Turistička potražnja u gradu Puli
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
U 2008. godini u gradu Puli ostvareno je ukupno 243.549 dolazaka turista, od čega 83,5% stranih turista, a 16,5% domaćih turista. Grad Pula sudjeluje sa 8,9% u ukupnom broju dolazaka i sa 6,4% u ukupnom broju noćenja Istarske Županije. U Istarskoj županiji u 2008. godini najveći broj noćenja ostvarila je TZ Poreč 14,68% ili 2% više u odnosu na 2007. godinu. Slijedi TZ Rovinj sa 14,08% i porastom od 3% u odnosu na 2007. dok je TZ Pula ostvarila 1,14 mln noćenja što čini udio od 6,13%, a podaci ukazuju da nije bilo značajnijih promjena u odnosu na 2007. godinu.
Tablica 17: Ostvarena noćenja u gradu Puli u razdoblju 2000-2008.
|
Godina |
2000 |
2003 |
2005 |
2006 |
2007 |
2008 |
|
Noćenja |
952077 |
1107365 |
1118287 |
1099098 |
1142118 |
1140001 |
|
Noćenja, domaći |
106902 |
101123 |
100650 |
97851 |
102885 |
106756 |
|
Noćenja,stranci |
845175 |
1006242 |
1017637 |
1001247 |
1039233 |
1033245 |
|
Stopa rasta noćenja,% |
|
21,5 |
8,6 |
-1,7 |
3,9 |
-0,2 |
|
Stopa rasta noćenja, 2003=100 |
86,0 |
100,0 |
101,0 |
99,3 |
103,1 |
102,9 |
Izvor: Turistička zajednica grada Pule
U 2008. godini u Puli je ostvareno 1.140.001 noćenja od čega 90,6% čini inozemni turistički promet. Evidentno je da se broj noćenja u razdoblju 2000. – 2008. godine kretao na razini oko 1 mln noćenja i da su u posljednje dvije godine ostvareni najbolji poslovni rezultati. Broj dolazaka turista u grad Pulu također bilježi rastući trend uz blago usporavanje tijekom 2008. godine. Strani turisti ostvaruju udio od 90% u broju noćenja, te oko 80% u broju dolazaka. U posljednje dvije godine broj domaćih turista je rastao za oko 4%, dok se broj inozemnih turista smanjio za oko 1% što ukazuje na važnost domaće turističke ponude koja je neelastična u odnosu na inozemnu turističku potražnju.
Prema zemlji porijekla najviše je gostiju iz Italije i Njemačke koji ostvaruju više od 30% inozemnog turističkog prometa. U 2008. godini najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke 219 328 noćenja (21,2%), slijede Talijani sa 163 902 noćenja (15,9%), Rusi sa 72 289 noćenja (7%), Austrijanci sa 70 392 noćenja (6,8%) te Slovenci i Šveđani sa udjelom od 5,8%. Zbog blizine i prometne dostupnosti Talijani čine najveći udio inozemnih gostiju prema broju dolazaka (19,8%).
Analizom podataka za razdoblje 2000. - 2008. godine može se zaključiti da nije bilo značajnijih odstupanja u strukturi emitivnih tržišta. Tako su u 2000. godini 38% od ukupnog broja noćenja ostvarili turisti iz Italije i Njemačke. Primjetan je trend smanjenja gostiju iz Češke koji su u 2000. i 2001. godini ostvarivali preko 17% noćenja inozemnih turista, nakon čega slijedi silazni trend koji se stabilizirao na razini oko 30 000 noćenja godišnje što predstavlja oko 3% noćenja inozemnih turista. Smanjenje broja gostiju iz Češke, Poljske i Slovačke može se opravdati i time što je 2002. godine Arenaturist d. d. krenula u veću rekonstrukciju odnosno uređenje objekta.
Slika 7: Noćenje turista u gradu Puli u razdoblju 2000-2008.
Izvor: Turistička zajednica grada Pule
Sličan slizan trend zamjetan je i kod gostiju i iz Poljske i Slovačke. Podaci o dolascima turista iz emitivnih tržišta ukazuje na tendenciju smanjenja broja inozemnih turista iz zemalja tranzicijskih zemalja srednje i jugoistočne Europe, a razlozi se mogu naći u ekonomskoj krizi i recesiji koja je posebno pogodila upravo ova tržišta.
