Jedan od najznačajnijih pijanista na svijetu nakon tri desetljeća ponovno u Puli: koncertni nastup na pijanističkom festivalu Piano Poola

Ivo Pogorelić 23. svibnja nastupa u Puli u Istarskom narodnom kazalištu

Ivo Pogorelić, legenda svjetskog pijanizma, u petak 23. svibnja nastupit će u Puli u okviru 2. pijanističkog festivala Piano PoolA. Koncert će se održati u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula s početkom u 19.30 sati, a na programu pulskog koncerta Ive Pogorelića su djela Ludwiga van Beethovena: Sonata br. 8 u c-molu, op. 13 'Patetična', Sonata br. 17 u d-molu, op. 31, br. 2 'Oluja', Bagatela u D-duru, op. 33, br. 6, Bagatela u Es-duru, op. 126, br. 3, Sonata br. 23 u f-molu, op. 57 'Appassionata'.

„Nakon turneje u Japanu te koncerata u Ženevi, Berlinu, Münchenu i Varšavi, maestro Ivo Pogorelić gostuje u Puli 23. svibnja nakon puna tri desetljeća, na što je umjetnička organizacija IM Infinite Music kao kreator Piano PoolA festivala osobito ponosna“, ističu Vesna Ivanović Ocwirk i Marijan Đuzel, pijanisti i osnivači umjetničke organizacije IM Infinite Music u čijoj se organizaciji održava pijanistički festival Piano PoolA.

Glasoviti pijanist Ivo Pogorelić obilježio je klasičnu glazbenu scenu našeg vremena. Njegov jedinstveni glazbeni talent i inovativan pristup svrstali su ga među najoriginalnije glazbene umove današnjice. Pogorelićev pustolovni duh, cijenjen zbog lucidnosti u otkrivanju novih mogućnosti glazbenog izričaja, zaogrnut je pijanizmom najviše estetske vrijednosti, neponovljive virtuoznosti i tehničkog majstorstva. Njegove evokativne interpretacije, oblikovane istančanim glazbenim ukusom, rijetke u naše vrijeme, proširile su horizonte i razumijevanje klavirske literature postavljajući nove standarde pijanističke interpretacije. Zahvaljujući beskompromisnom umjetničkom kriteriju i predanoj potrazi za idealom glazbenog izričaja, Pogorelić je u više od četiri desetljeća sviranja ostvario autentična ostvarenja koje iznimno cijeni publika i kritika, a njegovi koncerti diljem svijeta stekli su status željno iščekivanih kulturnih događaja, najavljuju organizatori pijanističkog festivala Piano PoolA, a koji se održava do 23. lipnja 2025. te u svom drugom izdanju u Puli i Poreču donosi pet koncerata uglednih svjetskih pijanista.

Ulaznice za koncert Ive Pogorelića u Puli moguće je kupiti na blagajni INK te putem mrežnih stranica kazališta i sustava mojekarte.hr.

Ivo Pogorelić, životopis

Rođen u Beogradu 1958., sin glazbenika, Ivo Pogorelić započeo je svoje glazbeno obrazovanje kada mu je bilo sedam godina, a debitirao je solističkim recitalom u dobi od 10 godina. Nakon početnog glazbenog razvoja u Beogradu, preselio se u Moskvu 1970. gdje nastavlja školovanje. Ondje je proveo sljedećih deset godina, najprije pohađajući Središnju specijalnu glazbenu školu na Konzervatoriju „P. I. Čajkovski“, a potom, između 1975. i 1980., studirajući na Moskovskom konzervatoriju. Radikalan zaokret u njegovu umjetničkom razvoju dogodio se nakon susreta s istaknutom gruzijskom pijanisticom i pedagoginjom Alisom Kezeradze s kojom je 1976. godine započeo intenzivnu i plodonosnu profesionalnu suradnju. Zahvaljujući njezinoj pouci o osnovama zapadne tradicije ruske pijanističke škole, čije je temelje krajem 19. stoljeća postavio posljednji Lisztov učenik Alexander Siloti, a nadogradile ih Nina Plesceeva i Alisa Kezeradze, Pogorelić je redefinirao svoju tehniku usvajajući znanja stečena iz višeslojnog iskustva različitih generacija istaknutih klavirskih umjetnika. Ekskluzivnost tog stečenog znanja, temeljena na generacijskoj liniji, sedmoj nakon Beethovena i petoj nakon Liszta, izdvojit će Pogorelića i zajamčiti mu posebno mjesto u povijesnoj plejadi svjetskog pijanizma.

