Grad Pula - Pola osvojio drugo mjesto „Najbolji grad 2025.“ u kategoriji Gospodarstvo
U Šibeniku je 3. prosinca 2025. godine u sklopu konferencije Dani regionalnoga razvoja i EU fondova održana svečana dodjela nagrada najboljim hrvatskim gradovima, prilikom čega je Grad Pula-Pola osvojio visoko 2. mjesto u kategoriji Gospodarstvo u rangu velikih gradova. Priznanje je u ime Grada preuzela pročelnica Službe za provedbu ITU mehanizma Morena Mičetić.
U sklopu konferencije dodijeljene su nagrade i priznanja najboljim gradovima u Republici Hrvatskoj u sedam kategorija – obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi; gospodarstvo, kvaliteta života; najveći napredak u kvaliteti života; fondovi Europske unije te zasebnim kategorijama Smart city i Eco city. Naime, osmu godinu zaredom Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i Ipsos biraju najbolje hrvatske gradove, a u finale ovogodišnjeg izbora ušla su 43 grada.
Zahvaljujući gospodarskoj snazi i stabilnosti, Pula se u velikom izboru za Najbolji grad osmi put svrstala među pet najuspješnijih velikih gradova unutar kategorije gospodarstvo, uz Samobor, Varaždin, Dubrovnik i Šibenik. Od samih početaka izbora, Pula nijednom nije izostala iz kruga najuspješnijih potvrđujući status grada koji vodi uravnoteženu, odgovornu i poticajnu gospodarsku politiku. Kao središte Istre i grad bogate industrijske i kulturne baštine, Pula je u posljednjim desetljećima prošla kroz brojne promjene, ali je zadržala stabilnost i kontinuitet u razvoju. Na temeljima odgovornog upravljanja i uravnoteženog gospodarstva, danas se pozicionira kao jedno od najstabilnijih urbanih središta u Hrvatskoj.
Da bi rangiranje gradova bilo što objektivnije, u svakoj su kategoriji korišteni brojni relevantni, javno dostupni službeni podaci. Primjerice, kada je riječ o gospodarstvu, analizirani su i uspoređeni slijedeći pokazatelji: prosječan dohodak te prosječni izvorni prihodi po stanovniku u svakom gradu, potom stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi, prosječna nezaposlenost i prosječna zaposlenost per capita, te pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima. U formulu je uvršten i indeks nezaduženosti, udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima, stopa prireza i poreza na dohodak te broj obrtnika na 1.000 stanovnika. Također, na rangiranje gradova utječe i izdvajanje za subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora, i to temeljem podataka Ministarstva financija.
