Potreba za većom decentralizacijom u državi
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Građani Republike Hrvatske imaju ustavno pravo na lokalnu samoupravu, što znači i pravo sudjelovanja u odlučivanju o lokalnim potrebama i lokalnim pitanjima. Prevelika centralizacija moći u rukama države osigurava podjelu društva ipak na one koji vladaju i one kojima se vlada. Kako je izabranim dano pravo odlučivanja u ogromnom broju pitanja s kojima se do sada nisu susretali, ubrzo se uspostavlja birokratski aparat oko njih da im pomogne u odlučivanju. Vlast je centralizirana i u liberalnoj demokraciji i kao takva stavlja moć u ruke nekolicine.
Predstavnička demokracija je bazirana na delegaciji moći, biranjem drugih da vladaju većinom. Centralizam čini demokraciju besmislenom, jer je političko odlučivanje dano profesionalnim političarima u udaljenim centrima. Bez lokalne autonomije ljudi su izolirani jedni od drugih, atomizirani, i u takvoj situaciji nemaju nikakav politički forum na koji mogu doći, te zajedno raspraviti i odlučiti među sobom, o pitanjima koja smatraju važnim za svoju zajednicu ili radni kolektiv.
Stalan problem u Hrvatskoj jest utvrđivanje kriterija za dodjelu dotacija središnje države lokalnim jedinicama. Postoji suglasnost kako je nužno transferima osigurati sredstva lokalnim jedinicama ispod prosječnoga fiskalnog kapaciteta, iako i dalje nedostaju jasni kriteriji za procjenu fiskalnog kapaciteta. Jedan od kriterija je da Hrvatska dođe do europskog prosjeka izdvajanja sredstava za lokalne i regionalne jedinice iz ukupnih javnih prihoda. Hrvatska je i dalje visoko centralizirana zemlja.
Glavni izvor prihoda lokalnih jedinica čine zajednički porezi koji se dijele između središnje države i lokalnih jedinica: porez na dohodak i porez na promet nekretnina. Svi se ti porezi u utvrđenom omjeru dijele između središnje države, županija, gradova i općina. Nažalost, oslanjanje na dijeljenje poreza i stalne promjene udjela pojedinih lokalnih jedinica bez jasno utvrđenih kriterija, stvaraju zbrku u sustavu i proces fiskalne decentralizacije se ne realizira.
Upravo zbog ovakvih nejasnih kriterija i politike, anketiranjem koje se provelo, se pokazalo što se tiče Istarske regije i grada Pule da Vlada ne obraća dovoljno pažnje Regiji i Gradu Puli i da je prevelika centralizacija u državi i da nije stvoren optimalan odnos između dijelova i cjeline kao uvjeta bržeg gospodarskog i ukupnog razvoja. Odnos Vlade prema Županiji i gradu Puli percipira se kao neadekvatan i naglašava prevelika centralizacija, koja je za Grad Pulu jedan od ograničavajućih razvojnih činitelja. Ohrabruje činjenica da je prijenos poslova državne administracije na regionalnu i lokalnu – gradsku razinu uvjet za reformu javne uprave u Hrvatskoj. To je jedan i od uvjeta za pristup Hrvatske EU.
