TEMELJNA POLAZIŠTA
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Strategija razvoja grada Pule se usmjerava na nekoliko glavnih područja djelovanja, a koja su prepoznata već u fazi analize stanja u gradu Puli, a treba se temeljiti na razradi osnovnih razvojnih mjera i indikatora, što uključuje i pristup određivanja učinka projekata. Očekivani rezultati mjera su sastavni dio kriterija za procjenu projekata, odn. prioriteta određenog projekta u zadanom vremenskom okviru.
Mjera je ona razvojna kategorija koja predstavlja operativnu razradu svakog strateškog prioriteta i sagledava njegov utjecaj na specifična područja djelovanja (na gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, obrazovanje, zaštitu okoliša, šport, komunalnu infrastrukturu itd.). Stoga mjere treba kategorizirati i primijeniti uz sagledavanje realnih uvjeta u kojima se one moraju provoditi. Svaka se mjera dio strateškog prioriteta, a mora slijediti koncepciju definiranu ciljem kao djelom vizije razvoja.
Cilj svake mjere je razvoj i to razvoj po načelima održivosti, što mora biti sadržano i u pojedinim programima razvoja. Stoga se svaka mjera sagledava kao podsustav određenog razvojnog cilja i pretpostavka prihvaćanja pojedinog projekta, što zahtjeva da se svaka mjera jasno definira sa formalnog i sadržajnog aspekta, što znači da je potrebno:
Opisati način aplikacije mjere u formalnom i sadržajnom pogledu. Definira se lokacija, fazni pristup, koristi za ciljne skupine, te operativna provedba (npr. radi li se o izradi dokumentacije, o sanaciji određenog objekata, o promjeni koncepcije i sl..), Nositelj mjere je odgovorno tijelo, institucija ili pojedinac, a ovisno o vrsti zadatka i složenosti njegove realizacije (to npr. može biti: Grad Pula, PCP, Vodeća gradska poduzeća, Javna poduzeća, Udruge… i sl.), Očekivani rezultata mjere su indikatori koji osiguravaju da se može ocijeniti stupanj ostvarenja pojedine mjere u vremenskoj dimenziji.
Tablica 27. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere u razvoju grada Pule
|
STRATEŠKI CILJEVI |
STRATEŠKI PRIORITETI |
MJERE
|
|
1. ODRŽIVI RAZVOJ, OČUVANJE I OPTIMALNA ALOKACIJA SVIH RESURSA
|
1.1. JAČATI I RAZVIJATI LJUDSKE RESURSE
|
1.1.1. U SVIM RAZVOJNIM PROJEKTIMA I PROGRAMIMA NAGLASAK STAVITI NA NAČELA ODRŽIVOG RAZVOJA
1.1.2. OBRAZOVNE PROGRAME USKLADITI S POTREBAMA GOSPODARSTVA I ZAHTJEVIMA TRŽIŠTA RADA
1.1.3. MOTIVIRATI STANOVNIŠTVO I ZAPOSLENE NA STRUČNO USAVRŠAVANJE, KROZ UKLJUČIVANJE U SUSTAV CJELOŽIVOTNOG UČENJA
1.1.4. MREŽU OBRAZOVNIH INSTITUCIJA SAGLEDAVATI KROZ CJELOVIT SUSTAV FORMALNOG, NEFORMALNOG I INFORMALNOG OBRAZOVANJA
1.1.5. FINANCIJSKI I ORGANIZACIJSKI PODUPRIJETI STJECANJE DEFICITARNIH ZNANJA
1.1.6. ZAPOŠLJAVANJE I NAPREDOVANJE KADROVA TEMELJITI NA ZNANJU, ISKUSTVU I KOMPETENCIJAMA |
|
|
1.2. JAČANJE IDENTITETA GRADA KROZ RAZVOJ PULSKOG ZALJEVA I UNAPREĐENJE STAROGRADSKE JEZGRE
|
1.2.1. IZRADITI MARKETINŠKU STUDIJU STAROGRADSKE JEZGRE PULE
1.2.2. FORMIRATI FONDOVE ZA UREĐENJE FASADA I KROVOVA
1.2.3. RAZVIJATI INDENTITET STAROGRADSKE JEZGRE
1.2.4. POTICATI DRŽAVU NA OČUVANJU STARE GRADSKE JEZGRE
1.2.5.. PRIPREMITI PROJEKTE ZA RAZVOJ PULSKOG ZALJEVA
|
|
|
1.3. SUSTAVNO IZRAĐIVATI, PROVODITI I PRATITI PROSTORNE PLANOVE
|
1.3.1. KONTINUIRANA IZRADA (IZMJENE I DOPUNE) PROSTORNE DOKUMENTACIJE
1.3.2. PROVOĐENJE PROSTORNIH PLANOVA
1.3.3. PRAĆENJE PROSTORNIH PLANOVE |
|
2. USPJEŠNO GOPODAR-STVO
|
2.1. RAZVIJATI GOSPODARSTVO TEMELJENO NA ZNANJU I NOVIM TEHNOLO-GIJAMA
|
2.1.1. PONUDITI TRŽIŠTU DIFERENCIRANI ASORTIMAN PONUDE, USKLAĐEN SA SUVREMENIM TRENDOVIMA I ZAHTJEVIMACILJNIH SLOBODNIH TRŽIŠNIH NIŠA.
