Razgovor:Analiza postojećeg stanja - Komunalna infrastruktura
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Za raspravu:
Tekst objavljen niže moguće je uređivati, komentirati i nadopunjavati.
Sadržaj |
Komunalna infrastruktura
Grad Pula usvojio je Prometnu strategija grada Pule kao značajan strateški dokument iz područja prometne infrastrukture, čiji sadržaj je u provom redu koncentriran na područje cestovne infrastrukture.
Cestovni promet
Cestovni promet odvijat će se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Prostornim lanom utvrđenom rješenju cestovne mreže. Plan sadrži mrežu državnih, županijskih i lokalnih javnih cesta, kao i ostalih nerazvrstanih cesta. Izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja određuju se zaštitni koridori državnih, županijskih i lokalnih cesta te i ostalih nerazvrstanih cesta. Unutar tako utvrđenih zaštitnih koridora za gradnju cesta ili dijelova cesta ne postoji mogućnost gradnje niti rekonstrukcije građevina visokogradnje, niti građevina infrastrukture, osim infrastrukturne podzemne mreže.
Održavanje postojećih javnih cesta provodit će se temeljem posebnih propisa o cestama. Način i uvjeti uređivanja ostalih cesta određuje se temeljem posebnih propisa o cestama koje su u nadležnosti Grada Pule. Širina zaštitnog pojasa javnih cesta i režim njihovog uređivanja određeni su Zakonom o javnim cestama i ostalim odgovarajućim propisima.
Istočnim krakom Istarskog ipsilona Pula je spojena na mrežu hrvatskih autocesta, a zapadnim krakom iste poluautoceste izravno je spojena sa slovenskim autocestama, dakle, čitavim sistemom autocesta EU. Istarski Y za sada spada u kategoriju poluautocesta, ali u planu je početak izgradnje punog profila autoceste s dvije trake. Državne ceste, putem kojih se distribuira vanjski promet za grad Pulu su cesta D3 („Istarski Y“); D27, D66 koje Pulu povezuju s Koprom u susjednoj Sloveniji, Rijekom i dijelom centara u Istarskoj županiji, te D400 koja vodi od križanja s D3-D66 do putničke luke u Puli (Riva).
| | |||
| | | ||
| | brze ceste | | |
| ostale ceste | | | |
| ŽUPANIJSKE CESTE | | | |
| LOKALNE I OSTALE CESTE | | | |
Ostale javne ceste koje povezuju općine i gradove te državne ceste sa gradom Pulom, a čine dio glavne gradske prometne mreže su:
- Županijske ceste Ž5119 i Ž5132 (istočna obilaznica) koje povezuju državnu cestu D66 s južnom gradskom turističkom zonom i vode prema Premanturi u Općini Medulin,
- Županijska cesta Ž5134 (Pula-Šišan u Općini Ližnjan) koja povezuje grad Pulu (istočna obilaznica Ž5119) s naseljima u općini Ližnjan,
- Županijska cesta Ž5133 (Pula-Medulin) koja povezuje grad Pulu (istočna obilaznica Ž5119) s Medulinom,
- Županijska cesta Ž5178 koja povezuje Premantursku cestu Ž5119 s naseljima Vintijan, Pješčana uvala i Vinkuran u Općini Medulin,
- Županijske ceste Ž5115 i Ž5176 koje povezuju Štinjan i Fažanu s državnom cestom D3,
- Lokalna cesta L50163 koja povezuje Ž5119 (istočna obilaznica) s istočnim naseljima Grada Pule i županijskim cestama prema Ližnjanu Ž5134 i Medulinu Ž5133,
- Lokalna cesta L50162 koje povezuju Ž5115 (Fažanska cesta) s naseljem Štinjan i zapadnom gradskom turističkom zonom.
Prometna povezanost Pule s ostalim dijelovima Istre, Hrvatske i inozemstva najbolja je autobusnim linijama, koje su brojne, umrežene i po kvaliteti zadovoljavajuće. GUP predviđa nove spojne ceste, sve smještene unutar granica grada, a projekti su navedeni u sljedećoj tablici. Problem velikih gužvi u pristupu gradu Puli posebno je izražen u periodu vršne turističke sezone.
