Razgovor:Analiza postojećeg stanja - Turizam
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Za raspravu:
Tekst objavljen niže moguće je uređivati, komentirati i nadopunjavati.
Sadržaj |
Turizam
Grad Pula, kao i brojne destinacije u Istarskoj županiji, imaju izrazite pogodnosti za razvoj turizma koje se očituju u povoljnom geografskom položaju grada, blagoj mediteranskoj klimi, očuvanom prirodnom okolišu, čistom moru, dobroj prometnoj povezanosti, bogatoj kulturno spomeničkoj baštini, diverzificiranoj turističkoj infrastrukturi i bogatoj dugogodišnjoj turističkoj tradiciji.
Kako u samom gradu tako i široj okolici, turistička je ponuda raznovrsna te pruža niz mogućnosti za kvalitetan odmor. Na području grada Pule, uglavnom uz samu obalu te u središtu grada, smješten je veliki broj hotela, kao turističkih i apartmanskih naselja, kampova, ljetovališta, te nekoliko nautičkih marina. Na nekoliko kilometara udaljenosti od grada Pule nalazi se Nacionalni park Brijuni, a u okolici grada su brojna turistička naselja - Vodnjan, Medulin, Ližnjan, Premantura, Peroj i Fažana. Grad Pula i Istarska županija imaju stoljetnu turističku tradiciju, koja se očituje u rastućim kvantitativnim turističkim pokazateljima (broj dolazaka i noćenja domaćih i inozemnih turista) i velikom značenju turizma za gospodarstvo Republike Hrvatske.
Istra je u 2008. godini raspolagala s oko 250.000 postelja u osnovnim i komplementarnim smještajnim objektima što čini 30% u ukupnim smještajnim kapacitetima Republike Hrvatske. U 2008. godini u Istri je ostvareno 2,8 milijuna dolazaka i 18 milijuna noćenja turista, što čini oko 24% u ukupnom broju turista i 31,5% u ukupnom broju noćenja Republike Hrvatske. Proizlazi da je Istra jedna od najrazvijenih turističkih regija u Republici Hrvatskoj, usprkos bržem rastu turističkog prometa u drugim dijelovima Hrvatske u posljednjih nekoliko godina.
Istra je prva županija u Hrvatskoj koja je započela sa strateškim upravljanjem razvoja turizma. Izrađen je ključni strateški razvojni dokument Master plan razvoja turizma u Istri do 2012.godine, a radi njegove učinkovite provedbe osnovan je Savjet za turizam i Istarska razvojna turistička agencija (IRTA d.o.o.). U Master planu razvoja u Istri je izdvojeno sedam klastera sa zajedničkom turističkom politikom, a sve sa ciljem ostvarivanja strateških ciljeva razvoja, među kojima jedan klaster čini područje Pula-Medulin.
Smještajna i prostorna resursna osnova turizma grada Pule
Smještajna resursna osnova
U ponudi smještajnih kapaciteta grada Pule nalaze se hoteli, turistička naselja i apartmani, hosteli, kampovi, domaćinstva i nautičke marine. Pregled turističkih kapaciteta po vrstama smještajnih kapaciteta za grad Pulu u razdoblju od 2000.-2008. godini dan je u nastavku.
Između 17 hotelskih objekata u gradu Puli i 3 vile u NP Brijuni većina objekata nalazi se u vlasništvu vodećeg turističkog poduzeća Arenaturist d.d., koji ima smještajne kapacitete u Puli i Medulinu. To su hoteli: Brioni, Riviera, Histria, Palma i Park. Sve je veći broj privatnih poduzetnika i obrtnika koji se uključuju u turističku ponudu otvaranjem novih ili modernizacijom postojećih hotelskih objekata, među kojima se ističu hoteli: Aurora, Galija, Milan, Omir, Pula, Rajić, Scaleta, Veli Jože i Villa Tisa.
