svadba“

Evo „Svadbe“ i u našem kinu! Neviđena svadbomanija koja trese Hrvatsku posljednjih tjedana stigla je i u Pulu, a zbog iznimnog interesa javnosti i publike prikazivat ćemo ga svakog tjedna u veljači, tijekom cijele veljače.

U središtu priče je ljubav između Ane i Nebojše, Hrvatice i Srbina koji su se upoznali i zaljubili tijekom studija u Londonu. Anin otac Miljenko, uspješan i utjecajan hrvatski poduzetnik, na dan svoga pedesetog rođendana suočava se s brutalnom istinom – na sjednici nadzornog odbora doznaje da se njegovo poslovno carstvo nalazi na rubu sloma. Malo zatim zove ga Ana. Čestita mu rođendan, radosno objavljuje zaruke – i zatim, gotovo slučajno, priznaje da je trudna. Otac djeteta je sin srpskog premijera. Šok se širi u obitelji poput valova…

Ova živopisna ljudska komedija redatelja i scenarista Igora Šeregija realizirana je kao ambiciozna koprodukcija između Hrvatske i Srbije i u tome, čini se, leži velik dio njene snage: osim autentične i tople obiteljske tematike, „Svadbu“ je obilježila i izuzetna glumačka postava koju čine ikone regionalne kinematografije, a osim toga stigla je u pravi trenutak da domaću publiku podsjeti da su "naši" i "vaši" sličniji nego što se čini. U stilu punokrvnog balkanskog sitcoma, ispreplićući humor, toplinu i napetost, „Svadba“ prati priču o dvije obitelji čiji odnos stalno pleše između tople obiteljske priče i međunarodnog incidenta. Film podjednako ismijava oba suprotstavljena mentaliteta, ali to čini s toplinom, autoironijom i humorom. „Svadba“ zato nije samo film o hrvatsko–srpskim razlikama, nego i film o ljudima i njihovim sličnostima, čak i dok djeluju prema svojim suprotnim, a nerijetko i apsurdnim uvjerenjima. Jednom kad nacionalno opterećenje ostane po strani, članovi Anine i Nebojšine obitelji su sličniji nego što im se u početku činilo, posebno jer im je zajednička sreća njihove djece važnija od apstraktnih vrijednost koje ih međusobno dijele.

„Nürnberg“

Predvođen dobitnicima Oscara Russellom Croweom i Ramijem Malekom te nominiranim Michaelom Shannonom, „Nürnberg“ je snažan povijesni psihološki triler koji donosi priču o uspostavi povijesnih suđenja članovima nacističkog vrhovnog zapovjedništva za ratne zločine počinjene tijekom Drugog svjetskog rata. Film je temeljen na hvaljenoj knjizi Jacka El-Haija „Nacist i psihijatar“. U neposrednom razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, dok se svijet suočava s razotkrivenim užasima Holokausta, američki vojni psihijatar, bojnik Douglas Kelley dobiva izniman zadatak – izvršiti analizu osobnosti i procijeniti mentalno stanje Hermanna Göringa, zloglasnog bivšeg reichsmaršala i Hitlerova zamjenika, kao i drugih visokih nacističkih dužnosnika uoči i tijekom Nürnberških suđenja. No uskoro se nađe zarobljen u psihološkom dvoboju s Göringom, čija karizma i lukavstvo razotkrivaju trijeznu istinu: da i obični ljudi mogu počiniti nezamislivo zlo. Liječnikova osobna ambicija bila je otkriti postoji li među nacistima zajednička psihoza ili specifičan mentalni poremećaj, jer je vjerovao da samo takvo objašnjenje može objasniti razmjere njihovih zločina. No nakon intenzivnog proučavanja zaključio je kako su ti ljudi u svojoj srži bili oportunisti koji su iskoristili priliku za stjecanje moći i iskorištavanje drugih te kako su takvi ljudi oduvijek postojali i, nažalost, uvijek će postojati…

Redatelj James Vanderbilt poseže za manje poznatim poglavljem tog povijesnog sudskog procesa kako bi postavio trajna pitanja o izvorima fašizma i pravoj naravi zla, a smještanjem radnje u sudnicu prirodno aktivira gledateljev vlastiti osjećaj za pravdu i moral. Danas pedesetogodišnjak, odrastao je svjestan grozote nacističkih zločina, no za njegovu kćer i njezinu generaciju, te su priče „daleke i gotovo nestvarne“, a ovu povijest ne smijemo zaboraviti, odgovorno tvrdi.

