Cestovni promet
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Cestovni promet odvijat će se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Prostornim planom utvrđenom rješenju cestovne mreže.
Državne ceste, putem kojih se distribuira vanjski promet za grad Pulu su cesta D3 („Istarski Y“) ; D27, D66 koje Pulu povezuju s Koprom u susjednoj Sloveniji, Rijekom i dijelom centara u Istarskoj županiji, te D400 koja vodi od križanja s D3-D66 do putničke luke u Puli (Riva).
Ostale javne ceste koje povezuju općine i gradove te državne ceste sa gradom Pulom, a čine dio glavne gradske prometne mreže su:
- Županijske ceste Ž5119 i Ž5132 (istočna obilaznica) koje povezuju državnu cestu D66 s južnom gradskom turističkom zonom i vode prema Premanturi u Općini Medulin,
- Županijska cesta Ž5134 (Pula-Šišan u Općini Ližnjan) koja povezuje grad Pulu (istočna obilaznica Ž5119) s naseljima u općini Ližnjan,
- Županijska cesta Ž5133 (Pula-Medulin) koja povezuje grad Pulu (istočna obilaznica Ž5119) s Medulinom,
- Županijska cesta Ž5178 koja povezuje Premantursku cestu Ž5119 s naseljima Vintijan, Pješčana uvala i Vinkuran u Općini Medulin,
- Županijske ceste Ž5115 i Ž5176 koje povezuju Štinjan i Fažanu s državnom cestom D3,
- Lokalna cesta L50163 koja povezuje Ž5119 (istočna obilaznica) s istočnim naseljima Grada Pule i županijskim cestama prema Ližnjanu Ž5134 i Medulinu Ž5133,
- Lokalna cesta L50162 koje povezuju Ž5115 (Fažanska cesta) s naseljem Štinjan i zapadnom gradskom turističkom zonom.
Prometna povezanost Pule s ostalim dijelovima Istre, Hrvatske i inozemstva najbolja je autobusnim linijama, koje su brojne, umrežene i po kvaliteti zadovoljavajuće. GUP predviđa nove spojne ceste, sve smještene unutar granica grada, a projekti su navedeni u sljedećoj tablici. Problem velikih gužvi u pristupu gradu Puli posebno je izražen u periodu vršne turističke sezone.
Tablica 3: Projekti vezani za promet uključeni u Generalni urbanistički plan
| | | |
| | Produžetak postojeće zaobilaznice s vanjskim poveznim prometnicama | U različitim fazama:
- Vodnjanska cesta, cesta Prekomorskih brigada prema Šijanskoj ulici - Od Šijanske ulice prema Verudi |
| | Kružni tok: Fažanska ulica/ Vodnjanska ulica | Povezivanje zaobilaznice (vidi gore) s Velim Vrhom |
| | Dopunska zaobilaznica | Spajanje Valturske ulice preko Kaštanjera (Ulica Bože Gumpca) sa Mutilskom ulicom i Ulicom Marsovog Polja |
| | Izravno povezivanje zaobilaznice i brodogradilišta Uljanik | Povezivanje Ulice Marsovog Polja od Lošinjske ulica prema Kranjčevićevoj ulici i unapređenje povezanosti između Kranjčevićeve ulice i Besenghijeve ulice prema Ulici Sv. Polikarpo. |
| | Poboljšati kapacitet sjever–jug: Radićeva ulica, Marulićeva ulica, Nazorova ulica | Realizirati prečac između Nazorove ulice i Marulićeve ulice (postaviti jednosmjerne ulice u svim navedenim ulicama). |
| | Zatvoriti promet na Giardinima * | |
| | Dovršiti kružni tok | Povezati Kukuljevićevu ulicu s Trgom na Mostu |
| | Poboljšati povezanost s Velim Vrhom | Povezati ulicu Vallelunga s Partizanskim putem. |
| | Novo povezivanje Velog Vrha i Istarskog Y | |
| | Rekonstrukcija Koparske ulice | |
| | Rekonstrukcija Tršćanske ulice |
Izvor: Prometna strategija grada Pule
Može se navesti nekoliko ključnih elemenata koji utječu na intenziviranja problema u cestovnom prometu u gradu:
- Pula bilježi rast broja stanovnika
- u Puli je prisutna visoka stopa vlasništva vozila po glavi stanovnika
- dodani pritisak na cestovnu infrastrukturu vrše turisti.