2.1.2. RAZVIJATI DJELATNOSTI TEMELJENE NA VISOKIM TEHNOLOGIJAMA I TRŽIŠNO PRIHVATLJIVOM ASORTIMANU PONUDE KROZ REALIZACIJU ZONA (ČISTIH) VISOKIH TEHNOLOGIJA
2.1.3. IZGRADNJU MREŽE VELIKIH, SREDNJIH I MALIH PODUZEĆA TEMELJITI NA STVARNIM MOGUĆNOSTIMA I POTREBAMA TRŽIŠTA
2.1.4. BOLJE KORISTITI INDUSTRIJSKI POTENCIJAL I RESURSE
2.1.5. U REALIZACIJU KAPITALNIH PROJEKATA USMJERAVATI SE NA NOVE OBLIKE PARTNERSTVA I IZVORE KAPITALA
2.1.6. PROMOVIRATI GRAD PULU KAO GOSPODARSKO SREDIŠTE
2.1.7. DONIJETI STRATEGIJU GOSPODARSKOG RAZVOJA GRADA PULE |
|
|
2.2. MAKSIMALNO VALORIZIRATI KULTURNE RESURSE I ATRAKCIJE I STAVITI IH U FUNKCIJU TURISTIČKOG I UKUPNOG RAZVOJA
|
2.2.1. IZRADITI GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA PULE S NAGLASKOM NA SADRŽAJE KULTURNOG TURIZMA
2.2.2. IZGRADITI MODEL UPRAVLJANJA TURISTIČKOM DESTINACIJOM PO UZORU NA NAJBOLJU PRAKSU RAZVIJENIH TURISTIČKIH SREDIŠTA U EU
2.2.3. UMREŽIVANJEM OSIGURATI ORGANIZACIJSKE PRETPOSTAVKE ZA BOLJU EKONOMSKU VALORIZACIJU BOGATE KULTURNO – POVIJESNE BAŠTINE I PREPOZNATLJIVIH KULTURNIH DOGAĐANJA
2.2.4. OSIGURATI PREDUVJETE ZA STJECANJE PRESTIŽNE TITULE «EUROPSKI GRAD KULTURE» |
|
3. VISKOKA KVALITETA USLUGA ZA STANO-VNIŠTVO |
3.1. POTICATI REALIZACIJU KAPITALNIH INFRASTRU-KTURNIH PROJEKATA
|
3.1.1.. PODIZANJE UČINKOVITOSTI GRADSKE UPRAVE
3.1.2. UNAPREĐIVATI SUSTAV ZBRINJAVANJA OTPADA PO EKO-NAČELIMA
3.1.3. KORISTITI MODERNE TEHNOLOGIJE U OPSKRBI PITKOM VODOM I U RJEŠAVANJU OTPADNIH VODA
3.1.4. PRIORITETNO RIJEŠITI NEDOSTATKE U PROMETU U PODRUČJU PROMETNICA, PROMETA U MIROVANJU TE KULTURI PONAŠANJA VOZAČA
3.1.5. RAZVITI SUSTAVA JAVNOG PRIJEVOZA KOJI OLAKŠAVA GRAĐANIMA PRISTUP, SMANJUJE GUŽVE , ŠTITI KVALITETU ZRAKA i sl.
3.1.6: PROBLEM PARKIRALIŠTA RJEŠAVATI IZGRADNJOM GARAŽA
3.1.7. INTENZIVIRATI RJEŠAVANJE KAPITALNIH OBJEKATA DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE U SURADNJI SA GRADOM I ŽUPANIJOM
3.1.8. RAZRADITI SUSTAV SVIH OBLIKA PRIVATNOG PARTNERSTVA U FINANCIRANJU KAPITALNE INFRASTRUKTURE |
|
|
3.2. IZGRADITI GRAD VISOKE DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI I SOCIJALNE OSJETLJIVOSTI |
3.2.1. VODITI BRIGU O OSIGURANJU UVJETA ZA KVALITETAN ŽIVOT I RAD OSOBA S INVALIDITETOM, DJECE S TEŠKOĆAM U RAZVOJU I I RANJIVIH SKUPINA
3.2.2. SUSTAVNO PODIZATI STANDARD U PODRUČJU BRIGE O SOCIJALNO UGROŽENIMA
3.2.3. IZGRAĐIVATI SVE ELEMENTE JAČANJA SUSTAVA CIVILOG DRUŠTVA
3.2.4. JAČATI PREVENTIVNE PROGRAME ZA ZDRASTVENU ZAŠTITU STANOVNIŠTVA
3.2.5. ISKORISTITI SLOBODNE ZONE ZA SPORTSKO-REKREATIVNE SADRŽAJE |
Izvor: Rezultat zajedničkog istraživanja i rezultata autora, Radne grupe i Partnerskog odbora
Gornja tablica sadrži strukturu strateških ciljeva, na njima temeljenim prioritetima, kao i razvojnih mjera, koje će u nastavku biti predmetom detaljnije razrade.
