STRANI IZVORI FINANCIRANJA PROJEKATA

Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja

EU je jedan od najvećih donatora razvojne pomoći u svijetu, te se koristi širokim spektrom financijskih instrumenata. Danas EU pruža predpristupnu pomoć Hrvatskoj putem integriranog instrumenta predpristupne pomoći IPA (Instument for Pre-Accession Assistance) kako bi poduprla političke, gospodarske i institucionalne reforme, prekograničnu suradnju, regionalnu konkurentnost, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa te poljoprivredu i ribarstvo. Pretpristupni fond IPA kojega koriste sve zemlje kandidatkinje za ulazak u EU (Republika Hrvatska, Turska i Republika Makedonija) i potencijalne zemlje koje će u kraćem razdoblju ući u EU imaju na raspolaganju 11,5 milijardi USD u okviru Financijske perspektive 2007-2013. Program IPA zamijenio je fondove ISPA, Phare, SAPARD, CARDS koji su korišteni u razdoblju 2000-2006. godine.

Program IPA je kompleksan program koji obuhvaća pet područja djelovanja usmjerenih na smanjenje nejednakosti između regija, rast životnog standarda i kvalitete života, gospodarsku i društvenu koheziju i solidarnost između država članica, te obuhvaća slijedeće programe: 1. Pomoć u tranziciji i izgradnja ustanova; 2. Prekogranična suradnja; 3. Regionalni razvoj (promet, okoliš i regionalna konkurentnost) ; 4. Razvoj ljudskih potencijala; 5. Ruralni razvoj.

Komponente programa IPA provode se kroz razne projekte. Neki od njih se ostvaruju podnošenjem prijedloga za njihovo ostvarenje, dok se drugi provode putem javne nabave. Obavijesti o otvorenim natječajima objavljuju se na internet stranicama provedbenih tijela pojedinih komponenti. Osim Programa IPA raspoloživi programi EU za financiranje projekata u Hrvatskoj su dostupni i:

• Programi Zajednice (Community Programmes) – odnosi se na integriran niz aktivnosti koje usvaja Europska zajednica ili Unija kako bi promicala suradnju među državama članicama u različitim podučjima povezanim s politikama Zajednice u razdoblju od nekoliko godina. U načelu programi su namijenjeni isključivo državama članicama no prema odluci europskog Vijeća iz studenoga 2004. zemlje zapadnog Balkana mogu sudjelovati u ukupno dvadesetčetiri programa, koji se odnose na borbu protiv diskriminacije, borbu protiv socijalnog isključivanja i pomoć politici zaštite potrošača. Spomenuti programi podupiru posebne aktivnosti u obrazovanju i daljnjem školovanju, promiču aktivno europsko građanstvo ili djeluju u javnom zdravstvu. Najznačajniji Programi Zajednice dopstupni Hrvatskoj su:

• Program «Europa za građane» (sufinancira projekte nevladinih organizacija na temu aktivnog europskog građanstva)
• Program «Kultura» (sufinancira projekte međudržavne suradnje i partnerstva iz područja kulutre)
• Program «Mladi na djelu» (sastoji se od potpora za razmjene mladih, projekte mladih i Europske volonterske službe)
• Okvirni program za konkurentnost i inovacije – CIP (glavna ciljna skupina programa su mala i srednja poduzeća i povećanje njihove konkurentnosti u poslovnom i inovacijskom aspektu)
• Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7) (financira tehnološki razvoj kroz europske istraživačke projekte i mobilnost istraživača na području Europe i zemalja trećeg Svijeta)
• Program «Cjeloživotno učenje» (potiče sve segmente obrazovanja od osnovnoškolskog do obrazovanja odraslih kroz razmjene učenika i nastavnog osoblja te projekte zajedničke suradnje)

---

• Program Ljudi ljudima (People 2 People) – Program namijenjen poticanju razmjene znanja i umrežavanja organizacija civilnog društva iz Hrvatske te EU institucija, europskih organizacija civilnog društva i drugih relevantnih aktera unutar EU-a. Programom se, uglavnom, financiraju studijski posjeti (teme određuje Opća uprava za proširenje Europske komisije), a odabir sudionika studijskih posjeta obavlja Delagacija Europske unije u Hrvatskoj .

Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska će za povećanje gospodarskog razvoja, posebno na regionalnoj razini, te za konvergenciju prema razvijenijim zemljama EU moći koristiti Strukturne fondove Europske unije, a u službi Kohezijske politike. Cilj ove politike, koja iznosi preko trećine proračuna EU, je ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. Iz Strukturnih fondova financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU, kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva.

Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu:

1. Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)
2. Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development, ERDF)
3. Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)

1) Europski socijalni fond (ESF) predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti. Prihvatljiva područja djelovanja u okviru ESF fonda su: a) privlačenje i zadržavanje ljudi u zaposlenosti i modernizacija sustava socijalne zaštite; b) poboljšanje prilagodljivosti radnika i tvrtki, te fleksibilnost tržišta rada; c) povećanje investicija u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i stjecanje vještina; d) jačanje administrativnih kapaciteta, e) pomoć u održavanju zdrave radne snage.

Intervencije koje je moguće financirati iz ESF fonda su: a) poticanje ulaganja u ljudske resurse-unaprjeđivanja vještina radne snage kroz cijeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT i usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima i sl. ; b) prilagodba gospodarskim promjenama - produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka; c) poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama zapošljavanja, uključenje žena i imigranata; d) socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoći usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije; d) podržavanje rada službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije o potrebama za određenim profilom radne snage; e) partnerstvom do reformi, reforma znanosti i obrazovanja, jačanje ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju, mjere cijeloživotnog učenja. U tu svrhu državama članicama EU je za razdoblje 2010-2013. dodijeljeno 75 milijardi eura.

Ad2) Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije, te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Većinom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Sredstva iz ovog fonda usmjerava se na statističke prostorne jedinice prema EU klasificikaciji tzv. NUTS regije. U okviru kohezijske politike EU te regije služe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku, tj. razvojne aktivnosti zemalja članica sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU.

Ad3) Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije, te poticanja održivog razvoja. U Financijskoj perspektivi 2007-2013. vrijednost mu je oko 55 milijardi eura. Na sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 85% pravo imaju države članice čiji je bruto domaći proizvod ispod 90% prosjeka EU i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Kohezijski fond otvoren je Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj, te nakon proširenja u svibnju 2004. godine i novim državama članicama Unije. Kohezijski fond financira intervencije na području:

a) okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okoliša; b) učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije; c) Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks) ; d) Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže),

koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU, te potiče inter-modalne prometne sustave. Osim ovih fondova postoje još i:

• Financijski instrument za okoliš (LIFE +, Financing Instrument for the Environment)
• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)
• Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF).