Kometari na Analizu - Ladonja Pula

Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja

U tijeku je izrada Strategije razvoja Grada Pule te današnjom pressicom želimo s javnosti podijeliti svoja razmišljanja o istoj.

Ponajprije ističemo da su u tzv. Partnerski odbor koji sudjeluje u izradi Strategije pretežito uključeni predstavnici gradske vlasti i gradskih/županijskih/državnih institucija, a da osim predstavnice HGK praktično nema nikoga gospodarstva. S područja kulture uključeni su samo predstavnici muzeja, s područja sporta nema nikoga, a s područja obrazovanja samo rektor pulskog Sveučilišta. Od predstavnika civilnog društva imamo tek predstavnicu Zelene Istre te Zaklade za razvoj civilnog društva (koju nota bene postavlja Skuptšina Istarske Županije).

Strategija, kao sveobuhvatni dokument koji treba uobličiti budućnost Pule, nešto je što se tiče svih te mora biti iznad dnevne politike.

• Važno je da se građanima omogući i olakša davanje prijedloga te kontinuirano praćenje projekta. U tu svrhu može se organizirati svojevrsni INFO-pool za svakodnevni kontakt i pružanje informacija građanima, udrugama i poduzetnicima
• Projekt Strategija Grada Pule ima tri faze, a trenutno je u tijeku prva faza koja obuhvaća analizu postojećeg stanja i izradu SWOT-matrice; međutim, u prijedlogu Programa rada gradskog vijeća za 2010. uopće se ne spominje razmatranje Strategije, pa je upitno kada će taj dokument uopće ugledati svijetlo dana.
• Strategija je trebala obuhvatiti razdoblje 2009.-2015., ali kako nije izvjesno da može biti donesena prije 2011., obuhvaćala bi samo četverogodišnje razdoblje; smatramo da to uopće nije strategija već malo prošireni operativni plan, u krajnjoj intenciji sličan županijskom ROP-u, a s ciljem da se u godini parlamentarnih izbora pokaže građanstvu kako ova vlast „strateški promišlja“ budući razvoj grada. Smatramo, nadalje, da strategija mora obuhvatiti razdoblje najmanje do 2020.g., te razmotriti i moguće dalekosežne posljedice ulaska Hrvatske, Istre i Pule u EU na ovoj lokalnoj razini, a posebno u segmentu tržišta rada, tržišta naprednih proizvoda i intelektualnog vlasništva i u segmentu zaštite okoliša
• Predlazemo da je razdoblje od 2009.-2015. prekratko te da bi ga trebalo produziti do 2020. godine kako bi se izbjegao utjecaj da svaka nova vlast u Puli donosi strategiju razvoja grada.
• Zbog navedenog predlažemo da se provode javne ankete po svim područjima djelovanja koja obuhvaća Strategija, da se uključi što više institucija, tvrtki, udruga i pojedinaca te da svi oni budu svojevrsni Partnerski odbor, a to bi se tehnički omogućilo putem ažuriranja web-stranice Grada Pule gdje se nalazi strategija uz korištenje platforme Twiki. Mozda najpoznatiji primjer TWiki platforme je Wikipedia. Twiki omogucuje velik broj aktivnih sudionika i transparentost rada. Sva potreba dokumentacija je na jednom mjestu i uvijek svima dostupna. Upotreba samog alata je krajnje jednostavna. Na ovaj nacin cijelo vrijeme prati se rad izrad strategije. Komentare i sugestije moze davati bilo tko ima pristuop Internetu. Melbourne je svoju strategiju razvoja 2008. godine koristio upravo Twiki pod parolom “the city plan that anyone can edit” (vise na www.futuremelbourne.com.au). Koristenje TWiki-a stvorilo bi praktično neograničenu mogućnost interakcije i podiglo kvalitetu same strategije u svim njenim fazama.

Kako bi i nakon donošenja strategije razvoja stalno promišljali o razvoju grada i prilagodjavali se novonastalim situacijama predlažemo osnivanje savjetnog tima koji ce okupljati najbolje znanstvenike, gospodarstvenike, predstavnike kulturnog i civilnog sektora.

Iz materijala koje smo do sada dobili zaključujemo da analiza stanja ne daje dovoljno podataka o tome gdje smo sada, pa zato nije za očekivati da ćemo znati kako doći do ciljeva koje Strategija postavi.

