Nepokretna kulturna dobra u gradu Puli

Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja

Nepokretna kulturna dobra grada Pule sagledavaju se u duhu odredbi Zakona o očuvanju kulturnih dobara može biti grad, selo, naselje ili njegov dio, građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem, elementi povijesne opreme naselja, područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama, arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone, područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima, krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji i parkovi, tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti, kojih nedvojbeno ima značajan broj u Puli.

• Stare gradske četvrti su se formirale u podnožju brežuljka Castropola, između ulica, koje su se radijalno širile od vrha prema podnožju brežuljka, a poprečno su bile povezane s nekoliko koncentričnih prometnica. U tim dijelovima grada sačuvao se manji broj zgrada s pročeljima (ili ostacima izvornih pročelja) iz srednjovjekovnog, renesansnog ili baroknog razdoblja.

• Herkulova vrata su najstariji sačuvani spomenik rimske arhitekture u gradu. Na vrhu, uz zaglavni kamen, smješten je reljef s glavom Herkula i njegovom toljagom, po čemu se i prepoznaje zaštitnik antičke Pule (Colonia Iulia Pollentia Herculanea). Lijevo od toljage uklesan je natpis s imenima dva duovira, Lucija Kalpurnija Pisona i Gaja Kasija Longina kojima je Rimski Senat povjerio osnivanje rimske kolonije Pole (između 46. -45. god. pr. Kr.).

• „Arena“ (amfiteatar), dobro sačuvan spomenik rimskog graditeljstva iz 1. stoljeća. Smješten je izvan gradskih bedema. Po veličini šesti među sačuvanima u svijetu. Izvorno je amfiteatar mogao je primiti više od 20.000 gledatelja. Danas se koristi uglavnom ljeti, za održavanje raznih manifestacija (filmskog festivala i mnogih priredbi kulturnog karaktera). U podzemnom prostoru moguće je vidjeti izložbu Vinogradarstvo i maslinarstvo Istre u antici.

• Slavoluk Sergijevaca, iz vremena cara Augusta (kraj 1. st.pr.Kr. -poč. 1. st.posl.Kr.) i hram Rome i Augusta (Augustov hram) koji se nalazi na forumu, također je nastao za vrijeme vladavine rimskog cara Augusta, a datira od početka 1. st. Izložba rimske skulpture, reljefne i pune plastike u kamenu i metalu, predstavlja stalni postav u samome hramu.

• Forum, glavni trg rimske Pule oblikovan u Augustovo doba. Trg je bio okružen trijemom i kultnim građevinama. Sredinom 1. st. pr. Kr. na povišenom dijelu foruma podignut je središnji hram, a u drugoj fazi (početak 1. st.) izgrađena su dva simetrična hrama: Augustov hram i tzv. Dijanin hram. Začelni zid i stražnji dio zapadnog zida ovoga drugoga hrama krajem 13. st. uzidan je u Komunalnu palaču. Forum je do današnjeg dana ostao administrativni i upravni centar grada.

• Gradska vijećnica – Komunalna palača. Na središnjem gradskom trgu – Forumu, 1296. godine podignuta je Komunalna palača, simbol gradske samouprave. Reprezentativno gotičko zdanje u svojim je zidovima ugradilo još i danas vidljive ostatke Dijanina hrama, kao i dijelove dotadašnjih, romaničkih gradnji. Komunalna palača je kroz povijest više puta obnavljanja, posljednji puta 1983. -1989. U trijemu palače ugrađeno je 26 grbova koji su pripadali istaknutim ličnostima gradske povijesti (puljskih knezova, providura, crkvenih odličnika i mnogih plemićkih puljskih obitelji) u razdoblju od 14. do 18. stoljeća.

• Dvojna vrata (Porta Gemina) datiraju s kraja 1. st., a tako su nazvana zbog dva nadsvođena prolaza. Nekad su bila dio glavne komunikacije prema antičkom kazalištu. Sagrađena su koncem 2. stoljeća, kao sastavni dio gradskih bedema. Danas su jedna od troje sačuvanih rimskodobnih vratiju (pored Herkulovih vratiju i Slavoluka Sergijevaca).

• Dva rimska kazališta. Manje rimsko kazalište, smješteno na istočnim padinama Kaštela, nedaleko od gradskih zidina. Sačuvani ostaci u dužini od 62 m predstavljaju temelje scenske zgrade, polukružne orhestre i prostor za gledatelje. Veće rimsko kazalište bilo je smješteno na sjevernoj padini brda Monte Zaro. Površina na kojoj se nalazilo danas je uglavnom skrivena ispod austrougarskih zgrada i današnjih ulica. Kazalište dugo 85 m i široko 120 m u svoje je vrijeme predstavljalo jednu od najimpozantnijih građevina u gradu. U razdoblju venecijanske vladavine pretrpjelo je sistematsko rušenje. Do danas je sačuvan vrlo malen broj njegovih elemenata, ponajviše dijelovi umjetničke dekoracije koji se mogu vidjeti u stalnom postavu Arheološkog muzeja Istre.

