Društvene djelatnosti
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Društvene su one djelatnosti koje u osnovi nemaju za cilj ostvarenje zarade, već zadovoljavanje određene ljudske potrebe stoga ih treba učiniti dostupnim svim članovima zajednice, a na dobrobit svakog pojedinaca i društva u cjelini. Upravo je to područje koje pokazuje razvijenost društva i stupanj razvoja određene jedinice lokalne samouprave, koja u većem ili manjem stupnju osigurava ostvarivanje solidarnosti i uzajamnosti. Društvene djelatnosti djeluju po načelu komplementarnosti, gdje sinergijskim procesom utječu na ukupni ekonomski i društveni razvoj. Pristup razmatranju djelatnosti društvene infrastrukture, polazi se od situacije koja je bila prisutna u fazi izrade analize stanja, na način da se posebno sagledaju potrebe u području:
- ODGOJA,
- OBRAZOVANJA,
- SPORTA
- TEHNIČKE KULTURE
- SOCIJALNE SKRBI
- ZDRAVSTVA
- KULTURE
- I DRUGO
Društvene djelatnosti su sustavno prisutne i njihov razvoj je od izuzetnog značaja za sadašnje i buduće pozicioniranje grada Pule kao lokalne sredine, nego i Istarske županije i šire regije. Društvene djelatnosti su od izuzetnog značaja za cjelokupni razvoj gradskog područja i njegova okruženja, ali i za razvoj gospodarstva i drugih segmenata društva, jer se njihovim djelovanjem prepoznaju slijedeće ekonomske i društvene funkcije u okviru kojih se može izdvojiti uloga društvenih djelatnosti :
- kao činitelja povećanja društvene produktivnosti rada
- regulatora opsega i strukture potražnje
- korisnika materijalnih dobara koje nudi gospodarstvo
- obogaćivanju ponude dobara i usluga uopće
- preventivno i kurativno djelovanje na socijalnu sigurnost pojedinca
- u formiranju kreativne i slobodne ličnosti
- oblikovanju ponašanja pojedinaca
- harmonizaciji društvenih odnosa
Analitičkim pristupom pojedinim kategorijama društvenih djelatnosti, stvoriti će se pretpostavke za ocjenu dostignutog razvoja i procjenu sinergijskih efekata, ako se promatraju u komplementarnom odnosu sa ostalim elementima društva. Objektivno sagledavanje ove problematike je otežano iz razloga, što se financiranje temelji na više različitih izvora (državni proračun, proračun jedinica regionalne i lokalne samouprave, članarine, dotacije i sl.), što ovisi o vrsti društvenih djelatnosti, asortimanu i načinu na koji se na određenom području organizira i korisnicima nudi. Ocjenom dostignutog stupnja razvoja društvenih djelatnosti osigurati stvaranje poveznica s gospodarskim potencijalima, a kako bi se stvorila cjelovita slika uvjeta u kojima se smjernice razvoja definiraju, te otvorio prostor za razvoj novih ideja, a sve u cilju razrade puta i načina, kojima se operacionalizira temeljna vizija razvoja.
