Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja

Za raspravu:

Tekst objavljen niže moguće je uređivati, komentirati i nadopunjavati.

Sadržaj 1 Uvod 1.1 Temeljne odrednice 1.2 Metodološki okvir i postupci istraživanja 1.3 Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište istraživanja 1.3.1 Strategije i programi na razini Republike Hrvatske 1.3.2 Regionalni operativni program Istarske županije (ROP) 1.3.3 Prostorni plan Istarske županije 1.3.4 Prostorni i Generalni urbanistički plan grada Pule 1.3.5 Strateške odrednice Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana grada Pule

Uvod

Za dobro osmišljeno upravljanje ili vođenje razvoja neke države mora postojati planiranje koncipirano na tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj. Država tako izrađuje strateške dokumente koji daju smjernice državi u kojem smjeru treba graditi svoju budućnost, koje su joj glavne grane gospodarstva, krupna infrastruktura i područja od nacionalnog interesa. Sukladno tome planiranje razvoja se spušta na niže razine: regije i jedinica lokalne samouprave (JLS).

U Hrvatskoj je taj sustav upravljanja razvojem ustrojen prema slijedećim elementima: Strategije RH koju donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Regionalni operativni program (ROP) kojeg donosi županija, a koji mora biti sukladan s prije spomenutim strategijama, te Program ukupnog razvoja (PUR), dokument kojeg donose općine i gradovi u RH. Stoga je PUR iznimno značajan dokument u složenom sustavu upravljanja razvojem, kojeg izrađuje općine ili gradovi, te na taj način preuzimaju odgovornost za gospodarski i ukupan razvoj svojih JLS-a. Strategija regionalnog razvoja tako od RH traži da se jasno definira strategija razvoja i način njenog financiranja, a od regija i gradova tj. JLS-a da se aktivno uključe u navedene strategije razvoja.

Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav nacionalnog, regionalnog i lokalnog razvoja, tj. sustava koji će omogućiti:

1. jasno definiranje potreba u razvoju,
2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te
3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina područja.

Takvi sustavi su također preduvjet za sudjelovanje u preraspodjeli sredstava iz predpristupnih i strukturnih fondova Europske unije. Poseban značaj za održivi razvoj zemlje i njenu konkurentnost na europskom tržištu sačinjava upravo regionalna politika. Na taj način izjednačava se gospodarska razvijenost pojedinih regija unutar države, te lakša implementacija u globalne procese koji se odvijaju na tržištu. U prilog tome govori i praksa Europske unije u kojoj ne samo da regije unutar država razvijaju politiku svojeg razvoja, već se često regije različitih država (koje imaju iste ili slične interese) povezuju te zajednički nastupaju i razvijaju na tržištu.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci, isto tako je potrebno da različite razvojne projekte planiraju i provode gradske odnosno lokalne vlasti. To dolazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju bilo u većoj ili u manjoj mjeri. Na taj način programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti priželjkivane rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalna zajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Svako područje, regija, općina ili grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju upravo lokalne vlasti.

Stoga je lokalne vlasti potrebno educirati o načinu planiranja razvoja i njegovu provođenju kako bi mogli biti nosioci razvoja JLS-a. Instrumenti za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su Programi razvoja županija i širih regija ili Programi razvoja manjih gradova i općina. Budući je Istarska županija već izradila svoj Regionalni operativni program (ROP), tim je potreba i mogućnost za izradu strategije razvoja grada Pule još više izgledna. Upravo je to i razlog što je Grad Pula pristupio izradi svog strateškog dokumeta u cilju realizacije programa ukupnog razvoja.

Temeljne odrednice

Gradsko poglavarstvo Grada Pule je 21.08.2008. godine donijelo odluku o izradi «Strategije razvoja grada Pule 2009.-2015.» (u nastavku Strategija).

SVRHA izrade Strategije je stvoriti dobar i sveobuhvatni razvojni plan u skladu sa standardima EU, kao osnovu budućeg gospodarskog, društvenog, kulturnog i svekolikog razvoja grada Pule, a temeljeno na razvojnom operativnom programu Istarske županije (ROP-u). Operativnu provedbu istraživanja i prezentiranja rezultata provesti će istraživački tim Sveučilišta u Rijeci i Inženjerski biro iz Zagreba u suradnji sa Partnerskim odborom Grada Pule.

CILJ je stvoriti pretpostavke za kvalitetniji život svim građanima grada Pule, koji treba postati grad s visokim životnim standardom u okvirima Republike Hrvatske, što nameće potrebu

• preispitivanja sadašnje vizije razvoja grada
• preispitivanje korištenih mjera i projekata i njihovo usklađivanje sa zajedničkom vizijom grada Pule

REZULTAT mora biti od strane svih sudionika predložena i opće prihvaćena Strategija, koja će postati osnovom budućeg gospodarskog, društvenog, kulturnog, infrastrukturnog i svekolikog razvoja grada Pule. Ona u konačnici treba omogućiti kvalitetniji život svim građanima Pule, kako bi postala jedan od gradova koji će svojim građanima nuditi visoki životni standard življenja u Hrvatskoj.