| | | |
| 1 | Produžetak postojeće zaobilaznice s vanjskim poveznim prometnicama | U različitim fazama:
|
| 2 | Kružni tok: Fažanska ulica/ Vodnjanska ulica | Povezivanje zaobilaznice (vidi gore) s Velim Vrhom |
| 3 | Dopunska zaobilaznica | Spajanje Valturske ulice preko Kaštanjera (Ulica Bože Gumpca) sa Mutilskom ulicom i Ulicom Marsovog Polja |
| 4 | Izravno povezivanje zaobilaznice i brodogradilišta Uljanik | Povezivanje Ulice Marsovog Polja od Lošinjske ulica prema Kranjčevićevoj ulici i unapređenje povezanosti između Kranjčevićeve ulice i Besenghijeve ulice prema Ulici Sv. Polikarpo. |
| 5 | Poboljšati kapacitet sjever–jug: Radićeva ulica, Marulićeva ulica, Nazorova ulica | Realizirati prečac između Nazorove ulice i Marulićeve ulice (postaviti jednosmjerne ulice u svim navedenim ulicama). |
| 6 | Zatvoriti promet na Giardinima | |
| 7 | Dovršiti kružni tok | Povezati Kukuljevićevu ulicu s Trgom na Mostu |
| 8 | Poboljšati povezanost s Velim Vrhom | Povezati ulicu Vallelunga s Partizanskim putem. |
| 9 | Novo povezivanje Velog Vrha i Istarskog Y | Nije posve jasno kako to učiniti. |
| 10 | Rekonstrukcija Koparske ulice | |
| 11 | Rekonstrukcija Tršćanske ulice |
Može se navesti nekoliko ključnih elemenata koji utječu na intenziviranja problema u cestovnom prometu u gradu:
- Pula bilježi rast broja stanovnika
- u Puli je prisutna visoka stopa vlasništva vozila po glavi stanovnika
- dodani pritisak na cestovnu infrastrukturu vrše turisti.
Javni cestovni i gradski prijevoz ne koristi se u dovoljnoj mjeri, dijelom zbog objektivnih slabosti u organizaciji javnog prijevoza (što je gotovo redoviti problem u mnogim urbanim središtima), a dijelom i zbog nasljeđenih navika lokalnog stanovništva za korištenjem osobnog vozila. Parkiranje je glavni prometni problem u Puli.
Prometna gužva, kada nastane, najčešće je uzrokovana velikom potražnjom za parkirališnim prostorom. Parkirna mjesta privlače značajnu količinu prometa, a gužva na parkiralištima prouzrokuje zabranjeno parkiranje i gust promet prilikom traženja slobodnog parkirnog mjesta. Takvo stanje stvari s druge strane prouzrokuje kašnjenje javnog prijevoza, zastoje u prometu te ima negativan utjecaj na kvalitetu okoliša u centru.
Karakteristike javnog cestovnog i gradskog prometa Pule ogledaju se u relativno visokim prijevoznim troškovima, potrebi za kontinuiranim i značajnim ulaganjima u ovaj segment usluga u gradu Puli.
Brzi porast prometa u Gradu iziskuje, dakle, daljnja infrastrukturna rješenja koja će imati za cilj poboljšanje i ubrzanje prometa robe i ljudi.
Najznačajniji čimbenik koji doprinosi nastajanju prometnih gužvi je nedostatak uređenih parkirališta u središtu grada, te stoga vozila nepotrebno višekratno prolaze istim prometnicama i jačaju intenzitet prometa i samu gužvu. Ipak, treba naglasiti da to nije problem specifičan za Pulu, već se generalno vezuje uz urbane cjeline.
S obzirom na kontinuirani rast broja osobnih vozila i na dalji turistički razvoj (najveći dio turista također dolazi cestovnim putem) realno je očekivati dalje probleme u cestovnom prometu. U okviru Prometne strategije grada Pule analizirana su tri scenarija:
- ‘Nastavi teći’, scenarij koji oslikava današnju praksu
- ‘Zeleno blagostanje’, scenarij usmjeren ka provođenju održivog razvoja
- ‘Ekološka osviještenost’, scenarij koji je povezan sa sveukupnom promjenom vrijednosti koje grad pruža posjetiteljima u smislu očuvanja i doživljavanja nasljeđa grada.
Glavni zaključci koji proizlaze iz procjene scenarija su sljedeći:
- Nemaju svi projekti sadržani u GUP-u smisla, ako se gleda količina prometa koju prometnice privlače.
- Smanjujući količinu prometa u centru, povećava se opseg prometa na drugim mjestima, gdje postoji dovoljno raspoloživog kapaciteta za protok prometa.
- Iz takvog kuta gledišta moguće je zatvoriti Rivu.
- Poželjne su mjere koje podržavaju preusmjeravanje prometa sa središnjeg prstena na vanjski prsten.
- ‘Činiti puno više’ (scenarij 3) pokazuje učinke, međutim učinak se može usporediti s onim koji stvara scenarij 2, uključujući opciju zatvaranja Rive za motorni promet.
- Šijana predstavlja dobru lokaciju za razvoj strukture Park and Ride (parkiraj vozilo na parkiralištu i koristi usluge javnog prijevoza). Ulica Sv. Petra također puno obećava, što se tiče razvoja takve strukture. Povezivanje Ulice Vallelunga i Ulice Sv. Petra biti će potrebno samo u slučaju realizacije sustava Park & Ride.
- Mjere otvaraju mogućnost za povećanjem broja putnika javnog prijevoza, posebno u smjeru prema Stoji.
Analiza prometne infrastrukture u gradu Puli u okviru Prometne strategije grada Pule identificirala je ključne probleme, te je predložen set mjera za rješenje problema parkiranja i prometne infrastrukture (vidi sljedeću tablica).
| | | | |
| # | Ukloniti parkirna mjesta tamo gdje ona ometaju protok prometa na središnjem prstenu. U današnjoj problematičnoj situaciji oko parkiranja, parkirna mjesta se uklanjaju samo ako postoji alternativno parkirno mjesto negdje drugdje. | Alternativna parkirna mjesta usporedive kvalitete. Zatvaranje Giardina. | |
| # | Uvesti reguliranje na širem području od postojećeg. | Postoji dostatan broj parkirnih mjesta kao odgovor na današnju potražnju. | |
| # | Pojačati reguliranje parkiranja, koristeći fizičke mjere tamo gdje je to moguće. | Ako postoji dovoljno alternativa. | Kada građani traže rješenje za njihovu problematičnu situaciju. |
| # | Uvesti diferencijaciju parkirnih tarifa: luksuz je skuplji od umjerene udobnosti. | Substancijalno tek nakon povećanja parkirnih tarifa | |
| # | Pripremiti sustav praćenja parkiranja koji bi se ponavljao svake četiri do pet godina. | Odmah | |
| # | Značajno korigirati cijene na reguliranim parkiralištima | Dostupnost alternativnih parkirališta po umjerenim cijenama | |
| # | Poboljšati kvalitetu parkiranja kroz uvođenje dinamičkog sustava pronalaska parkirališta (PRIS) i naknadnog plaćanja parkiranja, tamo gdje je to moguće | Što prije to bolje (krenuti sa statičnim sustavom i prijeći na dinamični, tamo gdje za to postoje sredstva) | |
| # | Grad razvija paket mjera koje imaju za cilj pružiti kvalitetno parkiranje stanarima u rezidencijalnim naseljima | Odmah (razvoj) | Uvođenje ovisi o potražnji koju izraze stanari u pojedinim područjima |
| # | Lobirati za stupanje na snagu zakona koji bi pojedine zadatke policije decentralizirao na lokalne vlasti, kao što je to kažnjavanje | Odmah | |
| # | Uvođenje sustava P&R kao alternativu za parkiranje u centru. | Započeti odmah, ako je potrebno u manjim razmjerima | Dostupnost zemljišta i poveznih prometnica |
| # | Pojačati kapacitet vanjskog prstena odnosno zaobilaznice | Odmah (po ishodovanju dozvola) | |
| # | Zatvoriti Giardine | Radovi na kanalizaciji na Rivi | |
| # | Izmijeniti/uvesti jednosmjerne ulice | Odmah | |
| # | Uvesti biciklističku mrežu | Odmah | Vidi plan provođenja |
Budući je posebno istaknut problem parkiranja samom Prometnom strategijom predlažu se potencijalne lokacije za nova parkirališta (vidi slijedeću tablicu). Grad Pula ima spremnu dokumentaciju, te se očekuje skora izgradnja novih parkirališta što bi u konačnici trebalo rezultirati značajnim smanjenjem gužvi u prometu u samom Gradu.