• Mozaik Kažnjavanje Dirke. Rimski podni mozaik koji potječe iz 2. /3. stoljeća. Dimenzije mozaika su 12 m sa 6 m. Središnje polje donje polovice ispunjeno je figuralnom kompozicijom s prikazom grčkog mitološkog ciklusa o kažnjavanju Dirke. Ostala su polja ukrašena rozetama, dupinima, ribama i pticama, te geometrijskim i biljnim motivima.

• „Agripinina kuća“ nalazi se na području jugoistočnog ruba foruma, arheološki lokalitet s građevinskim ostacima koji datiraju od 2. pol. I. st. pr. Kr. - do kasne antike i u postantičko doba. Tijekom istraživanja nađen je i mramorni portet žene iz sredine 1. stoljeća – Agrippina Minor (?). Istraživanja su vršena 1987. -1988. godine.

• Višeslojni lokalitet u Kandlerovoj otkriva postojanje trajnog naselja u kontinuitetu od 3000 godina: željeznodobno histarsko naselje uz izvor vode koji je postao kultnim središtem kasnijeg rimskog svetišta, rimski građevinski sloj iz sredine I. st. pr. Kr. koji uključuje monumentalno Herkulovo svetište (hram s posvećenim dvorištem pri čijoj izgradnji je postavljen depozit od preko 2000 amfora), javne terme, raskošnu gradsku kuću i komunalni odvodni sustav, zatim kasnoantičku crkvu sv. Lucije sa samostanom i grobljem, te kasnogotičku crkvu sv. Teodora sa samostanom, grobljem i grobnim kriptama.

• Južna kapela ranokršćanske bazilike sv. Marije Formoze, u obliku grčkoga križa, dio je nekadašnjeg sklopa bazilike sv. Marije Formoze i benediktinskog samostana sa zvonikom. Kompleks ravenatskog tipa podignut je u 6. stoljeću, za vladavine cara Justinijana.

• Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, sjedište prvog pulskog biskupa Antoniusa (510. -547.), podignuta je u drugoj polovici 5. stoljeća, uz crkvu Sv. Tome (zaštitnika grada Pule) s kojom je činila sklop dvostruke bazilike. Kroz povijest je doživjela mnoge preinake i mnoga uništavanja. Današnje klasicističko pročelje dovršeno je 1707. godine, kao i obnova zvonika. Ranokršćanska krstionica porušena je 1885. godine

• Pravoslavna crkva Sv. Nikole, jednobrodna građevina na sjevernim padinama Kaštela. Sagrađena u drugoj polovici 6. stoljeća s tipičnom ravenskom poligonalnom apsidom. Kasnije rekonstruirana. Patronat nad crkvom 1583. godine preuzima grčko-pravoslavna vjerska zajednica doseljenika s Cipra i iz Naupliona. U unutrašnjosti crkve nalazi se vrijedan ikonostas grčkog majstora Tomiosa Batosa iz 18. stoljeća te vrijedne ikone, kao i mnogi drugi liturgijski predmeti.

• Samostan i crkva Sv. Franje. Crkva je podignuta krajem 13. stoljeća. Oblikom je jednostavna i stroga, s elementima kasne romanike i gotike. Na glavnom oltaru nalazi se veliki drveni, pozlaćeni poliptih iz sredine 15. st., nastao pod utjecajem škole Vivarinija. Ono je jedno od najvrednijih djela drvene gotičke plastike u Istri. U crkvi sv. Franje u Puli nalaze se posmrtni ostaci bl. Otona koji je umro u Puli 1241. godine. na glasu svetosti. U Puli štovanje bl. Otona traje i danas. Samostan ima atrij s ranorenesansnim stupovima, koji je sagrađen u 14. a obnovljen u 15. stoljeću. U atriju, kapela Sv. Ivana smještena je na sredini istočnog krila. Sačuvala je gotički portal i gotičku biforu. U kapeli se na izvornom mjestu nalazi kasnoantički mozaik iz 4. stoljeća. Na zidovima atrija Arheološki muzej Istre postavio je lapidarij sa spomenicima (kapiteli, razni dijelovi arhitekture, natpisne ploče, reljefi, puna plastika) koji su datirani od ranoga kršćanstva do renesanse, a pripadali su raznim sakralnim i profanim objektima grada i šire okolice.

• Kaštel – Mletačka utvrda, najznačajniji arhitektonski objekat Mletačke republike na ovim prostorima. Podignut je na najvišem gradskom brežuljku (32,4 m nadmorske visine), na mjestu prvotne prapovijesne gradine, kasnije antičke akropole i srednjovjekovnog „castruma“ (na temeljima gotovo srušene utvrde nekadašnje obitelji Castropola). Projektiranje i nadgledavanje bilo je povjereno francuskom vojnom inženjeru Antoinu De Villu. Utvrda je podignuta masivnim kamenim blokovima, nepravilnog je četvrtastog oblika, sa zašiljenim i istaknutim ugaonim bastionima. Gradnja je započeta 1631. godine, a konačni oblik dograđivao se u više navrata, još tijekom 18. i 19. stoljeća. Danas je unutar same tvrđave smješten Povijesni muzej Istre.

