Održivi razvoj, očuvanje i optimalna alokacija svih resursa
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Održivi razvoj vodeća je paradigma s kraja dvadesetog i početka dvadeset i prvog stoljeća. Nastaje kao svojevrsna reakcija na činjenicu da ljudske aktivnosti negativno djeluju na prirodne procese i društvene sadržaje, iako se odvijaju s ciljem razvoja gospodarstva i društva uopće. Najčešće se navodi definicija Svjetskog savjeta za okoliš i razvoj (World Commission on Environment and Development - WCED) iz 1987. godine objavljena u publikaciji “Our Common Future” (poznato i kao Izvještaj Brundtland komisije):
Definicija obuhvaća dva važna pojma: ljudske potrebe i ograničenja okoliša. Za WCED zadovoljenje ljudskih potreba i htijenja znači jednakost i/ili pravičnost u smislu dostupnosti resursa i distribucije razvojnih troškova i koristi. Ističemo dva pojma koji se intenzivno koriste u literaturi koja obrađuje pojam održivog razvoja: unutargeneracijska jednakost (engl. intra-generation equity) i međugeneracijska jednakost (engl. inter-generation equity).
Unutargeneracijska jednakost podrazumijeva mogućnost svih pripadnika iste generacije ljudi da imaju jednake mogućnosti pristupa resursima i da mogu dostići određenu kvalitetu života. Međugeneracijska jednakost podrazumijeva mogućnost da pripadnici različitih generacija ljudi, dakle sadašnje i neke buduće generacije, imaju mogućnosti pristupa resursima, tj. da ih sadašnje generacije trebaju koristiti na način da ih ne iscrpljuju do kritičnih granica. Najznačajniji dokument, koji je proistekao s Konferencije Ujedinjenih naroda održane u Rio de Janeiro-u 1992. godine – “United Nations Conference on Environment and Development” UNCED (poznat i pod nazivom Rio Earth Summit) je poznata “Agenda 21”, plan akcija za budućnost koje se tiču pitanja zaštite okoliša.
Održivi razvoj ključna je koncepcija na osnovama koje je potrebno planirati budući razvoj Pule. Ova koncepcija treba postati sintagma koja povezuje ciljeve boljeg gospodarskog rasta i razvoja i poboljšanje kvalitete okoliša i uvjeta života ljudi.
Lokalne zajednice, pa tako i Pula, dakle, trebaju primjenjivati koncepciju održivog razvoja, čije glavno načelo glasi da gospodarski napredak, društveni napredak i razborito upravljanje prirodnim bogatstvom moraju ići i razvijati se usporedo. To zahtjeva primjenu novih tehnologija, uvođenje zamjene za resurse i uvođenje tržišta ekoloških i drugih dobara koja utječu neposredno ili posredno na degradaciju okoliša. Stoga, upravljanje održivim razvojem pretpostavlja različita znanja i vještine stečene izučavanjem društvenih znanosti i različitih područja prirodnih znanosti.
Potrebno je razmatrati strategije kako razvoj učiniti održivim. Koncepcija održivog razvoja ne smatra svaki oblik razvoja prihvatljivim i dugoročno korisnim. Održivost nije moguće dostići u kratkom vremenu, već je potrebno poduzimati aktivnosti, koje će dugoročno dovesti do ‘novog’ razvoja, temeljenog na načelima održivosti. Koncepcija održivog razvoja zahtjeva:
- Očuvanje prirodnih resursa i s tim u vezi temeljni zaokret u eksploataciji resursa
- Veću učinkovitost u raspodjeli resursa i preraspodjelu bogatstva
- Uvođenje novih tehnologija i poimanje razlike između rasta i razvoja
- Odustajanje od aktivnosti koje bi mogle ugroziti buduće naraštaje
- Uključivanje koncepcije održivog razvoja kao filozofije u društvene, ekonomske i političke strukture
Iako održivi razvoj nije fiksno stanje harmonije nego proces stalnih promjena, svi subjekti na razini Pule u svoje strateške planove trebaju uključiti ciljeve usklađene s koncepcijom održivosti.