| Br. | Zona | Naziv područja/projekta | | |
| 1 | 006 | Uljanik, unutar kompleksa Uljanika (Flaciusova ulica) | | |
| 2 | 001 | Uljanik, Arsenalska ulica | | |
| 3 | 004 | Sv. Martin, postojeće parkiralište u Dobrićevoj ulici | | |
| 4 | 017 | Pragrande (Marsovo Polje) | | |
| 5 | 001 | Kandlerova ulica | | |
| 6 | 005 | Portarata (ispod igrališta gimnazije) | | |
| 7 | 008 | Kolodvor (željeznička stanica) | 150-160 | 150-160, moguće 500* |
| 8 | 017 | Pragrande: rekreacijski centar, bazeni itd. | ? | ? |
| 9 | 002 | Arena (Karolina; sada 214) | 300 | 90 |
| Ukupno | 3.610 | 2.200 – 2.700 | ||
Radi boljeg funkcioniranja javnog gradskog prijevoza ali i ostalih javnih službi (bolnica, vatrogasci i policija) nužno je osigurati kvalitetan koridor izdvojen od ostalog prometa:
- Uvođenje „žute trake“ u Santoriovoj i Zagrebačkoj ulici od njenog križanja sa Barbalićevom ulicom do križanja sa Rakovčevom ulicom, razlog tomu su svakodnevne prometne gužve kojima se ometa normalan tok prometa. Na taj način znatno se utječe na kvalitetu prijevozne usluge javnog gradskog prometa, a ujedno se u slučaju hitnih intervencija usporavaju i vozila hitne pomoći ili vatrogasaca. Za realizaciju navedenog potrebno je izmjestiti sadašnja nepropisno zaustavljena vozila u spomenutim ulicama, te ukoliko zatreba minimalno suziti nogostup. Promet bi se u tom dijelu i dalje odvijao dvosmjerno za sva prometna vozila s još jednom prometnom trakom koja bi bila namijenjena vozilima od javnog interesa.
- Individualni promet koji dolazi iz pravca Zagrebačke ulice prema Giardinima usmjeravati u Dobrichevu ulicu koju treba urediti na način da se nogostupi odvoje fizičkim barijerama od prometnice, te da se obilježi i omogući parkiranje samo s jede strane ceste. Uređenje se može prepustiti poduzeću Pulaparking d.o.o. koji bi investiciju vratio kroz naplatu parkiranja na tom dijelu prometnice.
- Po izgradnji parkirne kuće na Marsovom polju i/ili uređenju parkiranja u sklopu poduzeća Uljanik u Flaciusovoj ulici onemogućiti daljnja parkiranja u Anticovoj, Dobrilinoj i Dalmatinovoj ulici te odvojiti navedene prometnice „žutom trakom“.
- Uvesti jednosmjernu ulicu Dubrovačke bratovštine od njenog križanja sa ulicom Svetog Ivana do njenog križanja sa Rakovčevom ulicom. Na tom potezu uvesti naplatu parkiranja s najvišom tarifom radi frekvencije osobnih automobila.
- Slijedom studije za promet individualnih vozila treba zatvoriti Cararinu ulicu i Giardine od njihovog križanja sa Smareglinom ulicom do križanja sa Ulicom Dubrovačkih bratovština.
- Pulaparkingovo parkiralište u Dobrichevoj ulici može se zatvoriti rampom i ulazak omogućiti (mjesečnim ili godišnjim smart kartama) isključivo žiteljima tog dijela grada po povlaštenim cijenama. Sadašnji kapacitet tog parkirališta je predviđen za 56 vozila. Sagledati mogućnost montažnog podizanja i povećanja kapaciteta.
- Od iznimnog je značaja da prije donošenja svih detaljnih urbanističkih planova odabrani arhitektonski uredi po nalogu Grada sagledaju planove javnog gradskog prijevoza i potrebe takvih područja za javnim gradskim prijevozom uzimajući u obzir razvoj mreže javnog prijevoza bez devijacija.
Također, treba istaknuti da je za podzemnu garažu u Dobrichevoj izrađen idejni projekt te da će se vrlo brzo ishodovati lokacijska dozvola, a nakon toga se proces nastavlja izradom projektne dokumentacije ishodovanjem potvrde glavnog projekta, te nakon definiranja oblika financiranja i izgradnjom objekta.
Za plato ispred Rojca napravljeno je idejno rješenje prema kojem će se na lokaciji označiti 345 novih parkirnih mjesta. S druge strane, s gornje strane Rojca izgradit će se novo parkiralište sa 88 parkirnih mjesta što je već uvršteno u Program gradnje za 2010. godinu s obzirom da je ishodovana lokacijska dozvola i izrađeni projekti. Grad Pula ima srednjoročni plan ulaganja u prometnice kojeg je potrebno sagledati u kontekstu ulaganja u cestogradnju na nacionalnoj razini. Pri planiranju razvoja određeni se problemi javljaju zbog razvrstavnosti cesta u državne ili županijske.
