Kriteriji razvrstavanja kulturnih dobara
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Vrste kulturnih dobara pojedine jedinice lokalne samouprave i šire, definirane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, način, mjere i aktivnosti očuvanja i provođenja zaštite, te prava i obveze vlasnika kao i obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova su u nadležnosti Vijeća za kulturna dobra, pri Ministarstvu kulture RH te mogućnosti ostvarivanja suradnje u financiranju zaštite i očuvanja kulturnih dobara na više hijerarhijskih razina. Prema odredbama ovog Zakona se kulturna dobra mogu sagledati kao:
- Pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja,
- Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,
- Nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština
- Zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.
Zaštita i očuvanje kulturnih dobara je od velikog značaja za očuvanje identiteta određene jedinice lokalne samouprave, njenog naroda, a ima i veliku turističku vrijednost, stoga se kulturna dobra moraju čuvati u neokrnjenom i izvornom stanju a treba i omogućiti njihovo sustavno prenošenje budućim naraštajima, što je u skladu s načelima održivog razvoja, koje slijedi Grad Pula kao jedinica lokalne samouprave. Stoga treba financijski poticati i stvarati klimu za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera za njihovo redovito održavanje, sprječavati bilo koji oblik ugrožavanja njihove vrijednosti i protupravnog postupanja i prometa kulturnim dobrima.
Kulturna dobra su prvenstveno povijesna svjedočanstva, ali bi trebala biti i u funkciji dobrobiti svih građana grada Pule i šire zajednice, a ujedno i pretpostavka bolje turističke valorizacije i ekonomskog probitka ove jedinice lokalne samouprava (interes i potrebe pojedinca i opći interes). Ta pravila se jednako odnose na kulturnu i prirodnu baštinu, koje su temelj i identitet Pule u okviru smjernica Istarske županije (ROP), a s ciljem da se i eksterno promovira kao jedinstvena povijesna, prostorna i administrativna cjelina. Identitet jedinice lokalne samouprave se usko može povezati i sa zaštićenim kulturnim dobrima, neovisno o tome da li se radi o dobrima pod zaštitom UNESCO-a ili o onima koji su zaštićeni prema propisima nacionalne, regionalne ili lokalne razine.
Dobra marketinška promocija tako osmišljenog kulturnog dobra omogućiti će njegovu održivu ekonomsku eksploataciju, a time će se osigurati i materijalna osnovica za njihovo sustavno održavanje i kvalitetnije prezentiranje ciljnim korisnicima. Da bi se to postiglo potrebno je u kontekstu odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, sva kulturna dobra Grada Pule sagledati u suglasju sa klasifikacijom a ovisno da li pripadaju skupini NEPOKRETNIH, POKRETNIH ili NEMATERIJALNIH KULTURNIH DOBARA a locirana su na području ove jedinice lokalne samouprave ili ih njeni građani prioritetno koriste.
