Uspješno gospodarstvo

Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja

Cilj gospodarskog razvoja Grada Pule je stvoriti dugoročno održiv model privređivanja koji će osigurati uz adekvatno makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj, sustav u kojem će se efikasno i produktivno raditi, proizvoditi i izvoziti. U skladu sa takvim gospodarskim razvojem grada Pule, potrebne su osim razvoja tercijarnih (turizam i promet) i kvartalnih djelatnosti i industrijska politika (s tehnološkom i obrazovnom politikom), kao i politika zaštite okoliša i obrazovanja mladih za buduće tehnologije. To bi moralo osigurati željene razvojne ciljeve.

Posljednja desetljeća 20. stoljeća predstavljala su prekretnicu u procesu globalnog razvoja. Znanje je postalo pokretač društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja u svijetu. Gospodarske aktivnosti bazirane na iskorištavanju informacija i znanja postale su sila ekonomskog rasta u razvijenim tržišnim ekonomijama i sve više transformiraju sve ostale dimenzije razvoja, cjelokupnog načina življenja i opstojanja čovječanstva. Gospodarstvo temeljeno na znanju posjeduje snažnu tehnološku pokretačku snagu.

Telekomunikacije i umrežavanje su, potaknuti brzim rastom tehnologija, prodrli u sva područja ljudskih aktivnosti i na taj ih način “prisilili” na potpuno nove načine rada i kreiranje novih područja. Znanje, koje se temelji na informacijama te kulturološkim i duhovnim vrednotama, postalo je neovisna sila te najznačajniji činilac društvene, ekonomske, tehnološke i kulturne preobrazbe. Gospodarstvo temeljeno na znanju omogućilo je brzu integraciju golemih intelektualnih resursa ekonomija u tranziciji prema europskoj intelektualnoj bazi, istovremeno potičući razvoj tih tranzicijskih zemalja. Ekonomija utemeljena na znanju utječe na sva ostala područja društvenih aktivnosti u svakoj zemlji, uključujući institucijski i inovacijski sustav i razvoj ljudskih resursa.

Tako su, primjerice, najnovije analize stručnjaka OECD pokazale da su Švedska, Amerika, Koreja i Finska četiri zemlje s najrazvijenijim gospodarstvom znanja s obzirom da njihova ulaganja u znanje u užem smislu koje obuhvaća visoko obrazovanje, privatna i javna ulaganja u istraživanje i razvoj (S&T -Science and Technology) i software najviša i iznose između 5,2 i 6,5 % BDP-a. Njihov razvoj najbrže prate Nordijske zemlje, Irska i Australija čije su investicije u znanje tijekom 90- tih rasle po godišnjoj stopi od 3,4%, a bruto investicije u osnovna sredstva po nižoj stopi od 2,2 % godišnje. O gospodarstvu znanja možemo, dakle, govoriti kada kapitalna ulaganja bivaju zamijenjena ulaganjem u znanje kao osnovnim faktorom gospodarskog rasta

Evidentno je, dakle, da želi li Hrvatska ostvariti gospodarstvo znanja, njena ulaganja u S&T treba znatno povećati (sadašnje izdvajanje 0,8% BDP-a), ne samo do prosjeka europskih zemalja koje sada iznosi 1,9 % BDP-a i koje sama Europa procjenjuje nedovoljnima, već valja razmotriti ciljeve Barcelonskog samita iz 2002. godine koji predviđa ulaganje EU od 3% BDP u S&T, s prevladavajućim ulaganjem poslovnog sektora.

Poslovne zone su mjesta koja dugoročno rješavaju potrebe poduzetnika za poslovnim prostorom te im omogućuju zajedničko korištenje infrastrukture i pospješuju njihovo međusobno povezivanje. Zone predstavljaju nezaobilazan segment razvoja i napretka svake moderne regije te kao takve postaju pokretačka snaga gospodarstva. Osnivanjem i razvojem poslovnih zona potiče se konkurentno gospodarstvo čiji je cilj povezivanje u europski i globalni sustav tržišnog natjecanja .

Grad Pula sa svojom gospodarskom osnovom i obrazovanom radnom snagom i sveučilišnim potencijalom, svoj gospodarski razvoj mora graditi na novim iskoracima vezanim uz svojevrsne inkubatore, tj. tehnološke parkove u kojima se osigurava koncentracija znanja, primjena visokih tehnologija, obrazovanja i povezanosti s nacionalnim i svjetskim obrazovnim institucijama ali vezanim na već dijelom korištenu i razvijenu resursnu osnovu kao što su nove tehnologije na području metalne industrije i građevinarstva (metali i nemetali, građevinski materijal) ; na području tehnologija vezanih uz preradu maslinovog ulja; vina; odnosno novih tehnologija koje podižu turističku ponudu na puno višu razinu (inteligentni sustavi u hotelskoj industriji; tehnologije koje podržavaju obnovljive izvore energije i sl.)

