Brodogradnja kao vodeća industrijska gospodarska grana u Puli

Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja

Prostorni razmještaj industrijskih kapaciteta grada Pule rezultat je više od 150-godišnjeg razvoja, pri čemu je industrijski sektor vezan i specijaliziran oko brodogradnje, strojarstva, metaloprerađivačke, građevinske i prehrambene industrije. Industrijsko-proizvodne površine u gradu prema postojećoj prostornoj planskoj dokumentaciji iznose 173 ha od kojih je iskorišteno samo 131 ha što ukazuje na nisku razinu industrijsko-proizvodnih kapaciteta. Posljedica toga je predimenzioniranost površine za industriju i servise ili mala razina industrijsko-proizvodnih kapaciteta grada uslijed nedovoljnih rezultata u privlačenju malih i srednjih proizvodno orijentiranih poduzeća.

Uzroci takvih kretanja u industrijskoj djelatnosti Pule bili su u strukturi industrijske proizvodnje. Poznato je da se brodogradnja zbog specifičnosti svojeg proizvodnog procesa ne može u kratkom roku prilagoditi potrebama i kretanju na tržištu. Zbog tranzicijskih i drugih problema s kojima se sektor brodogradnje susretao (ponuda nije prilagođena potrebama tržišta i jakoj konkurenciji) udio outputa brodogradnje u ukupnom otuputu grada Pule u jedno je vrijeme opadao, te je to djelovalo na snižavanje broja zaposlenih u toj djelatnosti. Najveći pad zaposlenosti bilježile su brodogradnja, elektroprivreda, proizvodnja kožne obuće i galanterije.

Važnost prerađivačke industrije grada Pule pokazuju slijedeći ostvareni rezultati u 2008. godini: prerađivačka industrija ostvaruje 40% ukupnog prihoda grada Pule, 22,3% ukupnog broja zaposlenih grada Pule, te 17% udjela u ostvarenom BDP-u grada Pule. Međutim, u istoj godini prerađivačka industrija ostvarila je i 34,8% ukupnih gubitaka (nakon oporezivanja) gospodarstva grada Pule. Ova činjenica prikazuje poteškoće u kojima se nalazi ova djelatnost.

Brodograđevna industrija Uljanik kao sinonim grada Pule, ali i veliki hrvatski «ambasador» u svijetu, zaslužuje na ovom mjesto poseban osvrt s obzirom na svoje povijesno naslijeđe ali i kao značajan činilac budućeg gospodarskog i ukupnog razvoja grada Pule ali i Hrvatske u cjelini. Brodogradnja je industrijska grana koja posluje na globalnom svjetskom tržištu, ima prepoznatljiv i kvalitetan proizvod i gotovo je u cijelosti orijentirana na izvoz. Arsenal i brodogradilište postoje od kada postoji grad i to uvijek na istome mjestu kroz cijelu povijest Pule. Koliko se brodova gradilo u arsenalu i privezivalo u luci ovisilo je o gospodarskom prosperitetu ili zastojima u razvitku grada. Intenzivna brodogradnja na europskoj razini započinje sredinom XIX.st. kada Pulski zaljev postaje središnja luka Austrougarske ratne mornarice, s modernim arsenalom i brodogradilištem. Tradicija brodogradnje nastavlja se i razvija do danas, da bi nakon razaranja u II. svjetskom ratu u okvirima Hrvatske brodogradilište Uljanik doživio najveći uspon i najviše domete. Temelji gospodarskog razvitka grada Pule kao tradicionalno najrazvijenijeg gospodarskog središta Istarske županije, započeti su brodograđevnom industrijom, danas nadaleko poznatom na svjetskom brodograđevnom tržištu (Uljanik d. d., Tehnomont brodogradilište d. d.).

Važnost brodogradnje očituje se u činjenici da tvrtka Uljanik d. d. ostvaruje oko 50% izvoza gospodarstva Istarske županije. Uljanik, zahvaljujući svojoj 150-godišnjoj tradiciji, radnom iskustvu i usvojenom tehnološkom znanju, danas je osposobljeno za gradnju brodova nosivosti do 300.000 tona. Također, potrebno je naglasiti da se Uljanik specijalizirao za izgradnju „Jaružala“ (dredgera) specifične vrste brodova koji osiguravaju narudžbe iz Arapskih Emirata i Luksemburga. Tijekom svoje duge povijesti pulsko je brodogradilište izgradilo 479 plovnih jedinica. Današnji Uljanik je svoju nišu na svjetskom tržištu osvojio specijalizirajući se za proizvodnju najsofisticiranijih brodova, u prvom redu brodova za prijevoz automobila i kamiona, željezničkih vagona, žive stoke, kemikalija i kontejnera, jaružara. Posljednjih godina brodogradilište isporučuje prosječno godišnje 6-8 brodova. Proizvodnje 160.000 – 180.000 cGT godišnje, što predstavlja cca 80% mogućeg (instaliranog) kapaciteta brodogradilišta.

