USKLAĐENOST CILJEVA GRADA PULE S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Kod izrade Strategije razvoja grada Pule, odnosno prije svega strateškog dijela, posebna se pozornost obraćala i na njegovu usklađenost s programskim ciljevima EU za razdoblje 2007. -2013. godine. Posebno se naglašava usklađenost ciljeva razvoja gospodarstva utemeljenog na znanju i novim tehnologijama, valorizaciji i korištenju konkurentskih prednosti, promicanju održivog razvoja industrije, ulaganja u ljudske resurse, jačanja infrastrukturne podrške razvoju te jačanja znanja i vještina u području upravljanja razvojem.
U razmatranju se pošlo od važećih odredbi «Lisabonske strategije», koja je jedan od temeljnih dokumenata EU, koja je bila polazištem donošenja nacionalnih strategija zemalja članica, što znači da je bila i putokaz u izradi strateških dokumenata zemalja pristupnica. Lisabonskom strategijom je bilo obuhvaćeno razdoblje od 2000. do 2010. godine, s naglaskom na pozicioniranje EU kao najkonkurentnijeg i najdinamičnijeg svjetskog gospodarstva, utemeljenog na znanju. 2005. godine je revidirana na način da je naglasak stavljen na «rast i zapošljavanje».
Općenito, temeljni postulati na kojima se temelji Lisabonska strategija su «veći i stabilniji gospodarski rast», te «ostvarenje većeg broja visokokvalitetnih radnih mjesta u EU». Poseban je naglasak bio na potrebi jačanja konkurentnosti nacionalnih gospodarstava, a kroz jačanje unutarnjih tržišta. Poseban je naglasak stavljen na istraživanje i razvoj, obrazovanje, inovacije i poduzetništvo, a s ciljem da se postigne viša razina zaposlenosti i socijalne kohezije. Promovirano je i načelo održivog razvoja, s posebnim naglaskom na implementaciju sadržaja unapređenja i zaštite okoliša.
U ožujku 2010. godine je EU komisija izradila i na raspravu stavila prijedlog nove gospodarske strategije EU, koja je prepoznatljiva pod nazivom «EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast». Donošenje strategije očekuje se u lipnju 2010. godine, što znači da je treba uvažavati kao uporište u donošenju Strategije razvoja grada Pule, te da se slijede postulati kako treba razvijati «pametno, održivo i uključivo gospodarstvo, koje proizvodi visoku zaposlenost, produktivnost i društvenu koheziju», a to znači da se u okviru Strategije mogu izdvojiti slijedeća tri prioriteta:
- PAMETAN RAST – razvoj gospodarstva zasnovanog na znanju i inovacijama
- ODRŽIVI RAST – poticanje gospodarstva koje je resursno učinkovitije, ekološki osvještenije i konkurentnije
- UKLJUČIVI RAST – gospodarstvo zasnovano na visokoj zaposlenosti, treba doprinijeti društvenoj i teritorijalnoj koheziji
Da bi se ovi prioriteti mogli ostvariti, potrebno je postići konsenzus svih zemalja članica oko prihvaćanja strateških ciljeva, ali i područja operativnog djelovanja (glavne inicijative), čija dosljedna primjena stvara preduvjete za ostvarenje načela definiranih prijedlogom strategije «EUROPA 2020». Naime, preuzima se prethodno zacrtani klimatsko-energetski cilj «20/20/20», ali i naglašava potreba da se stvore uvjeti kako bi 75% stanovništva u dobi od 20. do 64. godine bilo zaposleno, da se 3% BDP-a ulaže u istraživanje i razvoj, da se udio osoba koje rano napuštaju školu smanji na ispod 10%, da najmanje 40% mlade generacije završi visoko obrazovanje i da se bitno smanji broj ljudi izloženih riziku od siromaštva (20 milijuna ljudi manje). Područja operativnog djelovanja definirana su kroz slijedećih sedam glavnih inicijativa:
UNIJA INOVACIJA – naglasak stavlja na istraživanja (jačanje istraživačkih sposobnosti, strateške istraživačke agende zajedničkog EU istraživačkog prostora…), razvoj (komercijalizacija i implementacija rezultata istraživanja – izgradnja bio gospodarstva, pokretačke tehnologije...) i politiku inovacija (fondovi, programi, partnerstva, potpore mladim inovatorima, stvaranje EU patenata, specijaliziranog suda za patente, prava intelektualnog vlasništva…) u području klimatskih promjena, energetske i resursne učinkovitosti (sigurnost energije, promet, ekološke metode proizvodnje...), zdravlje i demografske promjene (starenje populacije, tehnologije za omogućavanje starijim ljudima da žive neovisno i budu aktivni u društvu). Očekuje se provođenje nacionalne i regionalne reforme koje će poticati izvrsnost s naglaskom na suradnju sveučilišta, istraživanja i gospodarstva, a s ciljem da se nastavni planovi i programi fokusiraju na «kreativnost, inovacije i poduzetništvo», kao i na «porezno priznavanje» svih oblika ulaganja u sustav obrazovanja, istraživanje i razvoj.