Prvi u nizu većih uspjeha Ivo Pogorelić doživio je već sredinom sedamdesetih, kada je 1975. godine pobijedio na državnom natjecanju u Zagrebu, nakon čega je uslijedilo snimanje prvog LP albuma za diskografsku kuću Jugoton s izvedbama djela Debussyja, Prokofjeva i Kelemena. Koncertnu aktivnost Pogorelić intenzivira 1978. godine, kada kao solist odlazi na dvomjesečnu turneju po SAD-u s Dubrovačkim festivalskim orkestrom. Samo nekoliko mjeseci kasnije doživio je svoje prvo važno međunarodno postignuće kada je pobijedio na pijanističkom natjecanju Alessandro Casagrande u Terniju. Ova pobjeda otvorila je put nizu koncerata tijekom 1978. godine u talijanskim glazbenim središtima poput Napulja i Milana, na Festivalu u Spoletu, kao i brojnim drugim.

Još veću pozornost svjetske glazbene javnosti Pogorelić je privukao 1980. godine kao laureat prestižnog 14. međunarodnog pijanističkog natjecanja u Montrealu, gdje je u finalu spektakularno izveo Treći klavirski koncert Sergeja Prokofjeva. Iste godine Pogorelić je sudjelovao i na 10. međunarodnom pijanističkom natjecanju Fryderyk Chopin u Varšavi, gdje je iz nikad do kraja razjašnjenih razloga eliminiran prije finalnog kruga. Ova kontroverzna i neutemeljena odluka izazvala je nezadovoljstvo pojedinih članova žirija koji su iz protesta napustili natjecanje, dok je pijanistica Martha Argerich svoju odluku o odlasku obrazložila proglašavanjem Pogorelića genijem. Ovaj događaj, kao nijedan do sada u povijesti glazbenih natjecanja, odjeknuo je u svjetskoj glazbenoj javnosti koja je Pogorelića smatrala pravim pobjednikom ovog natjecanja.

Na valu golemog interesa koji je izazvao na Chopinovom natjecanju nesvakidašnjim interpretacijama, zadivljujućom tehnikom i inovativnim pristupom interpretaciji, Pogorelić je stekao priznanje kao pijanist iznimnih kapaciteta i nadasve suvremenog duha. Na pozive brojnih prestižnih koncertnih kuća, započinje intenzivan niz koncerata u Europi, Sjevernoj Americi, Australiji i Japanu. Nakon njegovog debija u njujorškom Carnegie Hallu 1981. uslijedili su senzacionalni solo nastupi na najvažnijim svjetskim pozornicama, kao i oni s renomiranim orkestrima kao što su Bečka i Berlinska filharmonija, simfonijski orkestri Londona, Bostona i Chicaga, Njujorška i Losangeleska filharmonija te orkestri Tonhalle i Concertgebouw i mnogi drugi.

U isto vrijeme Pogorelić se posvetio i studijskom snimanju. Njegov debitantski LP album Chopin Recital, snimljen za Deutsche Grammophon 1981., postao je bestseler ubrzo nakon izlaska, a sljedeće godine, kao ekskluzivni izvođač izdavačke kuće, Pogorelić je počeo kontinuirano snimati. Bogata diskografija Ive Pogorelića, koja do danas broji ukupno 16 albuma i 3 videospota s interpretacijama djela širokog stilskog raspona, od glazbe baroknih skladatelja do glazbe umjetnika 20. stoljeća, jedinstvena je po dosljednosti interpretativnog koncepta u svakom pojedinom albumu. Ova izvanredna izdanja antologijske vrijednosti i kultnog statusa u diskografiji klasične glazbe stekla su ogroman broj slušatelja diljem svijeta, ostajući u katalogu izdavačke kuće godinama, kroz razna reizdanja, neka čak i desetljećima nakon inicijalnog izdanja.