Slika 8: Struktura stranih gostiju u gradu Puli prema zemlji porijekla
Izvor: Turistička zajednica Grada Pule
U 2008. godini turisti grada Pule prema starosnoj strukturi su najvećim dijelom zastupljeni u dobnoj skupini od 30-49 godina (37%), turisti stariji od 50 godina čine 24%, a mlađa starosna skupina turista od 19-29 čini 19%. Starosna struktura je zadovoljavajuća, s obzirom da je najveći udio turista u skupini radno aktivnog stanovništva što je sa stajališta turističke potrošnje pozitivan trend. Ovi podaci ukazuju na potrebu definiranja i implementacije selektivnih oblika turističke ponude, čime bi ukupni rezultati ovakve turističke potražnje bili optimalno iskorišteni.
Slika 9: Turisti grada Pule prema dobnim skupinama
Izvor: Turistička zajednica Grada Pule
Iz tablice koja slijedi mogu se sagledati pokazatelji poslovanja kompanije Arenaturist d. d. i može se zaključiti da je najbolje rezultate u poslovanju iskazano kroz pokazatelj iskorištenosti kapaciteti imao hotel Histria, koji pruža najkompletniju turističku ponudu i najbolje je kategoriziran hotel u gradu Puli. Osim hotela Histria dobre poslovne rezultate ostvaruju i hoteli Palma i Brioni. Prema pokazatelju dužina boravka, turisti se najduže zadržavaju (8,7 dana) u turističkim naseljima i to «Verudela Beach and Vila Resort» i «Horizont Resort». Prosječan boravak turista u gradu Puli traje 5,9 dana, dok poslovanje turističkih objakata pokazuje izrazitu sezonalnost u poslovanju, što je i jedna od glavnih slabosti turističkog gospodarstva.
Tablica 18: Turistički pokazatelji Arenaturist d. d. za 2006. godinu
|
Objekti Arenaturista d.d. |
Broj postelja |
Dolasci |
Noćenja |
Prosječni boravak-dani |
Iskorištenost kapaciteta |
|
Guesthouse "Hotel Riviera" |
124 |
6510 |
11783 |
1,8 |
95 |
|
Hotel Histria |
452 |
23269 |
80106 |
3,4 |
188,5 |
|
Hotel Palma |
219 |
7530 |
34438 |
4,6 |
157 |
|
Hotel Park |
280 |
4872 |
31724 |
6,5 |
113,3 |
|
Hotel Brioni |
426 |
10665 |
54337 |
5,1 |
127,6 |
|
Punta Verudela Resort |
1188 |
17930 |
140666 |
7,8 |
118,4 |
|
Verudela Beach and Vila Resort |
708 |
7455 |
65071 |
8,7 |
91,9 |
|
Horizont Resort |
1232 |
15777 |
136519 |
8,7 |
110,8 |
|
Kamp Stoja |
2665 |
24317 |
145131 |
6,0 |
54,5 |
|
UKUPNO |
7294 |
118334 |
699775 |
5,9 |
96,3 |
Izvor: Poslovna izvješća Arenaturist d. d.
Među kvantitativnim turističkim pokazateljima posebno je zanimljivo analizirati kretanje turističkih prihoda djelatnosti H-Hoteli i restorani. Ostvaren turistički prihod (Hoteli i restorani) u 2008. godini iznosio je 353,8 mln kn odnosno 310,37 kuna po noćenju. Turistički prihodi u gradu Puli imali su rastući trend od 2000. do 2007. godine dok je u 2008. godini zabilježen blagi pad od 1,95% što je pratilo i smanjenje prosječnog broja zaposlenih u ovoj djelatnosti.