„Gledati u sunce“

Snovi i sanjiva java, sastavljena od sjećanja, tišine, nasilja i nade: film „Gledati u sunce“ redateljice Masche Schilinski oblikuje intiman i nadrealni portret svakodnevnog života kroz četiri generacije žena koje dijele isti prostor – izolirano imanje u sjevernoj Njemačkoj. Četiri djevojke, svaka u različitom razdoblju povijesti, i njihove obitelji žive u seoskoj kući u Altmarku, regiji u sjevernoj Njemačkoj: Alma, negdje oko 1910., Erika neposredno nakon Drugog svjetskog rata, Angelika u Istočnoj Njemačkoj 1980-ih i Lenka u našoj sadašnjosti. Naizmjenično pratimo njihovo odrastanje i mladost, ali i promjene na samoj kući tijekom stoljeća, dok se odjeci prošlosti zadržavaju u njegovim zidovima. Iako ih, od prve do zadnje djevojke, kronološki dijeli preko stotinu godina, njihovi životi počinju se zrcaliti jedni u drugima.

Iako se radnja proteže kroz cijelo jedno stoljeće, od ranog 20. stoljeća do suvremenosti, redateljica svjesno poništava linearno pripovijedanje: vrijeme u njezinu filmu je nestabilno i promjenjivo, poput živog organizma. Ono se izobličuje, vraća i ponavlja, kao da i samo pokušava pronaći vlastito mjesto u ponavljajućoj povijesti jedne obitelji, poput osobnih dnevničkih zapisa. Sniman u skučenom, gotovo klaustrofobičnom formatu, film spaja dokumentarističku prisutnost i poetsku apstrakciju. U tom svijetu svaka od žena – Alma, Erika, Angelika i Lenka – postaje odraz one prethodne: njihova iskustva prelijevaju se iz jedne epohe u drugu, u ciklusu nasilja, čežnje i šutnje. Povijest – rat, ideologija, društvena kontrola – uvijek je prisutna, ali kao udaljeni šum, kao pozadina na kojoj se odvijaju intimne povijesti ženskih iskustava i njihovih sjećanja. Poput arhitekta vlastite genealogije, redateljica rekonstruira kako se trauma, želja i strah prenose kroz obiteljsku liniju, pretvarajući kuću u živi arhiv emocija i memorije. U ovom filmu, promatramo kako povijest biva i zauvijek živi u nama – u fizičkom tijelu, zidovima kuće, materinjem jeziku i intimnim snovima. Sjećanja nisu nikada samo naša, već ona nužno povlače naslijeđene emocije, traume i prazni prostor transgeneracijskih tišina.

Dječji film

„Bodljikava avantura“

Holly je znatiželjna desetogodišnjakinja koja živi u svjetioniku i sanja o onome što joj najviše nedostaje – pravoj obitelji, punoj smijeha, topline i zajedničkih pustolovina. Kada upozna Waltera, dobroćudnog, ali pomalo umornog oca neobično velike obitelji zečeva, njihovi se svjetovi neočekivano isprepletu. Nakon neobičnog obrata sudbine, Walter kreće na putovanje bez sjećanja, a Holly vidi priliku za avanturu kakvu je oduvijek priželjkivala. Zajedno se upuštaju u maštovitu potragu u kojoj se granice između stvarnosti i fantazije brišu, a Walter se pretvara u hrabrog viteza iz svojih omiljenih stripova. Ova šarmantna i topla priča o prijateljstvu, mašti i pronalasku obitelji na najneočekivanijim mjestima donosi avanturu koja će razveseliti i male i velike gledatelje.