NAČIN RADA podrazumijeva uključivanje svih relevantnih i referentnih subjekata (stakeholdera) u proces izrade i provedbe Strategije. To je kvalitativna pretpostavka rada koja dovodi do boljeg ukupnog rezultata, jer se kroz uključenost svih interesnih skupina i šire javnosti (mediji) osigurava viši stupanj zainteresiranosti ali i potrebu uključivanja u realizaciju postavljenih ciljeva. U procesu rada slijediti će se «bottom up» načelo (poticati će se davanje prijedloga, sugestija i kritika od najniže do najviše razine), kako bi se testirala ranija polazišta temeljena na «top down» koncepciji (da li je u skladu sa strateškim i institucionalnim odrednicama definiranim na razini Istarske županije, Vlade Republike Hrvatske i Europske unije), na način da će se istraživanje temeljiti na metodologiji rada koja je prihvaćena na razini EU¹, na način da će se rad provoditi i verificirati kroz slijedeće faze:

Prva faza rada će rezultirati analizom postojećeg stanja i izradom SWOT matrica za ključna područja razvoja grada Pula, na način da će se posebno sagledati skupine:

• «prostor, okoliš, infrastruktura»
• «gospodarstvo»
• «turizam»
• «društvena infrastruktura»

Druga faza uključuje definiranje strategije razvoja, a temeljeno na zajednički prihvaćenoj viziji te općim i posebnim ciljevima razvoja, prioritetima i strateškim opcijama.

Treća faza uključuje programski dio, u kojem će se naglasak staviti na provedbu načela održivog razvoja a temeljeno na spoznajama do kojih se došlo u prethodnom istraživačkom postupku u okviru kojeg su izdvojene ključne teme i određeni prioriteti. Na ovim će se polazištima predložiti mjere neophodne za realizaciju postavljenih općih i posebnih ciljeva, uvažavajući prioritete, te moguće mjere (od značaja za gospodarstvo, turizam, prostor, okoliš, ali i društvo u cjelini).

Završni dio rada odnosi se na predlaganje sustava financiranja prioritetnih projekata i pronalaženje adekvatnih izvora, a ovisno o karakteru i namjeni projekta. Uspješnost provedbe Strategije temelji se na sustavnom praćenju (monitoringu) i evaluaciji učinaka, što uključuje izbor relevantnih kriterija i dinamike, a uz uvažavanje načela na kojima je Strategija i postavljena.

^{1 Usporediti npr.: H.W.Franz, R.lSarcina: Building Leadership in Project and Network Management – A Facilitatior's Tools Set, Springer, Berlin, Heidelberg, 2009.; http://web.mit.edu/urbanupgrading/upgrading/issues-tools/tools/ZOPP.html; http://www.lvdg.com/gopp1.htm; http://portals.wi.wur.nl/ppme/?OOPP/ZOPP/GOPP; http://www.responsenetwork.org/index.php?sid=1857 i sl.}

Metodološki okvir i postupci istraživanja

Istraživanje na ovom projektu temeljiti će se na metodologiji Projektnog planiranja orijentiranog prema ciljevima - GOPP (Goal Oriented Project Planning), koja se šire primjenjuje od 1980-tih godina, a predstavlja razvijeniji oblik ranije definiranog okvira logičkog pristupa problemima - LFA (Logical Framework Approach), koju je 1960. godine razvila američka Agencija za međunarodni razvoj - USAID (Agency for International Development) a prepoznatljiv je i pod nazivom «logframe». Ovaj je pristup široko prihvaćen i razvijan od niza agencija UN-a, ali je nailazio i na veliku praktičnu primjenu, posebno kada je prethodni prijedlog značajno pojednostavljen i predložen u novoj formi.

Navedena se metodologija prihvaća i u procesu pripreme projekata koji će biti usmjereni na financiranje od strane EU i srodnih fondova. Teorijska i praktična vrijednost GOPP metodologije očituje se u sustavnom pristupu procesu identifikacije logičkih veza i odnosa definiranih strategijom razvoja. Integralni dio ovog pristupa je i primjena metodologije upravljanja projektnim ciklusom – PCM (Project Cycle Management), što uključuje sve faze životnog ciklusa projekta (od ideje, do logične razrade, financiranja, implementacije, monitoringa i evaluacije), što je i temeljni pristup u istraživanju na ovom projektu.

Primjenom ove metodološke osnovice moguće je na transparentan način osigurati ocjenu onih aktivnosti, koje proizlaze iz procesa realizacije strateških opredjeljenja, a temeljenih na prihvaćenoj viziji i razrađenim ciljevima. Očekivani rezultati se stoga mogu sagledati u kontekstu polazišnih vrijednosti, ali i svih daljnjih faza razvoja, pri čemu se naglasak stavlja- na izbor indikatora razvoja značajnih za realizaciju ciljeva, a što se definira u procesu evaluacije i monitoringa, a na način da se ne sagledavaju samo ekonomske već i društvene koristi prioritetnih razvojnih projekata.

U duhu načela koje podržava GOPP metodologije, istraživački tim je samom konceptu istraživanja predvidio suradnju sa partnerskim odborom (sastavljenom od glavnog tima, radne grupe, partnerskog odbora), kao i potrebu da se Strategija usklađuje tijekom izrade i to kroz svaku završenu fazu, ali i da se nakon njenog dovršenja, osigura kontrola provođenja (evaluacija i monitoring). Dakle, naglasak je na sveobuhvatnom uključivanju ciljnih korisnika iz političkog, gospodarskog, društvenog i javnog područja interesa, ali i svekolike javnosti («stakeholderi»), kako bi se izradio dovoljno «životan» dokument, u čiju će se realizaciju te iste interesne skupine i uključiti, jer će donesenu Strategiju smatrati svojim izvornim proizvodom.

U svim fazama realizacije potrebno je održavati «workshopove» odnosno radionice, čiji je cilj da se procijeni mogućnost praktične primjene svih predloženih polazišta istraživačkog tima, ali i da se usklade često divergentni stavovi različitih interesnih skupina na strani korisnika. Stoga su u strukturu partnerskog odbora izabrani predstavnici političkih struktura (glavni tim), javne uprave (radna grupa) te stručnjaka iz različitih sfera gospodarskog i društvenog života (partnerski odbor). Time je zadovoljena glavna teza GOPP-a da su zastupljene sve interesne skupine, a da su na čelu najviši dužnosnici lokalne samouprave na čelu s Gradonačelnikom Grada Pule.