Tablica 19: Ukupni prihodi u trgovačkim društvima u gradu Puli - Hoteli i restorani
|
GODINA |
MALO |
SREDNJE |
VELIKO |
UKUPNO |
|
2000. |
18.896.790 |
20.084.248 |
151.557.532 |
190.538.570 |
|
2001. |
29.464.659 |
36.427.657 |
179.965.207 |
245.857.523 |
|
2002. |
61.337.450 |
15.890.322 |
175.047.646 |
252.275.418 |
|
2003. |
73.287.237 |
18.027.892 |
172.244.156 |
263.559.285 |
|
2004. |
69.508.726 |
26.728.544 |
167.042.628 |
263.279.898 |
|
2005. |
48.022.562 |
66.765.977 |
185.264.112 |
300.052.651 |
|
2006. |
76.754.253 |
52.304.635 |
179.817.717 |
308.876.605 |
|
2007. |
112.822.444 |
55.947.057 |
191.395.339 |
360.164.840 |
|
2008. |
94.235.931 |
60.440.615 |
199.154.881 |
353.831.427 |
Izvor: Podaci FINA, obrada HJGK ŽK Pula, 19.11.2009.
U gradu Puli najveći broj zaposlenih u djelatnosti Hoteli i restorani je u jedinom velikom trgovačkom društvu Arenaturist d. d., koji zapošljava 48,5% od ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje 56,4% ukupnog prihoda. S druge strane 32,8% zaposlenih u ovoj djelatnosti ostvaruje 26,7% ukupnog prihoda i zaposleno je u 106 poslovnih subjekata. Podaci ukazuju na izrazito veliku važnost kompanije Arenaturista d. d. za ukupno turističko gospodarstvo grada Pule, ali i veliku ovisnost ključnih makroekonomskih agregata (zaposlenost, BDP, izvoz) grada Pule o poslovnim rezultatima jednog poslovnog subjekta. S obzirom na navedeno može se ocijeniti pozitivnim trend povećanja broja malih trgovačkih društava čiji se broj od 2000. do 2006. udvostručio, a ostvareni prihod tih poduzeća se povećao za čak 5 puta. Sličan trend evidentan je i u skupini srednje velikih trgovačkih društava.
Tablica 20: Prosječan broj zaposlenih u trgovačkim društvima u gradu Puli – Hoteli i restorani prema veličini (klasifikacija FINA)
|
GODINA |
MALO |
SREDNJE |
VELIKO |
UKUPNO |
|
2000. |
172 |
78 |
814 |
1 064 |
|
2001. |
238 |
91 |
852 |
1 181 |
|
2002. |
330 |
75 |
671 |
1 076 |
|
2003. |
347 |
71 |
610 |
1 028 |
|
2004. |
306 |
122 |
544 |
972 |
|
2005. |
246 |
192 |
449 |
887 |
|
2006. |
288 |
171 |
398 |
857 |
|
2007. |
379 |
173 |
451 |
1 003 |
|
2008. |
304 |
173 |
450 |
927 |
Izvor: Podaci FINA, obrada HJGK ŽK Pula, 19.11.2009.
U strukturi zaposlenosti u razdoblju 2000 – 2008. nije bilo značajnijih odstupanja u broju zaposlenih osoba. Uočava se smanjenje broja zaposlenih u Arenaturistu d. d. i povećanje broja zaposlenih u malim i srednjim poduzećima. Primjerice u 2000. godini Arenaturist d. d. je zapošljavao čak 76,5%, mala poduzeća 16,2% i srednja 7,3%. U 2008. godini struktura se značajno promijenila: Arenaturist d. d. zapošljava 48,5%, mala poduzeća 32,8% i srednja 18,7%.
Iz svega navedenog zaključuje se da se u poduzeću Arenaturist d. d. posljednjih godina pristupilo provođenju politike povećanja kvalitete i povećanja konkurentnosti poslovanja, što je rezultiralo povećanjem prihoda u promatranom razdoblju usprkos značajnom smanjenju broja zaposlenih. Poduzeće je bilježilo kontinuirani rast prihoda iako se struktura kategorizacije hotelskih objekata nije značajnije mijenjala u razdoblju 2000. – 2008. godine. Pozicioniranje poduzeća Arenaturist d. d. ima značajan i multiplikativan efekt u gradu Puli i širem okruženju za ukupno turističko gospodarstvo. Turističko gospodarstvo s druge strane čini pozivno poslovno okruženje za sve poslovne subjekte u gradu Puli i širem području.
