ZAŠTITA OKOLIŠA
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Veliki problem gradova ugroženost je cjelokupnog ekološkog sustava. Gradovi nemilosrdno u svom razvoju i širenju troše velike svoj prirodni okoliš. Industrija, ali i potrebe stanovništva (npr. promet) onečićuju tlo, zrak i vodu, dok se prirodne komponente grada sve više transformiraju i gotovo nestaj u svojim izvornim oblicima.
Temeljno opredjeljenje Grada Pule, kao i Istarske županije je suvremeno oblikovanje grada koje uključuje održivi razvoj industrije, turizma, poljoprivrede, prometa, male privrede i obrtništva, te značajno podizanje komunalnog standarda uz istovremeno očuvanje okoliša, prirodne i graditeljske baštine. Uspostava održivog razvoja podruzumijeva razvoj unutar prihvatnog kapaciteta ekosustava kojeg je moguće ostvariti odabirom zahvata koji svojom sveobuhvatnom djelatnošću ne ugrožavaju zrak, tlo, vode i more.
Zelenilo izrazito zaštitne funkcije predstavljaju zeleni tamponi uz onečišćivače zraka i izvore buke te zelenilo u funkciji vizualne zaštite, poglavito drvoredi i zeleni pojasevi uz pulsku obilaznicu kao i ostali drvoredi uz prometnice na gradskom području, dok okvirno zaštitno zelenilo grad obuhvaća prije svega gradske park šume (Šijana i Busoler), niz manjih šumskih površina rubno raspoređenih po gradskoj površini, te obalne šume i makijom obrasle površine. Na području grada Pule pod režimom zaštite prirodne baštine definirane su površine unutar dviju kategorija i to državnog i županijskog značaja. Unutar tih kategorija pod režimom zaštite ulazi Nacionalni park Brijuni (otoci Jerolim i Kozada), te park šume Šijana i Busoler. Za područje Nacionalnog parka Brijuni, koje je kategorizirano kao područje prirodne baštine državnog značaja, izrađen je Prostorni plan, a kroz odredbe tog plana definiran je režim korištenja. Park šume Šijana i Busoler kategorizirane su kao područja prirodne baštine županijskog značaja koja proglašava Županijska skupština. Zakonom o zaštiti prirode ove šume su definirane kao prirodne ili sređene šume veće krajobrazne vrijednosti, namijenjene odmoru i rekreaciji. Osim navedenih prirodnih dobara zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode, Prostonim planom Istarske županije i Prostornim planom uređenja grada Pule zaštićen je i Mornarički park.
Sve odluke i aktivnosti na razini grada Pule moraju biti usmjerena k optimalnom, racionalnom korištenju raspoloživih resursa, posebno prirodnih. Potrebno je poduzimati aktivnosti i mjere za minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš, odnosno pristupiti aktivnostima koje direktno pridonose očuvanju i unapređenju okoliša. Pitanje zaštite okoliša je ujedno i vrlo važno etičko pitanje. Suvremene teorije menadžmenta ističu etičnost kao nužnu pretpostavku uspješnog menadžmenta i nastupa poduzeća na tržištu. Održivost, dakle, mora biti pretočena u menadžersku praksu, bilo da je to preduvjet opstanka poduzeća, odnosno proizvoda/usluga koje nudi na tržištu i adut za stjecanje konkurentske prednosti, bilo da je motiv poboljšanje imidža poduzeća. Pri upravljanju gradovima, pitanje zaštite okoliša posebno je složeno jer je potrebno iznaći ravnotežnu razinu istodobne zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, dakle ravnotežu ekologije i ekonomije, uz stvaranje preduvjeta za kvalitetnije uvjete života lokalnom stanovništvu. Grad Pula ima zadatak osigurati potrebne infrastukturne uvjete kako bi se odgovorno ponašanje poduzeća moglo realizirati (npr. mogućnost reciklaže, odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada, poticanje energetske učinkovitosti i sl.). Zaštita od onečišćenja i očuvanje pojedine sastavnice okoliša, kao i zaštita od nepovoljnog utjecaja i štetnog djelovanja na pojedine sastavnice okoliša i okoliš u cjelini uređeno je Zakonom o zaštiti okoliša, te drugim posebnim zakonima (Zakon o zaštiti zraka, Zakon o otpadu, Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o kemikalijama, Zakon o zaštiti i spašavanju, Zakon o zaštiti od buke, Zakon o zaštiti prirode, okoliša i energetsku učinkovitost). U okviru usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije područje zaštite okoliša bilo je jedno od najopsežnijih i najzahtjevnijih. Grad Pula, kao grad koji ima specifičnu simbiozu industrije i turizma, drevna nalazišta i obilježja suvremenog grada mora voditi računa o upravljanju zaštitom okoliša na razini grada, te time doprinijeti ostvarivanju održivog razvoja grada putem:
- Učinkovitog korištenja raspoloživih resursa
- Poboljšanje stanja okoliša
- Poboljšanje upravljačkih znanja i vještina
- Rast mogućnosti za prijavljivanje na raspoložive fondove i dobivanje sredstava za investicije u području zaštite okoliša.