Stučni tim Sveučilišta u Rijeci i Inženjerskog biroa d.d. Zagreb ima zadatak moderatora koji, dakle modelira tijela ili pojedince koji po GOPP metodološkoj osnovici trebaju imati zadovoljavajući stupanj iskustva u razvojnim istraživanjima, te kompetencije da uspješno koordiniraju potrebe i želje ciljnih korisnika u gradu Puli. Obzirom na zauzetost svih članova partnerskog odbora, umjesto višednevnih seminara prakticira se on-line, prvenstveno e-mail komunikacija, na način da se, što se potvrdilo kao obostrano korisno, nisu umanjila temeljna načela GOPP-a, kako u fazi analize postojećeg stanja, tako i u fazi definiranja same strategije, te mjera za njenu provedbu i sustavnu ocjenu.

Članovi Partnerskog odbora su u mogućnosti ocjenjivati rezultate svake faze istraživanja, tim više što se prijedlozi temelje na SWOT matrici, ali i na instrumentima upravljanja prema ciljevima, poznatih kao «SMART» koncepcija (S = specifično, M = mjerljivo, A = dostižno, R = relevantno i T = vremenski usklađeno). Na taj način je istraživački tim spreman ponuditi one strateške odrednice, koje će potencijalno biti moguće realizirati u uvjetima okruženja u kojima će se grad Pula realno pozicionirati u razdoblju do 2015. godine.

U svijesti svakog pojedinog sudionika u ovom istraživanju mora biti prisutna svijest, da svaki od njih ima jednaku važnost u izradi ove Strategije a zajednički oblikuju sustav višestrukog partnerstva, kojim su obuhvaćena sva područja djelovanja i sve strukture sudionika. Istraživanjem se traže odgovori na mnoga otvorena pitanja budućeg razvoja, ali i nude odgovori o načinu i rezultatima njihove realizacije. Poseban se naglasak stavlja na one činitelje, koji su presudni za uspjeh, uz naglasak na indikatore kojima će se isti moći i mjeriti, na način da se kasnije slijede načela cost-benefit pristupa. Ovakvom pristupu sudionici mogu zamjeriti određenu krutost i strogost, jer od partnerskog odbora zahtjeva stalnu angažiranost, koja često prelazi dnevne obveze, no bez aktivnog uključivanja sviju, neće biti moguće postići one ciljeve, koje suvremeni javni menadžment grada Pule i svi njegovi stanovnici zaslužuju.

Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište istraživanja

U istraživanju se pošlo od sagledavanja temeljnih dokumenata koji su značajni za konačno oblikovanje STRATEGIJE razvoja grada Pule do 2015. godine, pa su istraživači prvenstveno bili orijentirani na:

• Osnovne Strateške dokumente donesene na razini Republike Hrvatske
• Osnovne strateške dokumente donesene na razini Istarske županije
• Osnovne strateške dokumente donesene na razini grada Pule.

Sagledavanjem relevantnih sadržaja u okvirima gornjih dokumenata, posebno bi se mogla izdvojiti:

• Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99 i NN 13/97)
• Regionalni operativni program (ROP) Istarske županije (2006.)
• Prostorni plan Istarske županije (SN Istarske županije 2/02, 4/05, 5/05 i 14/05 – pročišćeni tekst)
• Prostorni plan uređenja grada Pule (SN Grada Pule 12/06)
• Generalni urbanistički plan grada Pule - GUP (iz 2008. godine i prethodni iz 1983. godine)

Strategije i programi na razini Republike Hrvatske

Uvažavajući sustavni pristup strategiji i ciljevima razvoja Grada Pule, neophodno je poznavati osnovne strateške dokumente na razini Republike Hrvatske a koji su vezani direktno ili indirektno sa svojim podsustavom na regionalnoj (Istra) i gradskoj razini (Pula). Riječ je o slijedećim strategijama i programima :

• Strategija "Informacijska i komunikacijska tehnologija-Hrvatska u 21. stoljeću" (N.N. br. 05/02.)
• Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (N.N. br. 38/02.) te Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (nacrt Zelene knjige, 2008.)
• Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (N.N. br. 13/99.)
• Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (N.N. br. 13/97)
• Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (N.N. br. 50/99)
• Nacionalna strategija zaštite okoliša (N.N. br. 46/02.)
• Nacionalni plan djelovanja na okoliš (N.N. br. 46/02)
• Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (N.N. br. 81/99.)
• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (N.N. br. 130/05.)
• Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (N.N. br. 89/02.)
• Nacionalna šumarska politika i strategija (N.N. br. 120/03.)
• Razvojna strategija hrvatskog turizma, (N:N. br. 113/93.)
• Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeću" ( N.N. br. 108/03.)
• Strategija Programa One Stop Shop (HITRO:HR)
• Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. godine

Uz navedene strategije, potrebno je sagledati i upoznati sadržaj onih zakonskih propisa¹ kojima se pristupa operativnoj razradi navedenih strategija ili su sa njima u najužoj korelaciji i značajne su za razvoj od nacionalne do lokalne razine.

Kako su u okviru Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske sadržane globalne smjernice prostornog ali i ukupnog razvitka Republike Hrvatske, potrebno je izdvojiti samo one ključne činitelje, koji su značajni za njihovu primjenu na lokalnoj razini. To se prije svega odnosi na organizacijske i strukturne promjene temeljene na uvođenju modernih tehnologija, organizacijski preustroj, uvođenja novog javnog menadžmenta i novih menadžerskih metoda u gospodarstvu i sl. Cilj je operacionalizirati okvirne strategije, kako bi se mogli ostvariti ciljevi orijentacije na konkurentne strategije, a time i bolje tržišno i globalno pozicioniranje u okruženju.