FuŠ u redovnom

„Dječak u ružičastim hlačama“, ponedjeljak, 2. veljače u 17:00

Radnja prati životni put Andree Spezzacatene, osjetljivog i kreativnog dječaka, zaljubljenika u umjetnost i boje, koji se svojom jedinstvenošću i hrabrošću izdvaja od drugih. Andrea vodi život uzornog mladića, sve dok jednoga dana od majke ne dobije crvene hlače koje, nakon pogrešnog pranja, poprime ružičastu boju. Unatoč tome, Andrea ih odlučuje nositi, čime postaje meta poruga i ismijavanja svojih vršnjaka.

„Dječak u ružičastim hlačama“ filmsko je ostvarenje koje bismo, kada bismo ga morali opisati u tri riječi, mogli sažeti ovako: potresa, dirne i potiče na razmišljanje. Film je nadahnut stvarnom pričom Andree Spezzacatene, mladića koji je 2012. godine, nakon dugotrajnog izlaganja vršnjačkom nasilju i cyberbullyingu, u dobi od 15 godina odlučio okončati vlastiti život. Bio je naizgled vedar dječak, blizak s roditeljima, odlikaš u školi. Njegov je čin tim više bio potpuno neočekivan i neobjašnjiv - sve dok mu majka, nakon njegove smrti, nije ušla na Facebook profil i uvidjela pakao kroz koji je prolazio zbog maltretiranja na društvenim mrežama i u školi. „Dječak u ružičastim hlačama“ predstavlja tihi, ali snažan vapaj protiv ravnodušnosti te dirljivo svjedočanstvo o krhkosti i snazi koje se isprepliću u adolescenciji. Film je to koji bi svi trebali pogledati — ne samo kako bi se razumjela težina problema vršnjačkog nasilja, već i kako bismo naučili prepoznati vrijednost različitosti te vlastitu odgovornost prema drugima.

Kino 15+

„Život nakon smrti“, subota, 31. siječnja u 18:45

Film „Život nakon smrti“ smješten je u svojevrsni međuprostor između života i smrti. Ljudi koji su upravo preminuli dolaze na mjesto gdje imaju tjedan dana vremena u kojem trebaju odabrati jednu uspomenu iz svog života – onu koja im je najdragocjenija. Ta uspomena biti će nanovo stvorena i snimljena na filmu, a upravo s njom će pokojnik zakoračiti u vječnost. Sve ostale uspomene moraju zaboraviti i zauvijek ostaviti iza sebe… No mnogim se pokojnicima nije lako sjetiti najvažnijeg događaja i izabrati ga, a u novoj skupini pristiglih osobito će se problematičnima pokazati 70-godišnji Ichiro Watanabe i 21-godišnjakinja Iseyja…

U ovoj fantastičnoj drami Hirokazu Koreeda se na izravan, ali poetičan i meditativan način bavi temama umiranja, suočavanja s odlaskom s ovog svijeta, svođenja životnih računa te odnosa života i smrti. I u ovom su ostvarenju jasno vidljivi autorovo pronicljivo oko, istančan senzibilitet i zaleđe vrsnog dokumentarista. Koreedina su djela elegične i pomalo filozofične egzistencijalističke drame, karakterne studije s istaknutim i dojmljivim poetskim realizmom i zanimljivim spojem staromodnosti i modernizma. Koreeda je senzibilan, obrazovan i filmološki vrlo potkovan umjetnik trajno zaokupljen temama suvremenog urbanog života, poput odnosa života i smrti, osamljenosti, otuđenosti, besperspektivnosti, egzistencijalne praznine i složenih međuljudskih odnosa. 