• Pulske austrougarske fortifikacije. Niz odvojenih utvrda koje su nastale radi zaštite središnje ratne luke Austrougarske ratne mornarice. Sustav koji se gradio od 1813. do 1918. godine činio je tri glavna obrambena fortifikacijska prstena oko Pule, koja su štitila grad prema kopnu i prema moru. Danas predstavljaju vrijedno graditeljsko nasljeđe europske vojne fortifikacijske arhitekture 19. stoljeća.

• Mornarička crkva (danas c. Gospe od Mora), podignuta je krajem 19. stoljeća u neobizantskom i neoromaničkom stilu, s naizmjeničnim redovima bijelog i rumenog kamena. Crkvi je pripojen zvonik na čijem se vrhu nalazi brončani anđeo raširenih krila. Svečanoj inauguraciji nazočio je sam car Franjo Josip iz čije je blagajne crkva financirana.

• Mornaričko spomen groblje iz 1862. godine, jedno je od najvećih vojnih groblja u Europi. Prema dostupnim podacima na njemu je pokopano oko 150.000 vojnika i civila, pripadnika naroda koji su živjeli na područu Austro-Ugarske do 1918. godine. Bio je u funkciji (u manjoj mjeri) do sredine 20. stoljeća. Groblje je uvršteno u popis spomenika pod zaštitom Haške konvencije.

• Samostan i crkva Sv. Antona novijeg su datuma. Crkva je posvećena 1931., kao doprinos proslavi 700. obljetnice smrti Sv. Antuna Padovanskog. Pripadajući zvonik (visine 45 m) s kamenim kipom sveca posvećen je godinu dana kasnije, 1932. godine.

• Palača De Martini nalazi se u Kandlerovoj ulici na broju 8, na kući De Martini, ponavlja se gotički karakter Poreča i Kopra, centralne strukture s troja asimetrična vrata s arhitravom i rasteretnim lukovima različitih profila. Građevina je građena u 15-om stoljeću, a drugi je kat građevine nadograđen u 19-om stoljeću. Kameno pročelje, kao i kuće u Poreču, sada ima dva kata: prvi kat sa simetričnom koncepcijom tipičnom za poznati venecijanski stil, sa centralnom triforom i dvije bočne monofore sa izbočenim parapetom poduprtim dvjema kamenim konzolama. S vanjske strane dvaju monofora, na rubovima pročelja, nalaze se, kao rijedak primjer takve vrste u Istri, dva mala četvrtasta otvora, koja se u Veneciji nazivaju «noćni prozori».

Posebno značenje imaju navedeni i drugi spomenici kao nepokretna kulturna dobra koja spadaju u red visoke zaštite, jer su unijeta ili u registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske (br. 1 - 13 popisa) ili spadaju u kategoriju preventivno zaštićenih kulturna dobara Republike Hrvatske (br. 14 - 18 popisa), a smještena su na području Pule, kako slijedi:

1. Arena (amfiteatar), br. registra: Z-863,
2. Augustov hram, br. registra: Z-864,
3. Crkva Sv. Franje i franjevački samostan, br. registra: Z-1339,
4. Crkva Sv. Nikole, rješenje br. 114/2 od 14.04.1962., br. registra: 34,
5. Dvojna vrata (Porta gemina), br. registra: Z-861,
6. Kapela Sv. Marije Formoze (ili od Canetta), rješenje br. 283/1 od 17.07.1961., br. registra: 14
7. Katedrala Sv. Marije, rješenje br. 625/1 od 1977., br. registra: 418,
8. Plažni objekt na kupalištu Stoja, br. registra: Z-2476.
9. Povijesna jezgra grada Pule, rješenje br. 102/11 od 20.03.1965., br. registra: 87,
10. Rimsko scensko kazalište, br. registra: br. registra: Z-865,
11. Slavoluk Sergijevaca (Porta aurea – Portarata), br. registra: Z-862,
12. Vila Martinz u ulici grada Graza, br. registra: Z-1340,
13. Zgrada stare pošte, br. registra: Z-2475,
14. Arheološko područje nekropole rimske Pule (Campus Martius), br. registra: P-1984
15. Kompleks skladišta ugljena na lokaciji Luka Pula, br. registra: P-1471,
16. Obalna potkovasta utvrda "Monte Grosso", br. registra: P-1767,
17. Područje otoka Sv. Katarina, br. registra: P-2091.
18. Višeslojni arheološki lokalitet u Kandlerovoj ulici u Puli, br. registra: P-1332.

Iako se sredstva namijenjena programima zaštite i očuvanja kulturnih stalno povećavaju, a prijedlozi prikupljeni po natječaju se visoko rangiraju od strane Kulturnog vijeća, općenito su ta sredstva i uz participaciju drugih nadležnih tijela nedostatna. Navedeno upućuje da je potrebno promišljati modele javno-privatnog partnerstva i pronalaziti i druge izvore financiranja, kako bi se osigurala odgovarajuća razina financijskih sredstava, koja će biti dostatna da se ovi i drugi spomenici kulture što šire stave u funkciju građanima i turistima, što će u sustavu povratne veze nedvojbeno doprinijeti i njihovoj većoj komercijalnoj valorizaciji.