Iz ovih dokumenata proizlazi potreba da se u gospodarskoj strukturi Republike Hrvatske postupno smanji dominacija bazične (teške) industrije i one koja traži velike količine energije i vode, ali i one koja se orijentira na nekvalificiranu radnu snagu. Prednost treba dati onim granama industrije za koje postoje komparativne prednosti u zemlji (prirodni resursi, položaj, kvalificirana radna snaga, tržište, kapital i tradicija), ali i one koje se mogu povezati sa ukupnom prepoznatljivošću fizionomije područja.

Razvoj i prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta treba se temeljiti na načelima održivog razvoja i na uravnoteženom razmještaju s jedne strane široke mreže manjih i raznorodnih proizvodnih jedinica, ali i na restrukturiranju već formiranih velikih i složenih gospodarskih cjelina, koje su od posebnog značenja za gospodarstvo Republike Hrvatske na širem planu. Naglasak je da Republika Hrvatska u svom daljnjem razvoju bolje i sustavnije koristi prednosti položaja na Mediteranu, a to znači viši stupanj orijentacije na suvremeni razvoj turističkog i pomorskog gospodarstva, što znači da naglasak treba staviti na:

• pomorski promet i brodarstvo
• lučko gospodarstvo (uključivši prateće gospodarske djelatnosti i slobodne zone)
• brodogradnju
• razvoj marikulture (ribarstvo, školjkarstvo) i
• turizam.

Turizam neupitno predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka Republike Hrvatske pa je njegov ukupni razvitak, uključujući i prostorni, potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Strateški resurs hrvatskog turizma treba ostati do sada očuvani visokovrijedni prostor, koji će dugoročno sve više dobivati na značaju. Prostorni razmještaj i kapaciteti ponude uvažavat će gospodarske i ekološke kriterije. Zbog osobitog utjecaja na prostor potrebno je sustavno kriterijski utvrditi:

• razmještaj i dimenzioniranje MARINA usuglasiti s ostalim aspektima korištenja prostora
• zaštititi vrijedne dijelove obale sukladno potrebama stanovništva,
• uvoditi nove sadržaje (osobito u području sporta i rekreacije), računajući i na golf igrališta koja treba pripremati temeljem istraživanja najpovoljnijih lokacija (na manje kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu)
• uvažavati prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turističkih jedinica
• uskladiti odnos turizma, kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja, aktivirati ih u funkciji razvoja turizma.

^{1 To se prvenstveno odnosi na slijedeće ZAKONE: 1. Zakon o vodama, Narodne novine, 107/95. i 150/05. 2. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Narodne novine, 107/95., 19/96., 88/98. i150/05. 3. Zakon o koncesijama, Narodne novine, 89/92. 4. Zakon o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine, 26/03., 82/04. i 178/04. 5. Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda, Narodne novine, 109/07. 6. Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, 70/05. 7. Zakon o zaštiti okoliša, Narodne novine, 110/07. 8. Zakon o normizaciji, Narodne novine, 163/03. 9. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, Narodne novine, 73/97. 10. Zakon o prostornom uredenju i gradnji, Narodne novine, 76/07. 11. Zakon o šumama, Narodne novine, 140/05. i 82/06. 12. Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Narodne novine, 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05. 13. Zakon o izvlaštenju, Narodne novine, 9/94., 35/94., 112/00., 114/01. i 79/06. 14. Zakon o energiji, Narodne novine, 68/01. i 177/04. 15. Zakon o rudarstvu, Narodne novine, 27/91., 26/93., 92/94., 35/95. i 114/01. 16. Zakon o sustavu provedbe programa Europske unije i sustavu provedbe projekata financiranih iz sredstava zajmova i darovnica iz ostalih inozemnih izvora, Narodne novine,58/06.}

Regionalni operativni program Istarske županije (ROP)

U Regionalnom operativnom programu Istarske županije (ROP) dana je razvojna vizija Istarske županije kao i temeljni strateški ciljevi. Tako je oblikovana razvojna vizija Istarske županije, koja treba postati

«moderna, otvorena i gospodarski konkurentna regija, prepoznatljive kulturne i prirodne baštine, visokog društvenog standarda u sklopu uravnoteženog i održivog razvoja»

što je nedvojbeno i putokaz za definiranje vizije razvoja grada Pule, jer ona odražava težnje svih slojeva društva u ovoj regiji.

No, ovakva je vizija ujedno i obveza svima da se ustroje dokumenti, koji će omogućiti da se usmjerava razvoj, čemu upravo služi STRATEGIJA, koju Grad Pula treba i želi donijeti, a koja ga mora usmjeravati u željenom smjeru. Navedenoj viziji u okviru ROP-a podređeni su i definirati temeljni strateški ciljevi razvoja i to:

• Konkurentno Razvoj ljudskih resursa
• gospodarstvo (visok društveni standard)
• Uravnotežen i održivi razvoj Prepoznatljivost
• i održivi razvoj istarskog
• identiteta

Cilj 1: KONKURENTNO GOSPODARSTVO predstavlja glavni gospodarski cilj svakog nacionalnog i/ili regionalnog gospodarstva, odnosno gospodarskog subjekta. Istarska županija se opredjeljuje za multisektorski razvoj s glavnim naglaskom na čiste industrije, turizam i autohtonu poljoprivredu. U vezi s takvim odabirom, postizanje konkurentnosti podrazumijeva ponajprije daljnje poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo; stalno nastojanje oko primjene i razvoja suvremenih tehnologija, inovacija i znanja - posebno informacijskih i komunikacijskih; restrukturiranje i repozicioniranje turističkog gospodarstva na način koji će ga učiniti globalno prepoznatljivim i produžiti “sezonu“ na veći dio godine; organiziranje poljoprivrede i ribarstva u sektor koji proizvodi visokokvalitetne /autohtone/ prepoznatljive/brendirane proizvode; dosljedan odabir «čistih» novih industrija i integracija brige za okoliš u postojeće industrije - sve s ciljem nadilaženja mogućeg konflikta s opredjeljenjem za turizam i proizvodnju “zdrave“ hrane.