Propustili ste/Pogledajte

„Marty veličanstveni“, 1.2 u 17:40 / 3.2. u 20:35

Zvjezdana postava predvođena Timothéem Chalametom i Gwyneth Paltrow, pod redateljskom palicom Josha Safdieja, donosi nezaboravnu priču o mladiću čiji san svi preziru — ali koji je spreman proći kroz pakao i vratiti se jači u nezaustavljivoj potrazi za veličinom. „Marty Veličanstveni“ epska je priča o ambiciji, sudbini, samoostvarenju, kockanju, ljubavi i želji, smještena u živopisni New York 1950-ih, gradu koji nikada ne spava i gdje snovi postaju opsesija. Inspiriran stvarnim likom legendarnog stolnoteniskog šampiona Martyja Reismana — film nije biografija, već originalna priča o čovjeku koji se usudio sanjati izvan granica mogućeg. Marty Mauser besraman je, razmažen, arogantan i nezreo igrač čija se opsesija slavom pretvara u niz katastrofalnih odluka, ludih oklada i emocionalnih ispada. No, uz režijsku energiju Safdieja i glumački magnetizam Chalameta, taj vrtlog destrukcije postaje i duhovit, i dubok, i zapanjujuće ljudski. U tonu filmova Martina Scorseseja (Vuk s Wall Streeta) i Stevena Spielberga (Uhvati me ako možeš), Marty Veličanstveni donosi eksploziju stila, strasti i ambicije čovjeka koji je želio više nego što je svijet bio spreman dati.

Redatelj Josh Safdie kao da i sam igra ping pong s gledateljima stvarajući im kontekstualnu zbrku pripovijedajući priču iz pedesetih godina koju ispunjava glazbom pretežno iz osamdesetih godina da bi oslikao Ameriku kakva je bila i kakva jest, zemlja prilika za jedne, a neprilika za druge. To je Amerika u kojoj susrećemo škrte male poduzetnike i okrutne krupne biznismene, mračne klubove u kojima se zbivaju prevare u stilu filmova Boja novca ili The Hustler, propale starlete, nasilne i opsesivne muževe, opskurne, bogate čudake, kao i već čuvene američke mačo tipove koji bezobzirno sačmaricom štite svoju okućnicu, dakle Amerika u kojoj je sve moguće, ali samo ako imaš želudac, a nemaš skrupula.

Filmovi za sva vremena: Miloš Forman

„Crni Petar“, srijeda, 4 veljače u 18:50

Program Filmovi za sva vremena u veljači je posvećen Milošu Formanu, genijalnom filmašu bez kojeg film 20. stoljeća ne bi bio takav kakav jest. Imat ćemo prilike pogledati čak pet njegovih filmskih remek djela, a kako ih gledamo u kronološkom slijedu, prvi u nizu na programu ovog tjedna je film „Crni Petar“, crno-bijela humorna drama o odrastanju iz 1964. godine.

Mladi Petar ne može se pohvaliti da je pronašao životni cilj. Njegov autoritativni otac, dirigent u mjesnom glazbenom sastavu, njegova je čista suprotnost: uvijek je znao kako se valja "postaviti" i što čini sređeni građanski život. Ne štedi zbog toga savjete upućene svojemu sinu u svakoj mogućoj prigodi, a najvažnija će se ukazati kada Petar dobije posao u jednoj većoj trgovini. Međutim, za takav posao Petar baš nema izrazitijih sposobnosti. On bi najradije ipak "prostudirao" život, a tek se onda možda za nešto i odlučio. Iako baš i nema klasičnog narativa, u smislu – uvod – zaplet – rasplet – kraj, ali je zato lijepo zaokružena cjelina, u svom prvom filmu Forman će uspjeti uhvatiti atmosferu običnog ljeta na celuloidnu vrpcu u par dana života mladića Petra u češkom gradiću na način da je autentičan i iskren prikaz odrastanja i svega što ono nosi.

„Crni Petar“ je Formanov redateljski dugometražni prvijenac i prema nekim mišljenjima najuspjeliji je to Formanov češki film koji je nagovijestio dolazak vrhunskog filmskog autora te predstavlja uvod u njegovu kasniju blistavu holivudsku karijeru. Snimljen je u sedam tjedana, pri čemu su se uglavnom koristili neprofesionalni glumci. Film je izazvao veliku pažnju zbog korištenja montažnih i narativnih tehnika karakterističnih za francuski novi val, ali i također zbog korištenja specifično češkog humora, a zbog čega se često navodi kao jedno od najznačajnijih ostvarenja čehoslovačkog novog vala. Realiziran prema romanu Jaroslava Papušeka, film je iznimno uvjerljiva studija provincijskog života, mladenačkih dilema i generacijskoga jaza, a uz to i djelo koje diskretno kritički opservira ondašnje češke prilike i ignorira ustaljeni društveni "red". Film je oduševio inozemnu kritiku i kao jedno od prvih djela u kojima je došao do izražaja autentični češki humor.