Najveći promet ostvaruju osnovni kapaciteti koji se najvećim dijelom nalaze u južnom dijelu Grada. U NP Brijuni smješteni su hoteli Carmen, Jurina i Neptun-Istra, te vile Lovorka, Primorka i Dubravka. Hoteli sa ukupno 2.655 postelja čine oko 18% ukupnog turističkog kapaciteta grada Pule. Najveće hotelske kapacitete imaju hoteli Histria, Palma, Park, Brioni, Pula, Scaletta, Riviera, Milan i Omir.
| | | | |
I. Osnovni kapaciteti
| | | |
II. Komplementarni kapaciteti
| | | |
| Ukupno postelja | | | |
Turistička naselja su u vlasništvu Arenaturista d.d. i čine 21% turističkog kapaciteta. To su naselja: Punta Verudela Resort, Residence Village Horizont, Verudela Beach&Villa, Splendid Pula Resort i Puntižela.U 2008. godini 32% kapaciteta čine kampovi Stoja i Puntižela, privatni smještaj i hosteli (Ferijalni savez Hrvatske i Omladinski hostel Puntižela) sudjeluju sa oko 22% u smještajnim kapacitetima grada, dok marine (ACI Marina Pula, Bunarina i Tehnomont marina Veruda) čine oko 7% smještajnih kapaciteta.
| HOTELI | |
| AURORA*** | |
| BRIONI*** | |
| GALIJA*** | |
| HISTRIA**** | |
| JURINA | |
| KARMEN** | |
| MILAN*** | |
| NEPTUN ISTRA*** | |
| OMIR** | |
| PALMA*** | |
| PARK*** | |
| PULA*** | |
| RAJIĆ*** | |
| RIVIERA** | |
| SCALETTA** | |
| VELI JOŽE | |
| VILA DUBRAVKA**** | |
| VILA LOVORKA **** | |
| VILA PRIMORKA**** | |
| VILE *** | |
| VILLA TISA*** | |
| TURISTIČKA NASELJA I APARTMANI | |
| HORIZONT PULA RESORT*** | |
| PUNTA VERUDELA.*** | |
| RIBARSKA KOLIBA *** | |
| VERUDELA BEACH & VILLA RESORT *** | |
| HOSTELI | |
| FSH | |
| JEKA | |
| PUNTIŽELA | |
| KAMPOVI | |
| BUNARINA | |
| FSH | |
| PUNTIŽELA | |
| STOJA | |
| PRIVATNI SMJEŠTAJ | |
| MARINE | |
| ACI | |
| BUNARINA | |
| VERUDA | |
| SVEUKUPNO: | |
Ukupna turistička ponuda u gradu Puli je nezadovoljavajuća, te proizlazi potrebna za restrukturiranjem i modernizacijom ukupne strukture turističkih kapaciteta. Iz podataka za razdoblje 2000. – 2008. može se zaključiti:
- da nije bilo značajnije promjene u veličini i strukturi smještajnih kapaciteta u posljednjih deset godina,
- broj kapaciteta u hotelima je nedostatan u odnosu na kapacitete u turističkim naseljima i domaćinstvima,
- udio osnovnih kapaciteta, a posebice hotela, je nezadovoljavajući u odnosu na komplementarne kapacitete i značajno je niži od prosjeka konkurentnih europskih turističkih destinacija.
Struktura smještajnih kapaciteta prema kategorizaciji potvrđuje tezu da se Pula još nije profilirala kao moderna i atraktivna turistička destinacija iz osnovnog razloga što joj smještajni kapaciteti ulaze u nižu kategoriju s 2 ili 3 zvjezdice.
Ova razina ponude zadovoljava potrošače niže platežne sposobnosti, a ukoliko se želi privući goste veće platežne sposobnosti nužna su ulaganja u povećanje kategorizacije i standardizaciju hotelskih i ostalih smještajnih objekata. Izražena je tendencija da gosti više platežne moći traže kvalitetniju uslugu (inteligentne sobe s pristupom Internetu i kabelskom televizijom, bazenom, wellness i slično), a kapaciteti koji to sada nude u gradu Puli nisu zadovoljavajući.