Cilj 2: RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA I VISOK DRUŠTVENI STANDARD, vezuje se uz tezu da je “konkurentnost zasnovana na znanju, visokoj tehnologiji i inovacijama“ postala opće mjesto razvojnih strategija. Razvoj ljudskih resursa podrazumijeva ponajprije pojačano ulaganje u obrazovanje - u svim njegovim fazama: od osnovnoškolskog, preko strukovnog, do visokoškolskog; stalno osvješćivanje važnosti i osiguranje preduvjeta za cjeloživotno učenje te stalnu prilagodbu obrazovnih programa potrebama postojećeg i planiranog gospodarstva. Takvo obrazovanje najbolji je način za dugoročno osiguravanje visoke/pune zaposlenosti, uz pretpostavku da na svim razinama postoje i da se koriste znanja i iskustva u upravljanju razvojem. Učinkovito upravljanje otporno na slučajne i namjerne pogreške zahtijeva visoku razinu participacije, a to je moguće samo u uvjetima razvijenog civilnog društva. Konačno, visok društveni standard nije zajamčen ako se zajednica kao cjelina svjesno ne opredijeli za visok stupanj zdravstvene i socijalne zaštite.

Cilj 3: URAVNOTEŽEN I ODRŽIV RAZVOJ postaje sve manje pitanje izbora a sve više potreba da se zanemari kratkoročno gledanje na nužnost razvoja, jer su granice nakon kojih su posljedice nepopravljive ili vrlo teško popravljive sve bliže i sve ih se brže i lakše doseže. U kontekstu razvoja Istarske županije, uravnotežen i održiv razvoj podrazumijeva ponajprije prostorno uravnoteživanje i smanjivanje postojećih razvojnih pritisaka i trendova njihovim strožim usmjeravanjem i ograničavanjem u obalnom području, a poticanjem i osmišljavanjem u prostoru unutrašnjosti poluotoka. Osim toga, očuvanje okoliša u uvjetima suvremenog standarda i načina življenja i potrošnje zahtijeva osiguranje kvalitetne infrastrukture - prvenstveno sustava gospodarenja otpadom te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Cilj 4: PREPOZNATLJIVOST ISTARSKOG IDENTITETA, je ključan element samobitnosti u globaliziranom svijetu, ali sve više postaje i vrlo važan razvojni resurs. Istarski identitet (koji možda i nije dovoljno prepoznatljiv), traži uključivanje u strateške razvojne ciljeve, jer podrazumijeva dodatno osvješćivanje i razvoj na svim razinama. To se prvenstveno treba provoditi istraživanjem, podizanjem svijesti o očuvanju i održivom korištenju biološke/krajobrazne i kulturne baštine, koju treba staviti u funkciju razvoja. Sustavno treba poticati multikulturalizam, kao povijesnog temelja željenog jedinstva tradicije i otvorenosti. Njegovanje istarskog identiteta i njegove prepoznatljivosti podrazumijeva i poticanje kulturnih i obrazovnih aktivnosti raznolikih segmenata kulturnog života, te poticanje unutar županijske, međuregionalne i međunarodne kulturne i obrazovne suradnje, kao i suradnje s više kulturnih skupina ali i regija pri provedbi multikulturalnih projekata, u skladu sa županijskim razvojnim prioritetima.

Temeljeno na ovim polazištima, razvoj grada Pule se može sagledati u kontekstu odrednica globalnog i regionalnog razvoja, tim više što je ROP Istarske županije dobio bespogovornu podršku svih vijećnika Istarske županije, uz podršku stanovnika Istre, te u suradnji s privatnim sektorom i civilnim društvom. Naime, ROP je pokušaj uspostavljanja ravnoteže u odnosima globalnih procesa i specifičnosti regionalnog razvoja što je vidljivo i u viziji razvoja, gdje je uspješno istaknut «istarski identitet», koji se nastojao uspješno inkorporirati u zahtjeve globalizacije, tim više što se želi Istarsku županiju kao jednu od vodećih u Republici Hrvatskoj usmjeriti u pravcu da bude među vodećim regijama Europe.

U cilju podizanja životnog standarda i sigurnosti građana, potrebna su konkretna ulaganja u očuvanje prostora ali i u razvoj onih gospodarskih grana, koje osiguravaju višu razinu zaposlenosti. U okviru ROP-a je potenciran partnerski odnos svih interesnih skupina, čije se uključivanje odrazilo i na životnosti ovog dokumenta.

Slijedom načela definiranih ROP-om nužno je definirati sve one razvojne projekte, kojima se mogu ostvariti ciljevi, na način da se posebno izdvoje projekti koji osiguravaju viši stupanj zapošljavanja, a istovremeno se temelje na načelima održivog razvoja, koji u suvremenim uvjetima nema alternative. Dakle, ROP predstavlja nezaobilazni putokaz kojim treba ići i u okviru kojeg treba sagledati one specifičnosti grada Pule koje prioritetno treba realizirati uvažavajući pri tom globalne trendove i skori ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Kako su svi resursi ograničeni, a posebno financijska sredstva, potrebno je postići konsenzus o tome koji su to glavni regionalni projekti, a za koje je najrealnije ostvariti financiranje od fondova Europske unije. Razvojni okvir definiran ROP-om obvezuje sve gradove i općine pa tako i Grad Pulu da razrade vlastite mogućnosti i aktivno se uključe u oblikovanje i realizaciju razvojnih projekata, a s ciljem ostvarenja pojedinačnih i globalnih uspjeha pojedinih poslovnih subjekata, jedinica lokalne uprave i samouprave, te Istarske županije kao cjeline.

