Ostvareni bruto domaći proizvod grada Pule

Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja

Ostvareni BDP Republike Hrvatske iznosio je 250,5 milijardi kuna odnosno 7.705 EUR ili 9.663 USD po stanovniku u 2006. Međutim Državni zavod za statistiku objavio je reviziju podataka BDP sa svrhom prilagodbe procjena BDP-a Europskom sustavu nacionalnih računa. Najveće korekcije odnose se na procjenu sive ekonomije te adekvatnije mjerenje stambene rente i usluga financijskog posredovanja. Tako korigirani BDP na razini Hrvatske iznosi 8.043 EUR ili 10.003 USD što je više od ranije iskazanog za 4,39%. Istarska županija ostvarila je 5,7% društvenog proizvoda Republike Hrvatske 1990., i 6,3% u razdoblju 2001-2006. Isto tako je ostvarila u 1990. godini za 33% veći bruto društveni proizvod od prosjeka Hrvatske po stanovniku i 27% veći u 2006.

Tablica 22: Usporedba ostvarenja društvenog proizvoda i BDP nekih područja RH = 100%

Područje	Suma društvenog proizvoda 1990.	Suma BDP-a 2001-2006.	Društveni proizvod /stanovniku 1990.	BDP / stanovniku 2006.	Udio BDP / stanovniku + - 2006/1990
Grad Zagreb	28,6	31,8	158	184	27
Istarska županija	5,7	6,3	133	127	-6
Zagrebačka županija	1,2	5,3	34	70	36
Primorsko-goranska županija	8,3	8,0	122	119	-4
Splitsko-dalmatinska županija	8,2	8,2	83	78	-5

Izvor: http://www.dzs.hr

Ostvarena masa bruto domaćeg proizvoda (BDP) za područje Grada Pule iznosi oko 4.804 milijuna kuna u 2008. (tekuće cijene) ili 10.562 EUR-a (1 EUR = 7,324 KN u 2008.) po stanovniku. Potrebno je napomenuti da u iskazivanje bruto domaćeg proizvoda Grada Pule za 2008. nije uzeta razlika između uplaćenog i povraćenog poreza na dodanu vrijednost (PDV) jer se podaci od nadležnih institucija nisu mogli dobiti.

Slika 10: Udio ostvarenog BDP po sektorima grada Pule

Izvor: FINA, Obrtnička komora istarske Županije i procjene i izračun autora.

Uz tu vrijednost on bi svakako bio veći kako u masi tako i po stanovniku. Ostvarena visina bruto domaćeg proizvoda po stanovniku je nedovoljna s obzirom na postojeće resurse, kadrovski potencijal i razvojne mogućnosti grada Pule. Dominantne djelatnosti su: prerađivačka industrija, trgovina i financijsko posredovanje. Sekundarni sektor (proizvodni) čini ¼ svih aktivnosti na području grada. Usluge tercijarnog sektora (54,8%) dominiraju, a razina usluga kvartalnog sektora primjerena je postojećoj razini organiziranosti tih institucija u Hrvatskoj. Ovisno o razvijenosti pojedinih sektora gospodarstva, grad Pula bi se prema postignutoj strukturi mogao svrstati u razvijena gospodarstva sa visokim udjelom tercijarnog i kvartalnog sektora koji daleko premašuje 50% kao donju granicu od koje se računa prelazak sa industrijskog na postindustrijsko društvo. To je opći trend i zakonitost razvoja sadašnjih visokorazvijenih zemalja. Slijedeća tablica prikazuje ostvareni BDP-a po djelatnostima za 2008. godinu.

Slika 11: Bruto domaći proizvod na području grada Pule u 2008. (NKD 2002.) (vrijednosti u 000 kn)

Djelatnost	BDP	Udio
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo	28887	0,6
B Ribarstvo	17280	0,4
C Rudarstvo i vađenje	7121	0,1
D Prerađivačka industrija	816812	17,0
E Opskrba energijom, plinom i vodom	114355	2,4
F Građevinarstvo	273815	5,7
G Trgovina i popravci	797025	16,6
H Hoteli i restorani	380107	7,9
I Prijevoz, skladištenje i veze	274494	5,7
J Financijsko posredovanje	497251	10,4
K Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge	446717	9,3
L Javna uprava i obvezno socijalno osiguranje	328263	6,8
M Obrazovanje	205711	4,3
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	380761	7,9
O Ostale uslužne djelatnosti	235076	4,9
Ukupno	4803676	100,0

Izvor: FINA, Obrtnička komora Istarske Županije i procjene i izračun autora.

U cjelini na području grada Pule dominantan udio imaju prerađivačka industrija i trgovina. Industrija je u ranijem razdoblju imala svakako značajniju ulogu od one iz 2008., jer prolazi kroz značajne poteškoće uvjetovane mnoštvom vlastitih slabosti, ali onih nametnutih u zemlji i posebno u posljednje vrijeme nametnutih i od inozemnih činitelja. Može se ocijeniti, da trgovina snabdijeva prerađivačku industriju (brodogradnju) koja kupuje značajne količine materijala i opreme, zatim stanovništvo i turiste i ne manje važno s određenim proizvodima i šire područje Istre. Grad Pula kao i Istarska županija imaju raznovrsnu gospodarsku strukturu, čime u cjelini lakše prevladavaju poteškoće pojedinih djelatnosti i gospodarstva.

Važno je ukazati i na razlike u razvoju Istarske županije i Primorsko-goranske kroz dulje razdoblje. Tako je Istarska županija imala manji BDP po stanovniku za 33,1% u odnosu na Primorsko-goransku u razdoblju 1961-1965., da bi se ta razlika stalno smanjivala. Istarska županija je u 1990. imala za 9% veći BDP po stanovniku prema Primorsko-goranskoj županiji i 6,7% veći u 2006.

Istra je u promatranom razdoblju razvijala raznovrsniju industrijsku strukturu, zatim turizam i druge djelatnosti, dok se Primorsko-goranska oslanjala uglavnom na dotadašnje industrijske kapacitete i nešto umjereniji razvoj turizma. Tome su svakako doprinijela ulaganja u nove investicije, čiji je udio u BDP iznosio u Istri 20,7%, a u Primorsko-goranskoj županiji 18,9% u razdoblju 1971-1990. Primorsko-goranska županija s velikim sustavima kao što je prerada nafte, petrokemija, brodogradnja i promet, nije uspjela održati prijašnje razvojne pomake, dok je Istra s raznovrsnom strukturom djelatnosti, napose industrije lakše podnijela razvojne poteškoće.