| Vrsta objekata | Nema podataka Kategorija
o kategoriji * ** *** **** ***** Ukupno | ||||||
| Hotel | | | | | | | |
| Apartmansko naselje - turistički apartman | | | | | | | |
| Ukupno osnovni kapaciteti | | | | | | | |
Kategorizacija smještajnih kapaciteta grada Pule u 2008. godini nije se značajnije mijenjala u posljednjih nekoliko godina. Grad Pula nema niti jedan objekt sa pet zvjezdica. Objekti sa četiri zvjezdice su hotel Histria sa 452 ležaja, te vile Lovorka, Primorka i Dubravka u NP Brijuni. Hoteli sa četiri zvjezdice čine svega 17,7% hotelskog smještaja grada Pule. Najveći je udio hotela sa tri zvjezdice (62,3%) među kojima su najveći hoteli izgrađeni tijekom 70-tih godina (hotel Park, Pula, Brioni). Apartmanska naselja prate isti trend; radi se o objektima sa dvije i tri zvjezdice, a nedostaje objekata sa četiri i pet zvjezdica.
Prostorna resursna osnova
Glavne turističke zone u prostornoj dokumentaciji grada Pule su:
- VERUDELA I ZLATNE STIJENE
Ova zona obuhvaća postojeću turističku izgradnju, te novoplaniranu površinu ugostiteljsko-turističke namjene na lokaciji “Stara Saccorgiana”. U cilju podizanja standarda i povećanja kategorije (kako vanjskih, tako i unutrašnjih prostora) utvrđena je mogućnost rekonstrukcije, koja u konačnosti može rezultirati smanjenjem utvrđenih kapaciteta.
Na prostoru između Verudelle i Zlatnih stijena, u uvali “Stara Saccorgiana”, utvrđena je nova površina ugostiteljsko-turističke namjene (10ha). Unutar iste, a temeljem osnovnih opredjeljenja da se unutar cjelokupnog područja grada Pule ne planiraju turistička naselja graditi će se isključivo hoteli minimalno kategorizirani s četiri zvjezdice.
- STOJA I VALOVINE
Ovo područje obuhvaća novoplaniranu turističku izgradnju u uvali Valovine i u neposrednoj blizini topničke bitnice Valovine unutar kojeg se planira izgradnja hotela minimalno kategoriziranih s četiri zvjezdice. Temeljem stavova i preporuka Prijedloga Prostornog plana Istarske županije ocjenjuje se, da zbog ekoloških razloga (kao vrste ugostiteljskih građevina), postojeći kamp na lokaciji poluotoka Stoja u planiranom razdoblju nije primjeren. Stoga se, kao i zbog prihvatljivijeg režima korištenja otvorenih površina, ovdje planira gradnja druge vrste ugostiteljskih građevina i to građevina iz skupine hoteli, dok se preostalo zemljište namjenjuje zelenilu i rekreaciji.
- PUNTIŽELA I “HIDROBAZA”
Ovo područje zbog same lokacije i okolnih prostora ima velike prednosti i mogućnosti za realizaciju vrlo atraktivnog i značajnog kompleksa u ukupnoj turističkoj ponudi grada. Područje obuhvaća postojeći kamp i turističko naselje na lokaciji Puntižela i novoplaniranu turističku namjenu na lokaciji Hidrobaza. U okviru postojeće ugostiteljsko-turističke namjene se planira preuređenje postojećih kapaciteta u kvalitetniji oblik koji će omogućiti viši standard turističke ponude izgradnjom hotela i turističkog naselja.
- "STOJA - STARA KLAONICA”
Zadržana je površina ugostiteljsko-turističke namjene iz GUP-a '83., s time da je ista reducirana na površinu od 1,35 ha, dok se na preostalom dijelu GUP-om predviđena rekreativna namjena. Unutar predmetne lokacije planira se izgradnja manjeg hotela minimalno kategoriziranog s četri zvjezdice.
- OTOK SV. ANDRIJA
U okviru ugostiteljsko zabavnog centra na otoku Sv. Andrija može se odvijati isključivo rekonstrukcija postojećih građevina (tvrđava) i uređenje otvorenih površina namijenjenih pružanju svih usluga u ugostiteljstvu i turizmu (kockarnica, zabavni sadržaji, muzej, usluga prehrane i sl.) osim usluga smještaja.