Prostorni plan Istarske županije

Prostornim planom Istarske županije¹ je obuhvaćeno područje grada Pule kao jedinice lokalne samouprave, na površini veličine 41,80km². Polazi se od pretpostavke da će do 2015. godine na ovom području živjeti 71.000 stanovnika, a u prostornim dokumentima se posebno naglašava:

• prostor je ograničen i potrošiv resurs, kojeg treba koristiti na najracionalniji mogući način
• uvažavati multidisciplinarni pristup određivanja organizacije i namjene prostora, kao i režima njegova korištenja
• u razvojnim planovima uvažavati interese građana Istre i šire zajednice
• razvoj zaštićenog obalnog područja temeljiti na važećim temeljnim propisima Republike Hrvatske
• primjenom načela održivog razvoja pomiriti gospodarske, kulturne, krajobrazne, demografske i ekološke vrijednosti
• na ograničenim poljoprivrednim površinama omogućiti isključivo razvoj onih građevina, koje su u funkciji poljoprivredne proizvodnje
• uvažavati standarde u zaštiti registriranih kulturnih dobra, kao i zaštićenih područja prirode
• senzibilizirati javnost za što aktivnije uključivanje u zaštitu i unapređenje okoliša i kulturno-povijesne baštine, te sustavno podizati ekološku svijest na svim razinama
• stvarati pozitivan odnos prema prirodnim dobrima i svim segmentima društvenog života s posebnim naglaskom na zaštitu izvorišta pitke vode.

Temeljni ciljevi razvoja, definirani Prostornim planom Istarske županije su slijedeći²:

• Organizacija, uređenje i zaštita prostora na načelima održivog razvitka prioritetni su razvojni ciljevi Županije.
• Poticati progresivni demografski razvitak, naročito u emigracijskim i niskonatalitetnim područjima, uz kontrolu mehaničkog prirasta u priobalnim gradovima. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2010. godine treba optimalno iznositi 0,5 - 0,6% godišnje, tj. doseći broj od 246.000 stanovnika.
• Gradove i druga naselja koji su nositelji središnjih funkcija državnog i županijskog značaja (kao što je grad Pula) razvijati sukladno veličini i broju stanovnika gravitacijskog područja, pri čemu se funkcije moraju što pravilnije distribuirati na gradove i druga naselja u rangu važnijih regionalnih središta, te regionalnih i manjih regionalnih središta.
• Poticati rast naselja u unutrašnjosti Županije, a posebno naselja od 500 do 2000 stanovnika kao i ostalih naselja - općinskih središta, te gospodarsko i infrastrukturno jačanje istih u odnosu na naselje iste veličine u priobalju, s krajnjim ciljem ujednačavanja gospodarskih potencijala
• Provoditi sustavno aktivnu zaštitu okoliša te sprječavanje onečišćenja okoliša , što znači izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja okolišem i prirodnim resursima, izbjegavati rješenja s neizvjesnim i dugoročnim utjecajem na okoliš, osigurati edukaciju o okolišu i kvalitetno sudjelovanje udruga građana te provoditi sanaciju registriranih onečišćivača i najugroženijih dijelova okoliša

Usmjeravati izgradnju i modernizaciju gospodarskih kapaciteta uz primarnu razvojnu osovinu Pula - Pazin - Rijeka, radi stvaranja preduvjeta za razvoj demografski i gospodarski stagnirajućih područja središnjeg dijela Županije, a također i uz razvojne osovine Buje - Buzet - Lupoglav, Poreč - Pazin - Labin, Rovinj - Kanfanar - Žminj - Labin, te Pula - Labin - Lupoglav

• Optimalno povećavati kapacitete prometne, telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture u odnosu na nacionalne i šire regionalne sustave, a posebno u pograničnim područjima
• Integrirati gospodarske, kulturne, krajobrazne i demografske resurse ruralnih i prijelaznih područja Županije u marketinški prepoznatljive, financijski stabilne i administrativno upravljive sustave
• Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i kakvoće življenja. Domaći proizvod po stanovniku u 2010. godini podići na razinu iznad 13.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 40%.

U planovima užeg područja Istarske županije nužno je poštivati temeljna načela organizacije prostora za izradu planova užeg područja a to su¹:

1. Prostor kao resurs
2. Održivi razvitak
3. Policentričnost razvoja
4. Otvorenost i integracija prostora

Prostor kao resurs znači racionalno koristiti i zaštititi prostor u svim elementima korištenja, vodeći računa da je isti po definiciji neobnovljiva kategorija. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s vrlo povoljnim geoprometnim položajem. Prostor se ovim Planom utvrđuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem i pripadajućem živom svijetu, ali i vrlo osjetljivim resursima kao što su podzemne vode, priobalni prostor i šume.

Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, očuvanje razvojnih mogućnosti za nadolazeće generacije. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

Policentričnost razvoja odnosi se na razmještaj ljudi i dobara u prostoru i treba ga temeljiti na policentričnom načelu, a to znači da organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentričnost razvoja pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.

Otvorenost i integracija prostora odnosi se na područje Županije koje je osim omeđenosti upravnim granicama otvoreni prostor za međužupanijsku i međunarodnu suradnju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije.

Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina, turizam), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim prostorima što se ostvaruje preko važnih regionalnih, nacionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećenja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja te načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

^{1 Službene novine Istarske županije, 2/02, 4/05, 5/05 i 14/05 – pročišćeni tekst}

^{2 Prostorni plan Istarske županije: SLUŽBENE NOVINE ISTARSKE ŽUPANIJE Broj 14/2005.str. 710-711.}

Prostorni i Generalni urbanistički plan grada Pule

Prostorni plan¹ i Generalni urbanistički plan² grada Pule su dokumenti prostornog uređenja, koji utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja. Jedinice lokalne samouprave dužne su pratiti stanje u prostoru, izradu i provođenje dokumenata prostornog uređenja te prostorne planove mijenjati ili dopunjavati ukoliko se na temelju istraživanja, odnosno drugih saznanja, utvrde takve promjene koje bitno utječu na postojeće odnose u prostoru ili ako pojedina prostorna rješenja u donesenim planovima više ne odgovaraju interesima društvene zajednice.

Prostorni planovi Istarske županije i grada Pule uvažavaju temeljna opredjeljenja i ciljeve strateških dokumenata Republike Hrvatske, na način da razvoj temelje na uvažavanju mogućnosti i iskustvima dosadašnjeg razvoja, s posebnim naglaskom na uvažavanje globalno prihvaćenih opredjeljenja, smjernica Europske unije, te potrebe da se ostvari poboljšanje kvalitete života svih građana na lokalnoj razini. Gospodarski razvoj i korištenje prostora dugoročno je moguć samo uz spoznaju da se ne smiju dovesti u pitanje niti prirodni resursi, niti vrijednosti koje definiraju kvalitetu življenja, što uključuje dostignutu razinu standarda građana i cjelokupnu društvenu infrastrukturu.

Prostorni i Generalni urbanistički plan slijede tezu da se dosadašnji i budući razvoj mora usmjeriti u pravcu poboljšanja kvalitete života građana, što znači da se ne podržava intenzivni i nekontrolirani razvoj već da se moraju uvažavati prirodni resursi i ciljevi održivog i uravnoteženog društvenog i gospodarskog razvoja (čiste tehnologije i zaštita okoliša). Podizanje razine razvijenosti grada se u prostornim planovima povezuje s povećavanjem standarda stanovništva, zaposlenosti, kvalitete života i infrastrukturne opremljenosti.

Naglasak je na razvoju mreže i sadržaja javnih funkcija i krupne infrastrukture, a s ciljem zadržavanja sadašnjih stanovnika i privlačenja novih, kojima treba osigurati preduvjete za rad, život i razvoj. Naglasak je na kvalitetnom razvoju temeljnih gradskih funkcija, kako za građane grada Pule, tako i za stanovnike koji prirodno ovom središtu gravitiraju jer grad Pula predstavlja:

1. administrativno središte – grad Pula jedino je naselje u Istri u kojem su smještene sve funkcije kategorizirane prostornim planom šireg područja. Važno je ne narušiti visok stupanj decentralizacije funkcija postignut dosadašnjim razvojem regije.
2. gospodarsko središte – grad Pula je značajno gospodarsko središte zbog osobitosti prostora grada i afirmacije kroz povijest kao regionalne destinacije okupljajući oko sebe lokalnu i regionalnu ponudu i potražnju cjelokupne Istarske županije i susjednih zemalja (Italija, Slovenija). Dovoljna ponuda industrijskih zona pomoću kojih može podržati budući gospodarski rast temeljen na modernim industrijskim tehnologijama uz uklanjanje nečistih i zastarjelih tehnologija. U strukturi gospodarstva se izdvaja pomorsko gospodarstvo i brodogradnja, zatim turizam, svi oblici prometa, slijedi proizvodno obrtništvo s orijentacijom na primjenu visokih tehnologija, sve se više razvija trgovina i uslužne djelatnosti, što upućuje na zaključak da je gospodarska struktura odraz nasljeđa, te da se mora bolje koristiti geoprometni položaj za razvoj turizma i za pomorsko gospodarstvo. Ukoliko se planirani demografski rast želi osigurati kroz gospodarski rast, gospodarska struktura grada Pule mora sadržavati kombinaciju radno intenzivnih djelatnosti (brodogradnja), lake industrije, turizma i usluga (trgovina, bankarstvo, ugostiteljstvo i drugo). Uslužne djelatnosti same za sebe ne mogu biti dugoročni i trajni izvor zapošljavanja aktivnog stanovništva grada.
3. visokoškolsko i srednjoškolsko središte – sustav obrazovnih institucija osigurava zadovoljavajući stupanj obrazovanja, pa je navedeno potrebno sačuvati i dalje razvijati u cilju da grad Pula postane prepoznatljivo obrazovno središte (posebice visokog obrazovanja) usklađeno sa zahtjevima gospodarstva i društvene nadgradnje, a u skladu sa globalnim zahtjevima tehnološkog razvoja. Kvalitetni i visoko educirani kadrovi su preduvjet za transfer modernih tehnologija neophodnih za budući gospodarski razvoj Pule u skladu s trendovima i globalnim procesima suvremenog društva.
4. zdravstveno središte – osigurava kapacitete koji pružaju sve oblike zdravstvenih usluga, zbog čega u grad Pulu gravitira stanovništvo iz većeg dijela Županije, pa se nameće potreba za sustavan razvoj ovih usluga, na način da se organizacijski ustroj, standard i kvaliteta pružanja tih usluga usklade sa zahtjevima građana i turista, sukladno zahtjevima suvremenog društva. Daljnji razvoj zdravstva mora ići u pravcu stvaranja novih mogućnosti i obogaćivanja asortimana i kvalitete usluga u javnom i privatnom sektoru.
5. kulturno središte – razvoj kulturnog života grada temelji se na kvalitetnim resursima, bogatom povijesnom nasljeđu, mreži kulturnih djelatnosti, kvalitetnim programima i odgovarajućoj obrazovnoj strukturi stanovništva.
6. prometno putničko-turističko čvorište – povoljan geografski položaj je povijesno odredio mjesto grada Pule u odnosu na Europu i Sredozemlje, što treba bolje koristiti kao resurs razvoja, a i zbog neposredne blizine aerodroma, željezničkog kolodvora i povoljne lokacije putničke morske luke, dok je blizinu europskih središta i cestovnu dostupnost moguće koristiti kao resurs turističkog razvoja.
7. multikulturalna zajednica – grad Pula je nedvojbeno veoma aktivna multikulturalna zajednica za koju treba uvažavati socio-demografske promjene sagledane kroz pokazatelje dobne, spolne, ekonomske, obrazovne, nacionalne i druge odlike stanovništva, koje raste mehaničkim priljevom uz negativan prirodni prirast (prognoze kretanja stanovništva grada Pule do 2015. godine u prostornoj dokumentaciji grada vezuju se uz veličinu od 71.000 stanovnika.). Politikom razvoja treba sačuvati identitet i stvoriti uvjete za rast i razvoj stanovništva grada Pule i sredina koje joj gravitiraju.

