Pomorski promet
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Morski plovni putovi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. U morskom akvatoriju moguća je gradnja i postavljanje građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe. Morska područja pomorskog prometa su:
1. Lučko područje Pula
- morske luke otvorene za javni promet županijskog značaja
- morska luka posebne namjene državnog značaja – brodogradilište
- morske luke posebne namjene državnog značaja – marine
- morska luka posebne namjene državnog značaja – suha marina
- morska luka posebne namjene županijskog značaja – brodogradilište
- morska luka posebne namjene županijskog značaja – MUP
- morske luke posebne namjene županijskog značaja – ribarske luke
- morske luke posebne namjene županijskog značaja – sportske luke
- stalni granični pomorski prijelaz I. kategorije državnog značaja
- poletno sletna staza hidroaviona lokalnog značaja
2. Lučko područje Veruda
morska luka posebne namjene državnog značaja – marina morske luke posebne namjene županijskog značaja – sportske luke
3. Luka Štinjan
- morska luka posebne namjene županijskog značaja – sportska luka
4. Preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više
Lučka uprava Pula sastoji se od luka Pula, Fažana i Brijuni. Na temelju podataka Lučke uprave Pula u 2007. godini prevezeno je 430.887 putnika što je za 10,5% više nego u 2006. godini.
Iako se uočava stabilan rastući trend u prometu putnika, treba naglasiti da se pomorska prometna povezanost Pule ne može ocijeniti zadovoljavajućom. Naime, najveći dio prometa putnika bilježi se na temelju korištenja sezonske linije katamarana na relaciji od Pule do Zadra (uz stajanje na otocima) i nekolicine sezonskih prijevoznika, što niti izdaleka ne odgovara mogućnostima grada, niti doprinosi imidžu grada. Može se reći da pomorska veza s Italijom nije ustrojena sukladno potrebama, te je danas i slabija no ranijih godina. No, da se broj putnika iz godine u godinu povećava, zorno ilustrira slijedeća slika:
Slika 4: Promet putnika na području Lučke uprave Pula od 2001-2007.
Izvor: http://www.lup.hr
U kontekstu formiranja boljeg imidža grada Pule i naglašavanja njegove pomorske orijentacije zasigurno pozitivnu ulogu treba imati uređenje Rive. Izgradnja putničkog terminala za sada nije predviđena, a također nije precizirana niti lokacija za potencijalni prihvat cruisera. Lukom Bršica sada upravlja Lučka uprava Rijeka, no ona bi prirodno trebala pripasti Lučkoj upravi Pula i biti valorizirana kao činitelj razvoja ovog područja. Teretna luka Pula u 2001. godini zaprimila je 19.034 (T) tereta, dok je u 2007. godini primila 275 brodova sa 716.218 (T) tereta, što prikazuje slijedeća slika.
Slika 5: Promet tereta na području Lučke uprave Pula od 2001-2007.
Izvor: http://www.lup.hr
Promet tereta je imao različitu dinamiku kretanja te je najveću vrijednost imao u 2004. godini (969.424 (T)) u 2005. je pao na 729.866 (T), ali je bio na većoj razini od 2003. godine (628.549 (T)). Pulski lukobran (od rta Kumpar prema rtu Proština) sagrađen je u periodu 1910. -1914. godine, dug je 1200 metara, širok 7 metara. U vrijeme Austro-ugarske bio je ponos graditeljstva i najveći pomorski infrastrukturni zahvat na Mediteranu. Trajna zapuštenost učinila je da je danas u vrlo lošem stanju, te je njegova sanacija nužna.