- MUSIL
O prostoru danas već bivše vojne zone na poluotoku Musil razmišljalo se kao o potencijalnoj turističkoj namjeni, kako, međutim, Prostornim planom uređenja grada Pule na ovom području nije planirana ugostiteljsko turističke namjena, a niti su u to vrijeme postojale temeljne spoznaje o mogućem i održivom opterećenju prostora, poluotok se namjenjuje zaštitnim zelenim površinama.
U 2008. godini u Puli je ostvareno 1.140.001 noćenja od čega 90,6% čini inozemni turistički promet. Evidentno je da se broj noćenja u razdoblju 2000. – 2008. godine kretao na razini oko 1 mln noćenja i da su u posljednje dvije godine ostvareni najbolji poslovni rezultati. Broj dolazaka turista u grad Pulu također bilježi rastući trend uz blago usporavanje tijekom 2008.godine. Strani turisti ostvaruju udio od 90% u broju noćenja, te oko 80% u broju dolazaka. U posljednje dvije godine broj domaćih turista je rastao za oko 4%, dok se broj inozemnih turista smanjio za oko 1% što ukazuje na važnost domaće turističke ponude koja je neelastičnija u odnosu na inozemnu turističku potražnju.
Turistička potražnja u gradu Puli
U 2008. godini u gradu Puli ostvareno je ukupno 244.129 dolazaka turista, od čega 83,5% stranih turista, a 16,5% domaćih turista. Grad Pula sudjeluje sa 8,9% u ukupnom broju dolazaka i sa 6,4% u ukupnom broju noćenja Istarske Županije. U Istarskoj županiji u 2008.godini najveći broj noćenja ostvarila je TZ Poreč 14,68% ili 2% više u odnosu na 2007.godinu. Slijedi TZ Rovinj sa 14,08% i porastom od 3% u odnosu na 2007. dok je TZ Pula ostvarila 1,14 mln noćenja što čini udio od 6,13%, a podaci ukazuju da nije bilo značajnijih promjena u odnosu na 2007.godinu.
| Godina | 2000
| 2003
| 2005
| 2006
| 2007
| 2008
|
| Noćenja | 952077
| 1107365
| 1118287
| 1099098
| 1142118
| 1140001
|
| Noćenja, domaći | 106902
| 101123
| 100650
| 97851
| 102885
| 106756
|
| Noćenja,stranci | 845175
| 1006242
| 1017637
| 1001247
| 1039233
| 1033245
|
| Stopa rasta noćenja,% | 21,5
| 8,6
| -1,7
| 3,9
| -0,2
| |
| Stopa rasta noćenja, 2003=100 | 86,0
| 100,0
| 101,0
| 99,3
| 103,1
| 102,9
|
Prema zemlji porijekla najviše je gostiju iz Italije i Njemačke koji ostvaruju više od 30% inozemnog turističkog prometa. U 2008.godini najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke 219 328 noćenja (21,2%), slijede Talijani sa 163 902 noćenja (15,9%), Rusi sa 72 289 noćenja (7%), Austrijanci sa 70 392 noćenja (6,8%) te Slovenci i Šveđani sa udjelom od 5,8%. Zbog blizine i prometne dostupnosti Talijani čine najveći udio inozemnih gostiju prema broju dolazaka (19,8%).
Analizom podataka za razdoblje 2000.- 2008.godine može se zaključiti da nije bilo značajnijih odstupanja u strukturi emitivnih tržišta. Tako su u 2000.godini 38% od ukupnog broja noćenja ostvarili turisti iz Italije i Njemačke. Primjetan je trend smanjenja gostiju iz Češke koji su u 2000. i 2001. godini ostvarivali preko 17% noćenja inozemnih turista, nakon čega slijedi silazni trend koji se stabilizirao na razini oko 30 000 noćenja godišnje što predstavlja oko 3% noćenja inozemnih turista.
Sličan slizan trend zamjetan je i kod gostiju i iz Poljske i Slovačke. Podaci o dolascima turista iz emitivnih tržišta ukazuje na tendenciju smanjenja broja inozemnih turista iz zemalja tranzicijskih zemalja srednje i jugoistočne Europe, a razlozi se mogu naći u ekonomskoj krizi i recesiji koja je posebno pogodila upravo ova tržišta.