Ciljevi i razlozi za izradu GUP-a temeljeni su na izmijenjenim pretpostavkama društvenog i gospodarskog razvitka, odnosno aktualnim zahtjevima društvene zajednice za novim prostornim rješenjima, a početak izrade i na zakonskoj obvezi, te su verificirani od strane Gradskog poglavarstva Grada Pule. Rezultati analize GUP-a iz 1983. pokazali su da pojedina rješenja ne zadovoljavaju novim zahtjevima u gospodarstvu, javnim i društvenim sadržajima, stanovanju i sl. Zbog zaštite prostora od stihijskih pojava "divlje urbanizacije", novim su se prihvaćenim GUP-om (2008.) stvorile pretpostavke da se prostor, kao najvredniji resurs sačuva, kroz racionalno ponašanje prilikom njegove provedbe.

^{1 Prostorni plan uređenja prostora Grada Pule od 13.12.06., Službene novine Grada Pule br. 12/06., str. 616.}

^{2 Odluka o donošenju GUP-a Grada Pule, Službene novine Grada Pule br. 5a/08. od 14. 07. 08.}

Strateške odrednice Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana grada Pule

Područje grada Pule kao jedinice lokalne samouprave obuhvaća površinu od oko 41,80 km², a pretpostavka je da će do 2015. godine grad Pulu naseljavati oko 71.000 stanovnika. Pula ima vrlo kvalitetnih, a relativno neizgrađenih i ekološki očuvanih prostora, kao jedan od važnih resursa. Otvara se mogućnost sagledavanja cjelovitog prostora grada na bazi čega se planira budući razvoj i širenje gradskih sadržaja i funkcija te osmišljenih urbanih tokova. Pri tome je važno analizirati važnije segmente prostornog potencijala i to¹:

Vojne zone Valelunga, Mulimenti s otokom Katarinom, uvala Zonki, Punta Krišto, Musil i druge, su prostori koji do sada nisu bili u funkciji grada. Danas su to većim dijelom napušteni i zapušteni prostori i građevine. Značajne su za grad jer se nalaze u samom centru grada (nepristupačne enklave) i duž većeg dijela obale u lučkom bazenu. To su danas prostori:

• koji nisu u funkciji grada,
• s velikim zelenim površinama, uglavnom šumskim,
• s dobrom orijentacijom u odnosu na strane svijeta (insolacija),
• s kojih se pružaju kvalitetne vizure,
• u direktnom kontaktu s morem, odnosno lučkim bazenom.

Postojeće stambene zone:

• nedovoljno izgrađene – neracionalno iskorišten prostor,
• mala gustoća stanovanja omogućava nove interpolacije stambenih i drugih sadržaja kompatibilnih stanovanju,
• neorganizirana obiteljska stambena izgradnja na obodima grada širi se stihijski, često
• je to i bespravna izgradnja,
• postojeće stambene zone nedovoljno su urbano opremljene.

Postojeća poslovna zona u Šijani:

• mala gustoća izgrađenosti obzirom da se nalazi u širem gradskom centru,
• dobra prometna povezanost (kolni i željeznički promet),
• prevladavaju sadržaji trgovačke namjene.

Napuštene poljoprivredne površine i šikare:

• pogodne za lokaciju novih gradskih sadržaja,
• često su locirane uz važnije prometnice.

Zone rekreacije:

• neuređene,
• urbano neopremljene,
• u centru grada velike neuređene zelene površine (djelomično se koriste kao vrtovi),
• većina planiranih nije privedena namjeni.

Osnovni cilj izrade Prostornog i Generalnog urbanističkog plana je da se dosadašnji i budući razvoj podredi poboljšanju kvalitete života. U daljnjem gospodarskom razvoju i korištenju prostora ne smiju se dovesti u pitanje prirodne i druge osnove života, a niti već dostignuti standard i kvaliteta življenja.

Poseban i specifičan problem grada Pule su značajni objekti i površine koje su imale raniju vojnu namjenu, a koje sada stoje neiskorištene, pod ingerencijom Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Navedena imovina i rješavanje njene (pre)namjene jedan je od ključnih razvojnih problema grada Pule.

Ciljevi razvoja grada Pule postavljeni su u skladu sa ciljevima održivog razvitka (čista tehnologija i zaštita okoliša) koji nalažu da se poboljšanje životnog standarda i kvalitete života može ostvariti samo kroz gospodarski rast temeljen na ulaganju u ljudske resurse i modernu tehnologiju koja je osnova zapošljavanja ljudskih resursa.

^{1 Pripremljeno prema Prostornom planu grada Pule, Generalnom urbanističkom planu grada Pule}