Rashodi i izdaci u proračunu Grada Pule

Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja

U okviru «općeg dijela» se uz globalne prihode i primitke, također iskazuju globalni rashodi i izdaci (koji se odnose na proračun kao cjelinu), da bi se u okviru «posebnog dijela» ti isti rashodi detaljnije razradili prema njihovoj namjeni (namjenski rashodi i izdaci), koji moraju biti pokriveni namjenskim izvorima financiranja (međuzavisnost relevantnih prihoda i rashoda, primitaka i izdataka. Rashodi i izdaci definirani Proračunom Grada Pule prikazuje slijedeća tablica.

Tablica 8: Rashodi i izdaci u strukturi proračuna Grada Pule za 2009. godinu

Red.br.		Vrsta rashoda	% odnos
RASHODI POSLOVANJA
	Rashodi za zaposlene (plaće i doprinosi)		21,0
	Materijalni rashodi (naknade troškova zaposlenima, materijal i energija, usluge, za rad predstavničkih tijela, članarine…)		23,6
	Financijski rashodi (redovite i zatezne kamate, naknade za bankarske usluge )		0,3
	Subvencije (trgovačkim društvima u javnom sektoru, te ostalim trgovačkim društvima, obrtnicima i poduzetnicima)		4,2
	Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države		0,5
	Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (u novcu ili u naravi)		2,9
	Ostali rashodi (tekuće i kapitalne donacije, naknade štete, izvanredni rashodi i kapitalne pomoći)		13,9
a)	UKUPNO RASHODI POSLOVANJA
	Rashodi za nabavku ne-proizvedene dugotrajne imovine (zemljište-otkupi i izvlaštenja, licence, ostala prava)		2,5
	Rashodi za nabavku proizvedene dugotrajne imovine (građevinski objekti, postrojenja, oprema, prijevozna sredstva, knjige, umjetnička djela i izložbene vrijednosti, nematerijalne proizvedena imovina – softver, literatura…)		28,0
	Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini (na građevinskim objektima i ostaloj nefinancijskoj imovini)		1,7
b)	UKUPNO RASHODI ZA NABAVKU NEFINANCIJSKE. IMOVINE
(a+b)	SVEUKUPNO RASHODI
NETO ZADUŽIVANJE / FINANCIRANJE
IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA
		Izdaci za dane zajmove (trgovačkim društvima u javnom sektoru – jamstva)	0,0
		Izdaci za dionice i udjele u glavnici (trgovačkih društava u javnom sektoru)	0,3
		Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova (inozemnih banaka i ostalih financijskih institucija)	1,1
UKUPNO IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVE
SVEUKUPNO RASHOI I IZDACI			100,0

Izvor: Izvor: Proračun grada Pule za 2009. godinu, I – Opći dio (http://www.pula.hr/dokumenti/Proracun2009.pdf)

U strukturi rashoda i izdataka se kao najviša stavka izdvajaju rashodi za nabavku proizvedene dugotrajne imovine, odnosno oni koji su nastali vezano za ulaganja u građevinske objekte, postrojenja, opremu, prijevozna sredstva, knjige, umjetnička djela i izložbene vrijednosti, softver, literaturu i druge nematerijalne vrijednosti (28,0%), slijedi stavka «materijalni rashodi» koji uključuju naknade troškova zaposlenima, utrošeni materijal i energiju, usluge drugih, naknade za rad predstavničkih tijela, članarine i sl., (23,6%), visoki su i izdaci za zaposlene u upravnim tjelima Grada i ustanovama proračunskih korisnika (21%), no bilo bi potrebno detaljnije razmotriti i stavku «ostali rashodi» u okviru koje se nalaze tekuće i kapitalne donacije, naknade štete, izvanredni rashodi i kapitalne pomoći ali i razni drugi troškovi (13,98 %).

Sukladno okviru koje definira funkcionalna klasifikacija javnih izdataka općina, gradova i županija, svi rashodi obuhvaćeni u okviru općeg dijela proračuna. Sam proces izrade proračuna je vrlo složen, jer je podložan različitim utjecajima, izvori financiranja su u pravilu ograničeni, a svaki pokušaj pojednostavljivanja ili zanemarivanja bilo kojeg djela utjecaja, može otežati provedbu osnovnog cilja. Polazište sagledavanja je u uravnoteženju globalnih prihoda i primitaka, sa globalnim rashodima i izdacima, koje mora slijediti uravnotežena raščlamba prema ciljnim namjenama, koje se financiraju temeljem zakonskih propisa i stvarnih potreba lokalne samouprave, a u pravilu se te potrebe grupiraju u slijedeće skupine:

• Opće javne (administrativne) usluge,
• Javni red i sigurnosni poslovi,
• Obrazovanje (predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje),
• Zdravstvo,
• Socijalna sigurnost i skrb,
• Stambeno-komunalna djelatnost,
• Rekreacija (sport), kulturna, vjerska i ostale djelatnosti,
• Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov,
• Rudarstvo, industrija i graditeljstvo,
• Prijevoz i komunikacije,
• Drugi ekonomski poslovi i usluge i
• Izdaci koji nisu svrstani prema glavnim skupinama (kamate, transakcije u vezi s javnim dugom, troškovi izdavanja vrijednosnih papira).

Postojeća klasifikacija osigurava transparentan pristup informacijama za sve interesne skupine (stakeholders), kao i građanima jer osigurava uvid u informacije o tome da li su ciljni rashodi i izdaci alocirani sukladno izvorima financiranja, zakonskim odredbama i stvarnim potrebama ciljnih skupina, koje se financiraju iz proračuna. Kako je proračun samo vrijednosni izraz ranije donesenih strateških planova, te njihove operativne razrade, moguće je paralelno sagledavati programe i sa stavkama proračuna, te od odgovornih službi tražiti tumačenje u kontekstu razvojnih ciljeva prioriteta i mjera, sadržanih u okviru razvojnih i operativnih dokumenata Grada i Županije, a uz uvažavanje načela na kojima se temelje.

U strukturi proračuna su najveća pojedinačna izdvajanja za komunalni sustav i imovinu (39,3 %), ali se istovremeno (neposredno ili posredno) u ukupnom iznosu najviše izdvaja za društvene djelatnosti (42,5%) (Upravni odjel za društvne djelatnosti). To nameće potrebu da se sve društvene djelatnosti sagledaju detaljnije, vodeći računa o izvorima financiranja.