Razvijati gospodarstvo temeljeno na znanju i novim tehnologijama (strateški prioritet 2)
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Kreiranje i korištenje znanja uz razvoj ljudskih resursa najvažniji su faktori o kojima ovisi ekonomski i društveni rast i razvoj. Bez ulaganja u istraživanja i razvoj neće se stvarati nova znanja, bez ulaganja u obrazovanje neće se dogoditi primijenjena znanja i neće se osposobiti ljudi za korištenje znanja. I tada je to zatvoreni gubitnički krug iz kojeg je izlaz moguć samo ako se otklone mitovi o tome da si ulaganje u obrazovanje i inovacije mogu priuštiti samo bogatiju ljudi.
Potpisan je i Sporazum o suradnji između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o zajedničkom radu na jačanju ulaganja u S&T u gospodarskom sektoru pa je uspostavljeno i zajedničko Vijeće Nacionalnog inovacijskog sustava. Koncepciju nacionalnog inovacijskog sustava (NIS) kao načina organizacije i gospodarenja znanstvenoistraživačkim resursima u cilju stvaranja tehnološke inovacije kao središnje kategorije gospodarstva znanja, koja po definiciji označava opredmećeno i komercijalizirano znanje, je osnovni preduvjet da se mogu organizirati tehnološki parkovi. Oni će upravo pospješiti stvaranje novih poduzetničkih subjekata, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj novih tehnologija i primjenu znanja te znanstvenih istraživanja u gospodarskoj praksi kao i porast kvalitete obrazovanja na Sveučilištu u Puli i okruženju..
Ljudi su najvažniji resurs. U modernoj ekonomiji niti jedan resurs nije tako važan kao ljudi sa svojim znanjima i vještinama koje ih čine kompetentnim u upravljanju promjenama. Jaz između bogatih i siromašnih zemalja više nije određen prirodnim resursima, nego kvalitetom ljudskog resursa. Europska unija zaostaje u konkurentnosti za SAD oko 30%, a činjenica da se taj jaz ne smanjuje nego povećava, pokrenulo je lavinu istraživanja o uzrocima. Glavnim uzrocima proglašena su niža ulaganja u istraživanje i razvoj (1,93% od BDP, a u SAD 2,69%, u Japanu 2,98%) i nedostatak poduzetničkog obrazovanja.
Dva osnovna zaključka proizlaze iz velikog broja empirijskih istraživanja o povezanosti formalnog obrazovanja i tržišta radne snage: više obrazovanje omogućava dobivanje kvalitetnijih poslova, pa prema tome i većih plaća i manje je vjerojatno da će ljudi s takvim obrazovanjem biti nezaposleni. Na takvim spoznajama EU je definirala strategiju i politiku razvoja ljudskog resursa u kojima se posebno naglašava da njihova uspješnost ovisi o tome koliko su dobro prepoznate regionalne, specifične potrebe (raspoloživost i kvaliteta ljudskog resursa, struktura gospodarstva, vizija i sl.). U Puli je razina obrazovanosti viša od hrvatskog prosjeka, a u strukturi gospodarstva dominiraju djelatnosti više i niže srednje tehnološke razine. Sveučilište u Puli mora odigrati odlučnu ulogu u promjeni tog stanja.
Tehnologija je drugi najvažniji resurs. Kada se govori o promjenama, obično ljudi prvo pomisle na tehnologiju, nove tehnološke mogućnosti, naročito podržane informatičkom tehnologijom. Međutim, razvoj nove tehnologije je samo dio procesa promjena; primjena novih tehnologija mnogo je sporiji i teži proces. Brojni su primjeri iz poslovnog svijeta iz kojih možemo naučiti da tehnologija nije sama sebi cilj, nego sredstvo za povećanje produktivnosti, povećanje prihoda i boljeg povezivanja.
To znači da svako poduzeće u svakoj industriji može biti produktivnije, a kroz to naravno i konkurentnije ako zna primjenjivati tehnologiju. Ali, primjena tehnologije dat će veće rezultate ako se događa u sredini koja ima viši tehnološki standard, jer se tada ostvaruje tzv. umreženi efekt, koji je rezultat povezivanja mogućnosti koje pruža tehnologija. Tehnološki intenzivnija poduzeća u pravilu više inoviraju, produktivnije koriste resurse i ulaze na nova tržišta, a njihov razvoj pozitivno utječe i na ostale djelatnosti. OECD klasificira industrijske grane prema tehnološkoj razini. na visoku tehnološku razinu, višu srednju, nižu srednju i nižu tehnološku razinu.