Zračni promet
Pula ima međunarodni aerodrom koji ima veliki značaj za povezivanje Pule sa svijetom. Stalna zračna veza sa Zagrebom omogućava putovanje u sve destinacije svijeta. Međunarodni aerodrom posebno je značaja radi dalje turističkog razvoja ne samo Pule, već i cijele Istre. Naime, upravo je intenziviranje zračnog prometa kao i dolazak niskotarifnih kompanija utjecao na otvaranja novih turističkih emitivnih tržišta. Slijedeća tabela prikazuje promet putnika i tereta u razdoblju 1998-2007. u Zračnoj luci Pula.
Osim pada broja putnika u 1999. godini u svim ostalim godinama, Zračna luka Pula bilježi stalni rast. U posljednjoj 2007. godini ostvareno je ukupno 377.341 dolazaka putnika, što je za oko 28% više nego prethodne godine. Pozitivni trendovi u putničkom prometu rezultat su sve kvalitetnijeg povezivanja Zračne luke Pula s udaljenijim europskim destinacijama, pojačanog interesa inozemnih niskotarifnih prijevoznika za dovođenje gostiju na područje Istre, kao i jačanja istarskog turizma u cjelini. Nasuprot putničkom, teretni promet ne bilježi takve rezultate. Nakon dužeg razdoblja stagnacije tek od 2005. godine počinje rasti, da bi 2007. godine dostigao rekordnu brojku od 103 tisuće tona. Bliži međunarodni aerodromi su Trst, Rijeka, Ljubljana i Zagreb.
| Godina | | |
| 1998. | | |
| 1999. | | |
| 2000. | | |
| 2001. | | |
| 2002. | | |
| 2003. | | |
| 2004. | | |
| 2005. | | |
| 2006. | | |
| 2007. | | |
Ipak, treba napomenuti da je Zračna luka Pula relativno visoki promet ostvarivala prije Domovinskog rata, posebno krajem '80-tih godina 20. stoljeća, te u takvoj relaciji i ne treba s posebnim optimizmom promatrati sadašnje brojke. Zahtjevi suvremenih korisnika nameću potrebu modernizacije Zračne luke Pula. U perspektivi se također može očekivati rast broja malih privatnih aviona kao korisnika.
Pomorski promet
Morski plovni putovi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. U morskom akvatoriju moguća je gradnja i postavljanje građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe.
Morska područja pomorskog prometa su:
1. Lučko područje Pula
- morske luke otvorene za javni promet županijskog značaja
- morska luka posebne namjene državnog značaja – brodogradilište
- morske luke posebne namjene državnog značaja – marine
- morska luka posebne namjene državnog značaja – suha marina
- morska luka posebne namjene županijskog značaja – brodogradilište
- morska luka posebne namjene županijskog značaja – MUP
- morske luke posebne namjene županijskog značaja – ribarske luke
- morske luke posebne namjene županijskog značaja – sportske luke
- stalni granični pomorski prijelaz I. kategorije državnog značaja
- poletno sletna staza hidroaviona lokalnog značaja
2. Lučko područje Veruda
- morska luka posebne namjene državnog značaja – marina
- morske luke posebne namjene županijskog značaja – sportske luke
3. Luka Štinjan
- morska luka posebne namjene županijskog značaja – sportska luka
4. Preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više
Lučka uprava Pula sastoji se od luka Pula, Fažana i Brijuni. Na temelju podataka Lučke uprave Pula u 2007. godini prevezeno je 430.887 putnika što je za 10,5% više nego u 2006. godini. Broj putnika iz godine u godinu povećava, što zorno ilustrira slijedeća slika:
Iako se uočava stabilan rastući trend u prometu putnika, treba naglasiti da se pomorska prometna povezanost Pule ne može ocijeniti zadovoljavajućom. Naime, najveći dio prometa putnika bilježi se na temelju korištenja sezonske linije katamarana na relaciji od Pule do Zadra (uz stajanje na otocima) i nekolicine sezonskih prijevoznika, što niti izdaleka ne odgovara mogućnostima grada, niti doprinosi imidžu grada. Može se reći da pomorska veza s Italijom nije ustrojena sukladno potrebama, te je danas i slabija no ranijih godina.
U kontekstu formiranja boljeg imidža grada Pule i naglašavanja njegove pomorske orijentacije zasigurno pozitivnu ulogu treba imati uređenje Rive. Izgradnja putničkog terminala za sada nije predviđena, a također nije precizirana niti lokacija za potencijalni prihvat cruisera. Lukom Bršica sada upravlja Lučka uprava Rijeka, no ona bi prirodno trebala pripasti Lučkoj upravi Pula i biti valorizirana kao činitelj razvoja ovog područja. Teretna luka Pula u 2001. godini zaprimila je 19.034 (T) tereta, dok je u 2007. godini primila 275 brodova sa 716.218 (T) tereta, što prikazuje slijedeća slika.