U tom kontekstu posebno je vrijedno istaknuti potrebu izrade Plana upravljanja zaštitom okoliša na razini grada kao strateškog dokumenta kojim se određuje politika zaštite okoliša te kratkoročni, srednjoročni i dugoročni ciljevi za pojedini grad. Plan upravljanja zaštitom okoliša utvrđuje jasnu viziju i strategiju zaštite okoliša te aktivnosti za njezino ostvarenje temeljem kojih se omogućava učinkovito planiranje i upravljanje na razini grada.
Razina svijesti građana Pule o značaju zaštite okoliša može se ocijeniti zadovoljavajućom. Neovisno o tome potrebno je i dalje kontinuirano voditi aktivnosti koje razvijaju razinu osviještenosti i educiranosti građana i to svih dobnih skupina, posebno najmlađih. Grad Pula u tom kontekstu treba sustav trajnog financiranja predškolskih i školskih programa zaštite okoliša i nastave u prirodi, sustav financiranja prigodnih programa, te kontinuirane promotivne aktivnosti s informativno-edukacijskim poticajnim porukama iz područja zaštite okoliša. Zaštitu okoliša potrebno je promovirati kao nužni uvjet daljeg razvoja i kvalitete života građana Pule.
Različiti izvori zagađenja s kojima se susrećemo u gradovima nanose štetu ljudskom zdravlju, opstanku biljnih i životinjskih vrsta i ravnoteži ekosustava, te je neophodno kontinuirano raditi na unapređenju kvalitete okoliša. Strateško promišljanje razvoja mora biti poticaj da se aktivnije i sustavnije počinje voditi briga o okolišu i njegovom zagađenju na način da se strogo kontrolira kvaliteta zraka, voda, razina buke, vizualno zagađenje, smanjuje preopterećenost (gužve), te donose i poštuju zadani standardi i limiti dozvoljenog zagađenja. Problem zaštite okoliša veže se uz pojam održivog razvoja grada, koji je u pripremnim aktivnostima za konferenciju URBAN21 koja se održala u Berlinu 2000. godine definiran kako slijedi: «Unapređenje kvalitete života u gradu, uključujući ekološku, kulturnu, političku, institucionalnu, društvenu i ekonomsku komponentu bez ostavljanja tereta budućim generacijama; tereta koji je rezultat iscrpljivanja prirodnih resursa i ekstenzivnog razvoja. » (http://www.archive.rec.org/REC/programes). Održivi razvoj grada mora se temeljiti na ravnoteži 3E – ekonomije (economy), ekologije (ecology) i jednakosti (equity):
- Ekonomija – ekonomske aktivnosti moraju biti usmjerene ka postizanju općeg dobra i blagostanja
- Ekologija – čovjek je dio prirode, priroda ima limite, a lokalne su vlasti u provom odgovorne za očuvanje njenih resursa
- Jednakost - mogućnost za sudjelovanjem svih skupina u aktivnostima i donošenju odluka
Upravo su ekonomija, ekologija i društvena jednakost identificirani kao osnovni stupovi održivog grada 21. stoljeća, stoga je nužan integralni pristup razvojnom promišljanju grada, uz uvažavanje svih ograničenja. Grad Pula pokreće niz projekata koji za krajnji cilj imaju smanjenje negativnih utjecaja na okoliš i kvalitetnije uvjete života građana (Kaštijun, selektivno prikupljanje otpada tzv. «zeleni otoci», kanalizacijska mreža, plinofikacija..).