Gospodarstvo Pule karakterizirano je industrijskim granama više i niže srednje tehnološke razine. Pula bi trebala razviti, u suradnji sa Sveučilištem u Puli, Hrvatskom gospodarskom komorom i susjednim županijama poseban program intenzivne primjene informatičke tehnologije u sektoru malih i srednjih poduzeća, obrazovanju, te jedinicama lokalne/gradske samouprave.
Konkurentnost i suradnja. Pojam konkurentnosti se dramatično promijenio u zadnjih nekoliko godina. Ono što se smatralo lokalnim tržištem, uglavnom je nestalo. Broj konkurenata raste i ne može se nitko osigurati od takvog pritiska pa čak niti najveći. Grad Pula se ne može sakriti od konkurencije, ako se sa svojim proizvodima i znanjem ne izađe izvan svojih "granica". Drugi će doći ovdje - svjetski trgovački lanci već su tu. Za sada uglavnom dolaze proizvodi, ali doći će i ljudi s novim znanjima, koji će biti velika konkurencija svima. Potrebno je osmisliti načine kako se tome suprotstaviti - zatvaranjem ne, nego znanjem i vještinama koje je svjetski konkurentno. Preporuke za povećanje konkurentnosti upozoravaju na 7 ključnih područja u kojima Pula treba učiniti promjene kako bi počela "brže trčati" za onima koji to čine još brže:
- Obrazovanje za rast i razvoj
- Pravna država sukladna EU
- Troškovna i cjenovna konkurentnost
- Razvoj inovativnosti i tehnologije
- Jačanje malih i srednjih poduzeća
- Regionalni razvoj i razvoj klastera
- Stvaranje pozitivnog stava i liderstva.
I pored toga što u strukturi gospodarstva Županije dominiraju industrijske grane niske tehnološke razine, grad Pula ima tradiciju i dobro iskustvo u nekim industrijskim granama koje spadaju u višu srednju tehnološku razinu (proizvodnja brodova, proizvodnja strojeva), te u granama iz niže srednje tehnološke razine.
Suradnjom Grada Pule unutar Istarske županije i drugih županija može se pokrenuti snažan klaster u proizvodnji strojeva. Izazov je kombinirati iskustvo u jednoj industriji niske tehnološke razine, sa sofisticiranim znanjima radi proizvodnje specijalnih proizvoda (brodovi i sl.). Sveučilište u Puli mora prepoznati svoje mjesto u tim procesima. Prema tome, razvijeno gospodarstvo i poduzetništvo grada Pule temelji se na znanju i visokim tehnologijama, očuvanju tradicionalnih djelatnosti u jakim gospodarskim sustavima poput brodogradnje, prometa (pomorskog) i turizma koji su osnova i za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Poticajnim mjerama i potporama Grad Pula treba ubrzavati gospodarski razvoj i jačati poduzetničku klimu.
Tradicionalno razvijeno obrtništvo i dalje treba jačati i davati još značajniji doprinos zapošljavanju. Prednost treba dati onim granama industrije za koje postoje komparativne prednosti u Puli i Istarskoj županiji (prirodni resursi, položaj, kvalificirana radna snaga, tržište, kapital i tradicija). Brodogradnja je industrijska grana koja posluje na globalnom svjetskom tržištu, ima prepoznatljiv i kvalitetan proizvod i gotovo je u cijelosti orijentirana na izvoz. Stalna strategija Brodogradilišta mora biti iskorak u područje „složenih brodova“, s većom dodanom vrijednošću i manjom konkurencijom daleko istočnih brodogradilišta. Ulazak u specifične, nevelike tržišne niše u kojima „tvornice brodova“ nisu prisutne, predstavlja okosnicu opstanka na svjetskom tržištu. Turizam mora razviti svoj klaster također orijentiran na izvoz kroz spoj malih, srednjih i velikih poduzeća. (strateški prioritet 3). Neophodno je bolje iskoristiti mogućnosti željezničkog, pomorskog i zračnog prometa u funkciji razvoja gospodarstva grada Pule.