Tehnološki park je upravo mjesto na kojem se povezuju stručnjaci i poduzetnici koji žele ostvariti svoje gospodarske ciljeve temeljene na novim tehnologijama. Svrha i cilj osnivanja tehnološkog parka doprinos je gospodarskom razvoju regije, stvaranju novih poduzetničkih subjekata, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju novih tehnologija i primjeni znanja te znanstvenih istraživanja u gospodarskoj praksi kao i porast kvalitete obrazovanja na učilištima u okruženju. Poslovne zone utječu na suvremeno gospodarstvo, kao i na privlačenje stranih investitora u određeno područje koji pridonose gospodarskom razvoju.

Podizanje efikasnosti i konkurentnosti na domaćem i na inozemnom tržištu predstavlja ključno razvojno pitanje. Pri stvaranju konkurentske pozicije važna je uloga države, ali i jedinica lokalne uprave i samouprave. Grad Pula, zahvaljujući izvrsnom prometnom položaju, blizini mnogih zemalja i vrijednim ljudima kao i Istarska županija, je područje dinamičnog razvoja, otvorena prema novim načinima razmišljanja i spremna za brze promjene. Tehnološki park zato predstavlja važan segment privlačenja mladih i visokoobrazovanih kadrova koji svojim idejama u novoosnovanim poduzećima ne mogu opstati na tržištu ukoliko im se na početku ne pomogne.

Projekt Biotehnološkog parka, može biti od iznimne važnosti za razvoj gospodarstva i obrazovanja grada Pule i Istarske županije. Koristi ostvarene ovim projektom su višestruke:

• stvoriti adekvatnu lokaciju za dolazak velikih multinacionalnih korporacija kao i malih poduzeća koja su tek osnovana
• preusmjeriti se na razvoj poduzeća koja se bave biotehnologijom, te informacijsko komunikacijskim tehnologijama
• povezivanje s obrazovnim institucijama te drugim tehnološkim parkovima u susjednim zemljama
• uspostava kontakata s raznim akademskim institucijama, vladinim i nevladinim organizacijama, ali i drugim relevantnim tijelima lokalne i regionalne uprave.

Izgradnjom i samim početkom rada na ovom projektu pridonijeti će se povećanju zaposlenosti u ovom dijelu Republike Hrvatske, kao i rastu investicija, ali i rastu konkurentnosti istarske regije i RH kao i značajan porast regionalnog BDP-a. U budućnosti se može očekivati kako će park postati jedan od važnijih europskih centara izvrsnosti u području biotehnologije i bio-znanosti. Lokacija svakako može biti odabrana negdje u Puli odnosno u blizini susjednih pulskih općina (Fažana, Medulin…). Prednosti su blizina međunarodnog i lokalnog aerodroma, autoceste, željeznice te visokotehnološkog okruženja.

Na zemljištu približne veličine 100 hektara nudit će se potpuno infrastrukturno opremljene čestice na kojima će se moći izgraditi veliki proizvodni pogoni, ali i manji uredski, tj. laboratorijski objekti. Kompletni park mora biti opremljen cjelokupnom komunalnom infrastrukturom, a također mogućnosti prolaska nekih ruta javnog prijevoza, čime bi se poboljšali prilazi objektima, smanjili zahtjevi za parkiranjem vozila, ali i pridonijelo očuvanju okoliša. Značajnije prednosti izgradnje biotehnološkog parka su:

• obrazovana radna snaga
• snažan razvojni tim s međunarodnim iskustvom
• izvrsna lokacija
• kvalitetne mjere poticanja ulaganja
• vrhunski objekti
• visoka kvaliteta života.

Zbog potrebe velikog broja visokoobrazovanih ljudi u parku je nužna suradnju s pulskim sveučilištem, riječkim i zagrebačkim sveučilištem, kao i drugim znanstvenim i obrazovnim institucijama, koje će pridonijeti podizanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Na temelju danih činjenica može se zaključiti kako se radi o zahtjevnom i kvalitetnom projektu koji će osigurati dodanu vrijednost i povećanje osobnih dohodaka djelatnika te tako direktno utjecati na povećanje životnog standarda grada i cjelokupne regije.