Promet tereta je imao različitu dinamiku kretanja te je najveću vrijednost imao u 2004. godini (969.424 (T)) u 2005. je pao na 729.866 (T), ali je bio na većoj razini od 2003. godine (628.549 (T)). Pulski lukobran (od rta Kumpar prema rtu Proština) sagrađen je u periodu 1910.-1914. godine, dug je 1200 metara, širok 7 metara. U vrijeme Austro-ugarske bio je ponos graditeljstva i najveći pomorski infrastrukturni zahvat na Mediteranu. Trajna zapuštenost učinila je da je danas u vrlo lošem stanju, te je njegova sanacija nužna.
Željeznički promet
Ukupna dužina kolosijeka na željezničkoj postaji Pula iznosi 7.399 m. Željeznički promet grada Pule danas je slabo razvijen, izuzev lokalnog željezničkog prijevoza kojim se u Pulu i obrnuto iz velikog dijela Istre svakodnevno vozi veliki broj putnika (Pula-Lupoglav). Razlog tome je činjenica da Pula nije neposredno povezana s ostatkom hrvatskog sistema željeznica, već se u druge dijelove Hrvatske mora putovati preko Slovenije. Planirana gradnja željezničkog tunela kroz Učku trebala bi riješiti ovaj problem. Loše stanje u željezničkom prometu reflektira se na sljedeća područja:
- Bitno se ograničava razvoj luke
- U kontekstu održivog razvoja Pule i Istre izuzetno slabo se koristi najsigurniji i ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza, zbog njegove loše umreženosti i kvalitete
- Trendovi na turističkom tržištu ukazuju na ponovni rast interesa turista za korištenjem željeznice, što u ovim uvjetima nije na Istarskom poluotoku realno očekivati
Prostornim planom se predviđa zadržavanje u prostoru postojećih i planiranje novih trasa željezničke pruge i to:
- željeznička pruga I. reda Pula-Pazin-Lupoglav – postojeća
- industrijske pruge kolodvor-zona Šijana i kolodvor-zona Stoja, koje se prostornim planom užeg područja mogu dodatno valorizirati u svrhu budućeg korištenja – postojeće
- putnički međumjesni kolodvor Pula – postojeći
- druge gradske željezničke pruge koje se mogu planirati prostornim planom užeg područja – planirane
U koridoru se ne mogu graditi nikakvi zahvati u prostoru, osim rekonstrukcije postojećih i izgradnje planiranih prometnica i infrastrukturne mreže koje ga presijecaju. U skladu s važećim propisima iz područja željezničkog prometa, u ovom koridoru obavljat će se radovi održavanja i rekonstrukcije postojeće željezničke pruge i njenoga pružnog pojasa.
Telekomunikacijski promet
Obzirom na ubrzani i nepredvidivi tehnološki razvoj i tržišno nadmetanje u telekomunikacijama, Prostorni plan se u dijelu telekomunikacija smatra konceptom razvoja, a planirane lokacije i trase smatraju se načelnim. Planom se određuje:
- postojeće i moguće trase magistralnih, spojnih i korisničkih vodova,
- postojeći i mogući razmještaj mjesnih i područnih telefonskih centrala,
- položaj postojećih i mogućih baznih radijskih postaja pokretne telefonije,
- trasu postojećih radijskih koridora i radio-relejnih postaja,
- položaj postojećeg radio-odašiljačkog središta, TV odašiljača i TV pretvarača.
Objekti se mogu smještati u zasebne građevine samo za tu namjenu, a mogu biti smješteni i u građevinama za druge namjene. Magistralni, spojni i korisnički vodovi mogu biti nadzemni, podzemni i podvodni. Kopneni se u pravilu nalaze u koridoru prometnica (po mogućnosti nogostup ili uz kolnik). U trasama s više kabela, obavezno se gradi kabelska kanalizacija, a posebno u užoj gradskoj jezgri, na područjima arheoloških lokaliteta, trgovima, te popločenim prometnim površinama. Sve građevine, osim komunalnih, priključuju se na nepokretnu TK mrežu te opremaju telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni.