U 2008. godini turisti grada Pule prema starosnoj strukturi su najvećim dijelom zastupljeni u dobnoj skupini od 30-49 godina (37%), turisti stariji od 50 godina čine 24%, a mlađa starosna skupina turista od 19-29 čini 19%. Starosna struktura je zadovoljavajuća, s obzirom da je najveći udio turista u skupini radno aktivnog stanovništva što je sa stajališta turističke potrošnje pozitivan trend. Ovi podaci ukazuju na potrebu definiranja i implementacije selektivnih oblika turističke ponude, čime bi ukupni rezultati ovakve turističke potražnje bili optimalno iskorišteni.
Iz gore tablice koja slijedi mogu se sagledati pokazatelji poslovanja kompanije Arenaturist d.d. i može se zaključiti da je najbolje rezultate u poslovanju iskazano kroz pokazatelj iskorištenosti kapaciteti imao hotel Histria, koji pruža najkompletniju turističku ponudu i najbolje je kategoriziran hotel u gradu Puli. Osim hotela Histria dobre poslovne rezultate ostvaruju i hoteli Palma i Brioni. Prema pokazatelju dužina boravka, turisti se najduže zadržavaju (8,7 dana) u turističkim naseljima i to «Verudela Beach and Vila Resort» i «Horizont Resort». Prosječan boravak turista u gradu Puli traje 5,9 dana, dok poslovanje turističkih objakata pokazuje izrazitu sezonalnost u poslovanju, što je i jedna od glavnih slabosti turističkog gospodarstva.
| Objekti Arenaturista d.d. | | | | | |
| Guesthouse "Hotel Riviera" | 124
| 6510
| 11783
| | |
| Hotel Histria | 425
| 23269
| 80106
| | |
| Hotel Palma | 219
| 7530
| 34438
| | |
| Hotel Park | 280
| 4872
| 31724
| | |
| Hotel Brioni | 426
| 10665
| 54337
| | |
| Punta Verudela Resort | 1188
| 17930
| 140666
| | |
| Verudela Beach and Vila Resort | 708
| 7455
| 65071
| | |
| Horizont Resort | 1232
| 15777
| 136519
| | |
| Kamp Stoja | 2665
| 24317
| 145131
| | |
| UKUPNO | 7267
| 118334
| 699775
| | |
Među kvantitativnim turističkim pokazateljima posebno je zanimljivo analizirati kretanje turističkih prihoda djelatnosti H-Hoteli i restorani. Ostvaren turistički prihod (Hoteli i restorani) u 2008. godini iznosio je 353,8 mln kn odnosno 310,37 kuna po noćenju. Turistički prihodi u gradu Puli imali su rastući trend od 2000. do 2007.godine dok je u 2008.godini zabilježen blagi pad od 1,95% što je pratilo i smanjenje prosječnog broja zaposlenih u ovoj djelatnosti.
| GODINA | | | | |
| 2000. | | | | |
| 2001. | | | | |
| 2002. | | | | |
| 2003. | | | | |
| 2004. | | | | |
| 2005. | | | | |
| 2006. | | | | |
| 2007. | | | | |
| 2008. | | | | |
U gradu Puli najveći broj zaposlenih u djelatnosti Hoteli i restorani je u jedinom velikom trgovačkom društvu Arenaturist d.d., koji zapošljava 48,5% od ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje 56,4% ukupnog prihoda. S druge strane 32,8% zaposlenih u ovoj djelatnosti ostvaruje 26,7% ukupnog prihoda i zaposleno je u 106 poslovnih subjekata. Podaci ukazuju na izrazito veliku važnost kompanije Arenaturista d.d. za ukupno turističko gospodarstvo grada Pule, ali i veliku ovisnost ključnih makroekonomskih agregata (zaposlenost, BDP, izvoz) grada Pule o poslovnim rezultatima jednog poslovnog subjekta. S obzirom na navedeno može se ocijeniti pozitivnim trend povećanja broja malih trgovačkih društava čiji se broj od 2000. do 2006. udvostručio, a ostvareni prihod tih poduzeća se povećao za čak 5 puta. Sličan trend evidentan je i u skupini srednje velikih trgovačkih društava.