MLADI U POKRETU – naglasak je osiguranju potpore svih oblika mobilnosti u prostoru visokoškolskih ustanova (Erasmus, Erasus Mundus, Tempus, Marie Curie...) u cilju njihove integracije i povezivanja s nacionalnim programima, a radi podizanja razine i kvalitete obrazovanja mladih, koji moraju udovoljiti zahtjevima tržišta rada u EU. Promicati sve neformalne oblike obrazovanja u okviru sustava cjeloživotnog učenja i međusobnog priznavanja ostvarenih ECTS-bodova. Promovirati suradnju obrazovnih institucija i gospodarstva, radi osiguranja uvjeta za stručnu praksu, druge oblike praktičnog rada, otvaranja mogućnosti za stjecanje znanja kroz pripravnički staž, a sve s ciljem paralelnog stjecanja znanja i radnog iskustva u cilju smanjenja broja nezaposlenih iz redova mladih.
DIGITALNI PLAN ZA EUROPU – naglasak na korištenju suvremenih mogućnosti interneta, međuoperativnih aplikacija i širokopijasnom pristupu (ICT – informacijsko komunikacijske tehnologije), kako bi se više 50% domaćinstava koristilo internet veze iznad 100Mbps-a, a kao jedne od pretpostavki da se inovativne ideje pretvore u nove proizvode i usluge. U tu svrhu je potreban stabilan zakonodavni okvir, kao podrška funkcioniranju online tržišta, inovativni obrazovni programi, te podrška EU fondova za istraživanja, ali i strukturnih fondova na nacionalnoj razini, kojima će se poticati online-servisi (npr. e-vlada, online-zdravlje, pametne kuće…).
RESURSNO UČINKOVITA EUROPA – naglasak stavlja na održivi rast i razvoj, u okviru kojeg se promovira (već spomenuti) koncept «20/20/20», kroz koji se želi ostvariti energetska sigurnost, uštede, otvaranje novih radnih mjesta u sklopu primjene novih tehnologija vezanih za obnovljive izvore energije (OIE), kao putu za ostvarenje učinkovitog i održivog gospodarstva. Potrebno je poboljšati okvir za korištenje tržišno utemeljenih instrumenata (trgovanje emisijama stakleničkih plinova, revizija sustava oporezivanja temeljena na eko-efikasnosti, državne potpore za ulaganja u OIE…), poticanje modernizacije korištenja energenata u području svih oblika prometa temeljenog na načelima održivosti, homogenizirati jedinstveno energetsko tržište Europe i implementirati plan strateških energetskih tehnologija, kao i učinkovito korištenje prirodnih resursa. Definirati viziju nužnih strukturnih i tehnoloških promjena, kako bi do 2050. godine Europa postala ekonomski, ekološki i društveno uravnotežena destinacija, a to zahtjeva od zemalja članica da izbace potporu aktivnostima koje štete okolišu (iznimke su socijalno ugrožene skupine), a promoviraju uštedu energije, potiču OIE i druge oblike racionalizacije korištenja resursa. Naglasak je na fiskalnim poticajima i zaokretu u javnoj nabavi, koja mora favorizirati nove (održive) metode proizvodnje i potrošnje.