Antenske sustave baznih postaja unutar građevinskih područja potrebno je po mogućnosti instalirati na postojeće građevine, pri čemu je potrebno objediniti više različitih operatera mobilnih mreža na jednom antenskom sustavu. Gradnja antenskih sustava baznih postaja unutar građevinskih područja veličinom i oblikom ne smije narušiti vizure naselja, a izvan građevinskih područja naselja krajobraz. Odgovarajućim elaboratom o utjecaju na okoliš treba dokazati da antenski sustavi baznih postaja naročito elektromagnetskim zračenjem neće štetno utjecati na zdravlje ljudi i ostalih živih bića.
Vodoopskrba
Opskrba vodom obavlja se za cjelovit vodoopskrbni sustav Grada Pule, a to čini tvrtka „Vodovod Pula“ d.o.o. koja je registrirana za skupljanje, pročišćavanje i distribuciju vode. Osnivači su Grad Pula i Vodnjan, Općina Barban, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat. Društvo raspolaže s 32 rezervoara ukupne zapremnine 32.313 m3 vode, 70 crpnih agregata, 12 prepumpnih stanica, 11 prekidnih komora, 17 uređaja-postrojenja za pripremu vode za piće, 35.032 vodovodnih priključaka, 758 uličnih hidranata. Dužina vodovodne mreže iznosi 758 km i od toga 297 km glavnog dovoda i 460 km razvodne mreže. Društvo je temeljem programa “Voda u svako selo i u svaku kuću” vodificiralo 99% bivše općine Pula što predstavlja rijetkost za Republiku Hrvatsku, a i šire. Kvaliteta vode je dobra i podložna kontinuiranoj kontroli.
Odvodnja
Odvodnja otpadnih voda centralnog gradskog područja (od Velog Vrha do tvornice cementa) koncipirana je i dobrim dijelom izgrađena u doba Austrougarske s kanalizacijskom mrežom mješovitog tipa kojom se prikupljaju sanitarne i oborinske vode centralnog područja grada i gravitacijski ispuštaju se u pulsku luku. Treba istaknuti da se ulažu velika sredstava u unapređenje ovog segmenta infrastrukture, te da se kompletno rješenje ovog problema planira u periodu do 3 godine. Za ovaj posao zadužena je tvrtka „Pula Herculenea“ d.o.o. Kanalizacijska mreža jugoistočnih i južnih dijelova grada te turističkih kompleksa (Veruda, Verudela, Pješčana uvala i dr.) novijeg je datuma i izgrađena je kao razdjelni sustav kojim se sanitarne otpadne vode sustavom crpnih stanica te tlačnim i gravitacijskim kolektorima transportiraju do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na poluotoku Valkana. Uređaj je hidrauličkog kapaciteta od 420 l/s i obrađuje otpadnu vodu na nivou prethodnog stupnja pročišćavanja. Nakon tretmana, otpadna voda se ispušta dugim podmorskim ispustom u podmorje na dubinu od oko 38 m.
Otpad
Područje grada Pule ima na raspolaganju „Kaštijun“, odlagalište otpada Pule i Puljštine s ukupnom površinom 10 ha. Uz ovo odlagalište postoje i divlji deponiji koji štetno djeluju na okoliš, međutim treba naglasiti da je veliki dio divljih deponija saniran, odnosno da su u tom segmentu učinjeni značajni pozitivni pomaci. Odlagalište apsorbira otpad iz grada Pule, Vodnjana, Barbana, Fažane, Ližnjana, Marčane, Medulina, Svetvinčenta. Sakupljanje, prijevoz i odlaganje komunalnog otpada obavlja tvrtka „Pula Herculenea“ d.o.o., odnosno za 85.167 stanovnika i na 563 km2 prostora. Tako je u 2006. godini pohranjeno 42.275 tona komunalnog otpada i 5.628 tona neopasnog tehnološkog otpada, što ukupno predstavlja 37,6% ukupnog otpada Istarske županije. Krupni otpad odlaže se na postojeće odlagalište, selekcionira, pa dio preuzima „Metis“ d.o.o., a građevinski otpadni materijal se odlaže.
Energetika
Elektroenergetika
Postojeće elektroenergetske objekte u gradu Puli (trafostanice, dalekovode, kabele) može se razdijeliti u tri skupine, a u odnosu na njihovu naponsku razinu i to:
- 110kV – je prijenosna mreža i na području grada Pule u nadležnosti HEP ODS d.o.o.;
- 35 kV - ova mreža pretežno napaja gradsku potrošnju te se sastoji do 5 trafostanica;
- 10(20) kV – na području grada Pule izgrađeno je oko 240 trafostanica. Ukupna dužina kabelskih vodova za ovaj naponski dio je oko 180 km. Pozitivne značajke ove mreže za distribuciju električne energije su veoma nizak nivo gubitaka (oko 7%) i visok faktor snage od oko 0,97 u pogledu potrošnje, te tehnički zavidna razina zaštite postrojenja.