| GODINA | | | | |
| 2000. | | | | |
| 2001. | | | | |
| 2002. | | | | |
| 2003. | | | | |
| 2004. | | | | |
| 2005. | | | | |
| 2006. | | | | |
| 2007. | | | | |
| 2008. | | | | |
U strukturi zaposlenosti u razdoblju 2000 – 2008. nije bilo značajnijih odstupanja u broju zaposlenih osoba. Uočava se smanjenje broja zaposlenih u Arenaturistu d.d. i povećanje broja zaposlenih u malim i srednjim poduzećima. Primjerice u 2000.godini Arenaturist d.d. je zapošljavao čak 76,5% , mala poduzeća 16,2% i srednja 7,3%. U 2008.godini struktura se značajno promijenila: Arenaturist d.d. zapošljava 48,5%, mala poduzeća 32,8% i srednja 18,7%.
Iz svega navedenog zaključuje se da se u poduzeću Arenaturist d.d. posljednjih godina pristupilo provođenju politike povećanja kvalitete i povećanja konkurentnosti poslovanja, što je rezultiralo povećanjem prihoda u promatranom razdoblju usprkos značajnom smanjenju broja zaposlenih. Poduzeće je bilježilo kontinuirani rast prihoda iako se struktura kategorizacije hotelskih objekata nije značajnije mijenjala u razdoblju 2000. – 2008. godine. Pozicioniranje poduzeća Arenaturist d.d. ima značajan i multiplikativan efekt u gradu Puli i širem okruženju za ukupno turističko gospodarstvo. Turističko gospodarstvo s druge strane čini pozivno poslovno okruženje za sve poslovne subjekte u gradu Puli i širem području.
SWOT ANALIZA – Turizam
| | |
| Blizina emitivnih turističkih tržišta
Cestovna i zračna prometna dostupnost Grad povijesti i kulture Arena – prvorazredna turistička atrakcija Mediteranska blaga klima Obrazovna struktura kadrova u turizmu Geografski položaj – blizina mora Partnerski odnos Grada i Turističke zajednice Razvijen nautički turizam Pula kao dio regije Istre Rast inozemnih ulaganja u turizam Dinamičan razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu | Sezonski orijentiran turizam
Niska potrošnja po turistu (struktura ponude) Niža kvaliteta smještajne ponude (prevladavaju hoteli sa 2 i 3 zvjezdice) Ne postoji Glavni plan razvoja turizma Pule (u Master planu turizma Istre Pula se nedovoljno obrađuje) Nedostatak noćnog života i zabave Većina zemljišta u vlasništvu države, spora pravna regulativa Turistički privatni sektor nedovoljno uključen u javni život grada Gastro ponuda u samom centru grada Morski i željeznički promet |
| | |
| Partnerski odnos Grada i privatnog sektora
Uključivanje domaćih proizvoda i usluga Valorizacija praznih prostora vojarni Restrukturiranje i podizanje kvalitete ponude (podizanje kategorije hotela na 5*) Uključivanje turističke ponude brendova Novi selektivni oblici turističke ponude (razvijanje kongresnog, wellness, zdravstvenog turizma…) Niskotarifni letovi Razvijanje elitnog i golf turizma na području NP Brijuni i na području Muzila Novi vizualni identitet grada Gradske plaže Razvoj kvalitetnih restorana Produženje turističke sezone uvođenje selektivnih turističkih programa Promicanje proaktivnog pristupa izravnim stranim ulaganjima (naglasak na privlačenju greenfield ulaganja) Specijalizacija i diverzifikacija turističkih proizvoda i usluga | Recesija na svjetskom tržištu
Zagađenje mora Prometni problemi Konkurencija novih turističkih destinacija i proizvoda.... Turistički trendovi Uspostava regionalnog ustroja Rastuća konkurentnost na turističkom tržištu |
Izvor: Radionica Partnerske skupine 1 održane u Puli 12.11. 09. i 17.12.09.