Javni cestovni i gradski prijevoz ne koristi se u dovoljnoj mjeri, dijelom zbog trenutnih prometnih pravaca koji omogućavaju nesmentan ulaz svim vozilima u centar grada, čime se dovodi do zagušenja javnog gradskog prometa što posljedično uzrokuje njegouv sporost i neatraktivnst. Stoga je bitan, ako ne i ključan segment u jačanju javnog gradskog prijevoza razvoj tzv. žutih traka, tj. Područja namijenjenih isključivo javnom gradskom prijevozu kako bi isti dobio na brzini i atraktivnosti. Potrebno je istaknuti značajan pozitivni pomak koje je poduzeće Pula promet učinio u obnovi voznog parka i unapređenju kvalitete javnog gradskog prijevoza.
Naravno, ne mogu se zaobići i nasljeđene navike lokalnog stanovništva za korištenjem osobnog vozila. Parkiranje je glavni prometni problem u Puli, što je karakteristično gotovo za sve veće urbane sredine. Prometna gužva, kada nastane, najčešće je uzrokovana velikom potražnjom za parkirališnim prostorom. Parkirna mjesta privlače značajnu količinu prometa, a gužva na parkiralištima prouzrokuje zabranjeno parkiranje i gust promet prilikom traženja slobodnog parkirnog mjesta. Takvo stanje stvari s druge strane prouzrokuje kašnjenje javnog prijevoza, zastoje u prometu te ima negativan utjecaj na kvalitetu okoliša u centru.
Karakteristike javnog cestovnog i gradskog prometa Pule ogledaju se u relativno visokim prijevoznim troškovima, potrebi za kontinuiranim i značajnim ulaganjima u ovaj segment usluga u gradu Puli. Brzi porast prometa u Gradu iziskuje, dakle, daljnja infrastrukturna rješenja koja će imati za cilj poboljšanje i ubrzanje prometa robe i ljudi.
Najznačajniji čimbenik koji doprinosi nastajanju prometnih gužvi je nedostatak uređenih parkirališta u središtu grada, te stoga vozila nepotrebno višekratno prolaze istim prometnicama i jačaju intenzitet prometa i samu gužvu. Ipak, treba naglasiti da to nije problem specifičan za Pulu, već se generalno vezuje uz urbane cjeline. S obzirom na kontinuirani rast broja osobnih vozila i na dalji turistički razvoj (najveći dio turista također dolazi cestovnim putem) realno je očekivati dalje probleme u cestovnom prometu.
Analiza prometne infrastrukture u gradu Puli u okviru Prometne strategije grada Pule identificirala je ključne probleme, te je predložen set mjera za rješenje problema parkiranja i prometne infrastrukture (vidi poglavlje 5.2.)
Budući je posebno istaknut problem parkiranja samom Prometnom strategijom predlažu se potencijalne lokacije za nova parkirališta (vidi poglavlje 5.2.). Grad Pula ima spremnu dokumentaciju, te se očekuje skora izgradnja novih parkirališta što bi u konačnici trebalo rezultirati značajnim smanjenjem gužvi u prometu u samom gradu.
Za plato ispred Rojca napravljeno je idejno rješenje prema kojem će se na lokaciji označiti 345 novih parkirnih mjesta. S druge strane, s gornje strane Rojca izgradit će se novo parkiralište sa 88 parkirnih mjesta što je već uvršteno u Program gradnje za 2010. godinu s obzirom da je ishodovana lokacijska dozvola i izrađeni projekti.
Također, u kontekstu prometnih rješenja treba istaknuti proširenje zaobilaznice «kružni tok Šijana».
Grad Pula ima srednjoročni plan ulaganja u prometnice kojeg je potrebno sagledati u kontekstu ulaganja u cestogradnju na nacionalnoj razini. Pri planiranju razvoja određeni se problemi javljaju zbog razvrstavnosti cesta u državne ili županijske.
