Usklađenost sustava cijelo-životnog učenja sa stvarnim potrebama gospodarstva i društvene nadgradnje
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Suvremeni pristup kreiranju obrazovnih programa mora biti elastičan i sagledavan kroz izgradnju uravnotežene koncepcije svih oblika formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja, koji moraju biti uspješno povezani kroz sustav cijelo-životnog učenja. Naime, uz navedene formalne oblike obrazovanja, treba istaći da na području grada Pule djeluje i Pučko otvorene učilište, koje osigurava mogućnosti doškolovanja i prekvalifikacije kroz trogodišnje programe za stjecanje određenih profesija, a sukladno potrebama tržišta rada (zaštitar, prodavač, kuhar, konobar, vozač, hotelijersko-turistički tehničar, komercijalist, tehničar cestovnog prometa i zaštite osoba i imovine).
Različiti oblici neformalnog i informalnog obrazovanja nude se sporadično i u okviru postojećih obrazovnih institucija, no ne sustavno i transparentno na razini grada Pule. Rezultati istraživanja to potvrđuju, te podržavaju stratešku opciju izgradnje mreže obrazovnih programa kroz koje bi se moglo sagledati cjeloviti sustav formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. U tu svrhu bi trebalo ustrojiti koordinacijsko tijelo, koje će sustavno djelovati u pravcu usklađivanja mogućnosti obrazovnih i znanstvenih institucija, te stvarnih potreba gospodarstva, društvene infrastrukture i tržišta rada.
Time se stvaraju temeljne pretpostavke da se ostvari i visoko rangirani strateški prioritet, a to je potreba da se zapošljavanje i napredovanje kadrova, mora temelji na znanju, iskustvu i kompetencijama. To je moguće ostvariti interaktivnim djelovanjem na svim hijerarhijskim razinama i uz međusobno uvažavanje mogućnosti ponude i suvremene potražnje za obrazovnim programima. No, navedeno prelazi lokalne okvire, te mora naći svoje mjesto u zakonskim propisima i poticajnim mjerama od lokalne preko regionalne sve do nacionalne razine. Pored zahtjeva zaposlenih, u razvijenim zajednicama se naglasak stavlja na potrebe građana, posebno onih treće dobi, kojima također treba osigurati mogućnost stjecanja novih znanja i vještina, kroz specijalistički orijentirane programe. To potvrđuju i rezultati istraživanja koji podržavaju sve akcije kroz koje će se motivirati stanovništvo i zaposleni na stručno usavršavanje, kroz uključivanje u sustav cijeloživotnog učenja.
Kao i u sustavu redovitog obrazovanja, tako i u sustavu cijeloživotnog učenja potrebno je osigurati da se financijski i organizacijski podupre stjecanje deficitarnih znanja. U tu svrhu bi bilo korisno osnovati posebne fondove ciljne namjene. Takve fondove mogu ustrojavati gospodarski sustavi ili lokalne jedinice samouprave. No daleko je učinkovitije ustrojiti posebnu ZAKLADU, čije korištenje treba temeljiti na relevantnim kriterijima, kako bi se na transparentan i učinkovit način moglo poticati (stipendije, školarine, pokriće određenih troškova, prioritet zapošljavanja...) usmjeravanje u određene obrazovne programe odnosno za stjecanje nedostajućih znanja. Obrazovanje i znanost mora sustavno pratiti tehnološki razvoj i suvremene svjetske trendove, pa se i sredstva Zaklade (odn. fondova) moraju usmjeravati i koristiti.