Njegujući umjetnikov kultni status, Deutsche Grammophon je 2006. objavio dvostruki CD s kompilacijama njegovih interpretacija pod nazivom The Genius of Pogorelich, nakon čega je 2015. uslijedio box set s albumima koje je Pogorelić snimio za ovu izdavačku kuću između 1981. i 1998. Ovaj integralni uvid u izvanrednu diskografiju ovog pijanista nagrađen je prestižnom francuskom nagradom Diapason d'Or ubrzo nakon objavljivanja.

Godinu dana kasnije, 2016., maestro Pogorelić je u suradnji sa streaming platformom Idagio napravio nove snimke djela Ludwiga van Beethovena i tako postao prvi klasični glazbenik koji se fokusirao na ovaj oblik tehnološki visokokvalitetne produkcije i distribucije glazbenih zapisa.

Uz četrdesetogodišnju bogatu i raznoliku profesionalnu karijeru na svjetskim pozornicama, Ivo Pogorelić je i društveno angažiran, prvenstveno humanitarnim radom i pomaganjem mladim umjetnicima. U svrhu potpore mladim glazbenicima, Pogorelić je 1986. godine u Zagrebu osnovao Fond za mlade glazbenike s ciljem financiranja njihovog stručnog obrazovanja u inozemstvu. Utemeljio je i Međunarodni glazbeni festival Ivo Pogorelich u Bad Wörishofenu u Njemačkoj 1989. godine, koji je kroz devet godina postojanja ispunio misiju podrške velikom broju mladih glazbenika, ali i ansambala i orkestara na putu njihove međunarodne afirmacije. Za svoj svestrani angažman u promicanju najviših vrijednosti kulture, umjetnosti i obrazovanja u najširem međunarodnom kontekstu, Pogorelić je bio prvi klasični glazbenik koji je 1988. godine dobio čast biti proglašen UNESCO-vim veleposlanikom dobre volje. Podižući profesionalne kriterije i sustav vrijednosti u području pijanističke umjetnosti, Pogorelić je 1993. godine u Pasadeni (SAD), pokrenuo International Solo Piano Competition.

Na tragu manifestacija u Bad Wörishofenu i Pasadeni, u Carnegie Hallu 2016. utemeljeno je natjecanje Manhattan International Music Competition. U znak poštovanja prema pionirskom radu velikog pijanista, Ivo Pogorelić je proglašen počasnim predsjednikom i glavna nagrada nosi njegovo ime.

Njegujući duh europske kulturne tradicije kojoj pripada svojim pijanističkim naslijeđem i umjetničkim doprinosom, maestro Pogorelić nastavlja s izvođenjem kapitalnih djela solističke i koncertne pijanističke literature na pozornicama Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Dalekog istoka. Ovaj impresivan repertoar, kojem se neprestano dodaju nova djela, posljednjih se nekoliko godina usredotočio na opsežne klavirske cikluse Schumanna, Brahmsa, Debussyja, Ravela, Rahmanjinova i Stravinskog, kao i one Chopina, Schumana i Rahmanjinova, oduševljavajući kritiku i publiku cijelog svijeta.

U sezoni 2018./2019., u kojoj je virtuoz Pogorelić proslavio i 60. rođendan i 40 godina karijere, japanska državna televizija NHK dovršila je dugometražni dokumentarni film posvećen kultnom pijanistu, snimljen na povijesnim lokacijama grada Nare, koji je te godine proslavio 20 godina na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.

U kolovozu 2019. Ivo Pogorelić nakon 20 godina objavljuje svoju prvu studijsku snimku za Sony Classical. Album uključuje dvije sonate Ludwiga van Beethovena – br. 22, op. 54, i br. 24, op. 78 i Drugu klavirsku sonatu Sergeja Rahmanjinova, op. 36. Maestro Pogorelić odabrao je ova djela kako bi istražio duboki utjecaj Beethovenove revolucionarne skladateljske tehnike na kasniju generaciju skladatelja.⁠ Na albumu objavljenom za Sony Classical u veljači 2022. predstavio je izbor kasnih remek-djela Frédérica Chopina: Nokturno op. 48, br. 1, Nokturno op. 62, br. 2, Fantazija op. 49 i Klavirska sonata br. 3 u h-molu op. 58.