Plinofikacija
Negativna strana sustava proizvodnje i distribucije gradskog plina u Puli je ponajprije dotrajalo postrojenje za proizvodnju, a starost pogona je preko 40 godina. Dijelovi današnje distributivne plinske mreže koji su u funkciji datiraju ih 1912. godine kao i plinosprema volumena 12.000 m3. Zbog sigurnosti pogona i distributivne mreže za proizvodnju i distribuciju gradskog plina, te dolaskom prirodnog plina na istarski poluotok stvoreni su preduvjeti za izgradnju mreže za prihvat prirodnog plina i njegovu distribuciju, uz hitnu rekonstrukciju postojeće mreže gradskog plina.
Ugovor o koncesiji za izgradnju i distribuciju plina na koncesijskom području južna Istra (grad Pula, općina Vodnjan, Fažana, Medulin, Ližnjan) sklopljen je 2006. godine s poduzećem Plinara d.o.o. Pula. Navedeno koncesijsko područje napaja se prirodnim plinom iz IMRS Pula. Plinara ima sada dovoljno kapaciteta za gradski plin, obzirom da su rasterećeni postojeći proizvodni kapaciteti uvođenjem prirodnog ili zemnog plina za sve velike industrijske potrošače. Od 2009-2013. godine kompletna postojeća gradska mreža gradskog plina biti će rekonstruirana, te će tada svi moći koristiti prirodni plin. Do 2013-2018. sva prigradska naselja biti će plinoficirana prirodnim plinom.
SWOT ANALIZA - Prostor, okoliš, infrastruktura
| | |
| PROSTOR I OKOLIŠ
Geoprometni položaj Pule Prostorno planiranje Izrađeni strateški dokumenti razvoja Blizina NP Brijuni Relativno dobro očuvan okoliš
Vrlo velika kontinuirana ulaganja u različite segmente infrastrukture – odlagalište otpada Kaštijun, vodoopskrba, plinofikacija, promet, odvodnja Sanacija velikog broja divljih deponija Pokrenute aktivnosti na pripremi uređenja Rive Održavanje zelenih površina (gradske park šume, drvoredi...) Dobra cestovna povezanost
| PROSTOR I OKOLIŠ
Prevelika centralizacija vlasti i financija na državnoj razini Značajna imovina u vlasništvu RH koja nije u funkciji, posebno bivši vojni objekti (Središnji ured za upravljanje državnom imovinom) Neadekvatno korištenje starih fortifikacija Neiskorišteni pomorski potencijal Nepotpuna sređenost vlasničkih knjiga i katastra INFRASTRUKTURA Nedovršen sustav odvodnje otpadnih voda (projekt u tijeku) Neadekvatan sustav odvodnje oborinskih voda Nedostatno vizualno uređenje starogradske jezgre (uređenje zgrada i prostora starogradske jezgre) Lokalni promet i problem nedostatka parkirališnih mjesta Loša povezanost željeznicom Niski stupanj korištenja obnovljivih izvora energije |
| | |
| PROSTOR I OKOLIŠ
Nova namjena prostora u vlasništvu RH, posebno bivših vojnih objekata (Središnji ured za upravljanje državnom imovinom) Riva – uređenje prostora od iznimnog značaja za lokalno stanovništvo i turiste Reciklaža prostora (nove namjene) Valorizacija podzemnog grada Uređenje fasada – osigurano sufinanciranje iz sredstava spomeničke rente, te potreba za osmišljavanjem programa kompletne obnove pojedinih objekata u starogradskoj jezgri INFRASTRUKTURA Pročišćavanje otpadnih voda (projekt u tijeku, konačna realizacija za 3 godine) Plinofikacija – mreža za prihvat prirodnog plina Bolje korištenje mogućnosti željezničkog, pomorskog i zračnog prometa Značajnije korištenje i modernizacija Zračne luke Pula Korištenje sredstava iz raspoloživih EU programa/projekata
| PROSTOR I OKOLIŠ
Zagađivanje akvatorija Bespravna i neplanska gradnja Nedostatna sredstava za uvođenje najviših ekoloških standarda
Nedostatak financijskih sredstava za realizaciju svih potrebnih aktivnosti i projekata |
Izvor: Radionica Partnerske skupine 1 održane u Puli 12.11. 09. i 17.12.09.