Navest ćemo nekoliko primjera:

• Za područje obrazovanja nabrajaju se obrazovne institucije i nastavni odjelu, ali se ne navodi koliko polaznika godišenj završava pojedine nastavne programe te koliko ih nalazi zaposlenje u svojoj struci.
• Za područje sporta se navode sportovi i klubovi koji egzistiraju u Puli, ali se ne navodi koliko je građana, popojedinim demografskim kategorijama uključeno u sportske aktivnosti
• Za područje gospodarstva se ne navodi gdje je, s obzirom na postojeću prostorno-plansku dokumentaciju, moguće egzistiranje pojedine gospodarske djelatnosti (industrija, mala privreda, obrtništvo, visoka tehnologija...)
• Grad Pula je već, prema prikazanim podacima, dostigao planirani BDP za 2010. iz županijskog prostornog plana u visini 13.000 USD/stanovniku. Ipak, nema pravog analitičkog odgovora na nerazmjer između visokih troškova života i prosjeka neto plaća ispod razine RH
• U SWOT analizi, za svaki pojedini segment, među „slabostima“ se redovito ponavljaju izrazi: „previše regulacije“, „previše birokracije“, „pretjerana centralizacija“, „nedostatak sredstava od strane države“ i sl. Pretpostavljamo da se, na određeni način, prebacivanjem svih „slabosti“ na državu želi relativizirati doseg mogućih kvalitetnih mjera koje će ovisiti samo o regionalnoj i lokalnoj razini
• Nepostojanje analiza razvoja novih gospodarskih mogucnosti. Nezamislivo je povecanje BDP-a bez stvaranja novih izvoznih programa. Jedna od mogucnosti moze biti otvaranje novih smjerova na Sveucilistu, npr. smjera racunarstva.
• Kroz cijeli dokument provlaci se “povlacenje sredstava iz fondova EU”. Medjutim u Puli ne postoji tim ljudi koji se time bavi? Losa su ad hoc rjesenja kao sto je ovo zadnje s imenovanjem Klare Udovicic, stručna savjetnica za medjunarodnu suradnju i projekte u Uredu Grada. Priliku koja nam se pruza povlacenjem novca fondova iz EU ne smijemo propustiti.
• U analizi su uzete u obzir bolnica i Sveuciliste nad cijim djelovanjem grad nema nikakve ovlasti. Te institucije pruzaju gradjanima grada odredjene usluge pa se kroz analizu treba razmotriti iskljucivo kvaliteta pruzene usluge. Ali, ne mozemo govoriti o razvoju grada u svim njegovim oblicima a da se pri tome paralelno ne radi i na strategiji razvoja Sveucilista u Puli. Ne mozemo ocekivati razvoj ni demokracije ni gospodarstva bez ulaganja u znanje i ovladavanjem novih znanja. Pitanje je koje mjere misle poduzeti i bolnica i Sveuciliste na osnovu rezultate analize?
• Napisati zakljucak analize s jasno definiram prioritetima. Kao rezultat analize ocekujemo listu prioriteta po pojedinim podrucjima, ali isto tako i jednu listu neovisno o podrucjima. Ovim se zeli izbjeci situacija da se pod prioritete ovoga grada uguraju projekti poput rekonstrukcije stadiona u vrijeme financijske krize, u vrijeme dok se nakon godinu i po nakon sto je izgorjela OS veli Vrh krene u njenu izgadnju, kada nedostaje 280 mjesta u vrticima, kada se u 5 OS nastava odrzava u dvije smjene, kada nemamo dovoljno skolskih dvorana, rjesenu kanalizaciju, itd.
• Potrebno je demistificirati i jasnije konkretizirati cilj(eve) i izaci iz sfere popcavanja sto jedna strategija mora biti.

          Iz analize, stranica 6:
          CILJ je stvoriti pretpostavke za kvalitetniji život svim gradjanima grada Pule, koji treba postati grad s visokim životnim standardom u okvirima Republike Hrvatske

          Postavlja se pitanje kakav je trenutni nas zivotni standard i sto znaci grad s visokim životnim standardom? Da li to znaci da ce se lokalna samouprava savjetovati putem referenduma o trosenju novca za velike projekte, da ce se graditi vrtici

          i skolske dvorane i dogradjivati skole umjesto nogometni stadioni. Da li cu imati bolju uslugu u bolnici ili ce tek nova bolnica rijesiti sve probleme? Da li ce lokalna samouprava biti efikasna, sluzbenici raspolozeni i nasmijani?

Zaključno, možemo se zapitati kako ćemo, nakon što donesemo Strategiju, stići tamo gdje njome smjeramo ako nemamo dovoljno podataka o tome gdje smo i kakvi smo danas te ako u izradu same Strategije uključimo isključivo ili uglavnom one koji upravljaju sadašnjim stanjem, pa možda i nije svima toliko presudno da se desi kvalitativni zaokret?

Nezavisna lista Plinija Cucurina
22:19, 10. ožujka 2010. (UTC)