GOSPODARSKA POLITIKA U GLOBALIZACIJSKIM PROCESIMA – naglasak stavlja na sagledavanje mogućnosti oporavka i rasta u pojedinim sektorima u uvjetima gospodarske krize, s posebnim osvrtom na mala i srednja poduzeća. Naglasak je na partnerstvu poslodavaca, sindikata, akademske zajednice, nevladinim udrugama, organizacijama potrošača i sl., a radi potpore poduzetništvu u ostvarivanju tržišno prihvatljive ponude (konkurentnost) u globalnim procesima i s naglaskom na zelenu ekonomiju, a radi podizanja konkurentnosti, posebno u području europskog turističkog sektora. Zadatak je poboljšati poslovno okruženje kroz stvaranje klastera i olakšavanje procedure malim i srednjim poduzećima za pristup tržištu kapitala. Poticati restrukturiranje sektora sa poteškoćama, na način da se potiče orijentacija na obnovljive izvore energije uz minimalnu eksploataciju prirodnih resursa, s naglaskom na društveno odgovorno ponašanje. Zadatak je zemalja članica poboljšati poslovno okruženje, posebno za mala i srednja poduzeća, na način da se otklone barijere koje priječe razvoj. Naglasak je na zadržavanju snažne industrijske baze i baze znanja, koje treba usmjeriti u pravcu ostvarenja načela održivog razvoja.
PLAN ZA NOVE KOMPETENCIJE I POSLOVE – naglasak stavlja na ekonomsku, društvenu i teritorijalnu koheziju radi modernizacije tržišta rada, a s ciljem podizanja razine zaposlenosti i osiguranja održivosti EU socijalnih modela. Treba ostvariti veću fleksibilnost tržišta rada i višu razinu upravljanja promjenama u gospodarstvu, kroz partnerstvo sviju, udruženih u borbi protiv nezaposlenosti. Nužne su prilagodbe zakonodavnog okvira novim uvjetima na tržištu rada, uz uvažavanje potrebe za osiguranjem sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta na mjestu rada.
Trebalo bi ustrojiti nacionalne oblike fleksibilnog zapošljavanja (sigurnost kroz fleksibilnost), smanjiti segmentaciju tržišta rada, poboljšati usuglašavanje poslovnog i obiteljskog života, redovito pratiti učinkovitost sustav poreza i beneficija, stimulirati samozapošljavanje, sustavno smanjivati otuđivanje i uspostavljanje ravnoteže na relaciji posao-život, stimulirati politiku aktivnog starenja, povećati jednakost spolova, te dati snažan poticaj implementaciji Europskog kvalifikacijskog okvira, kroz stvaranje nacionalnih kvalifikacijskih okvira. Ostvariti partnerstvo između poslodavaca, zaposlenih i obrazovnih institucija, kako bi se uskladile potrebe i mogućosti obrazovnog procesa, na način da se tražene kompetencije stječu u sustavu cjeloživotnog učenja, na način da se stimulira stjecanje nedostajućih znanja, dokvalifikacija i prekvalifikacija, što mora imati potporu u planovima gospodarskog razvoja, zakonodavstvu, a posebno u poreznim propisima i poticajnim mjerama. Kako znanje brzo zastarijeva, naglasak je na kompetencijama stečenim kroz razne oblike neformalnog i informalnog obrazovanja, prilagođeno novim tehnologijama, trendovima i inovativnim procesima suvremenog tržišta rada.
EUROPSKA PLATFORMA PROTIV SIROMAŠTVA – naglasak stavlja na gospodarsku, društvenu i teritorijalnu koheziju u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, radi osiguranja ljudskih prava i dostojanstva isključenih socijalnih kategorija, koje treba aktivno uključiti u društvo. Temeljeno na iskustvima dobre prakse, pristupiti će se rješavanju problema ranjivih skupina, prvenstveno kroz uključivanje u obrazovni sustav, doškolovanje, zapošljavanje, uključivanjem osoba s invaliditetom i sl. Poseban program predviđa se za imigrante. Preispituje se sustav socijalne zaštite i mirovinskog sustava, kako bi se stvorio bolji i učinkovitiji sustav zdravstvene zaštite. Zahtjeva se od zemalja članica da potiču stvaranje zajedničke i individualne odgovornosti u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, što zahtjeva da se definiraju i implementiraju mjere, koje se odnose na ranjive skupine čiji je status vezan za visoki rizik siromaštva (obitelji s jednim roditeljem, starije žene, manjine, Romi, osobe s invaliditetom, beskućnici…), što uključuje društvenu, zdravstvenu i financijsku podrušku.
Može se uočiti da je «Strategijom razvoja grada Pule 2009. -2015. » postignut visoki stupanj usklađenosti sa strateškim pravcima i prioritetima definiranih u okviru dokumenta «EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast», ali i spoznaje da su isti prepoznati u formalnom i sadržajnom pogledu i na odgovarajući način elaborirani.