Pored standardnog angažiranja značajnih industrijskih kapaciteta iz čitave Hrvatske koji svoje proizvode ugrađuju u brod kao finalni proizvod ovo brodogradilište je učinilo iskorak tako što je lansiralo projekt vanjske izrade brodske opreme. Tim je projektom Uljanik na ugovornim osnovana vezao za sebe oko tridesetak malih proizvođača u jedan jedinstveni proizvodni klaster. Uljanik grupa d. d. ostvaruje 16 mln EUR ukupnog prihoda te zapošljava 2.808 zaposlenika, te sudjeluje sa oko 18% u ukupnom prihodu tvrtki brodograđevne djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Osim brodogradilišta Uljanik poznata je i tvrtka Tehnomont brodogradilište d. o.o. i Avangard Shipyards d. d. Pula.

U dugačkom razdoblju kontinuiranog rada pulsko je brodogradilište prošlo kroz različita razdoblja razvoja. Pred prvi svjetski rat, te za vrijeme talijanske vladavine brodogradilište stagnira i bavi se manjim popravcima, dokovanjem i rezanjem starih brodova. Nakon pada Italije, za vrijeme 2. svjetskog rata, brodogradilište je njemačka pomorska baza. Od 1947. godine obnavlja se u sklopu SFR Jugoslavije. Tada nastavlja s dokovanjem, rekonstrukcijama i popravcima brodova, a prva novogradnja, mali remorker Neptun, isporučen je 1951. Pod svojim okriljem Uljanik pored brodogradnje razvija strojogradnju i elektroproizvodnju. Usprkos planovima CUB-a (centralne uprave brodogradnje) o malom remontnom brodogradilištu, Uljanik se ubrzo razvije u snažno i veliko brodogradilište koje je u mogućnosti graditi različite vrste brodova.

Preko gradnje i rekonstrukcije prvih putničko teretnih obalnih brodova Uljanik se upustio u gradnju velikih prekooceanskih brodova za svjetsko tržište. Tako su na pulskim navozima građeni svjetski priznati i poznati brodovi za prijevoz rasutog tereta, rudače, nafte i naftnih prerađevina, brodovi za prijevoz rashlađenih tereta, željezničkih kompozicija, putnika, sve do današnjih modernih brodova za prijevoz automobila i kamiona. Devedesetih godina, prošlog stoljeća, Uljanik postaje dioničko društvo, preživljava krizne ratne godine, nastavlja s brodograđevnom proizvodnjom različitih i specijalnih brodova, a u drugoj polovici 1998. ulazi u razdoblje velike tehnološke obnove. Danas je Uljanik fokusiran na projektiranje i gradnju složenih vrsta brodova poput suvremenih brodova za prijevoz automobila, automobila i kontejnera te specijalnih brodova za podmorske iskope. Iako pripada većim ili manjim serijama, svaki je Uljanikov brod napravljen prema specifičnim zahtjevima kupaca, te kao takav čini zasebno dostignuće Uljanikovih inženjera i radnika.

ULJANIK ima posebnu poziciju i u svijetu. Djelatnost društva je u potpunosti izvozno orijentirana i već dugi niz godina svoju proizvodnju u potpunosti plasira na svjetsko tržište brodskih novogradnji. ULJANIK je prema podacima Clarkson, od 1.3.2008., rangiran na 150. mjesto u svijetu (pozicija među 560 aktivnih svjetskih brodogradilišta). Osnovne djelatnosti su:

• Projektiranje i gradnja brodova.
• Proizvodnja dvotaktnih sporohodnih dizel motora.

ULJANIK je u svako vrijeme znao ponuditi tržištu atraktivan i konkurentan proizvod. Brodogradilište je samo u iznimno teškim situacijama na svjetskom tržištu gradilo „jednostavne“ brodove, kao što su Tankeri za sirovu naftu ili Brodovi ta rasuti teret. U pravilu su ovi brodovi građeni za domaće brodare. Približno 75% izgrađenih brodova u zadnjih 20 godina pripada kategoriji „srednje složenih brodova“.

Stalna je strategija Brodogradilišta iskorak u područje „složenih brodova“, s većom dodanom vrijednošću i manjom konkurencijom daleko istočnih brodogradilišta. U razdoblju 2002. – 2007. god. svjetsko brodograđevno tržište bilo u uzletu i da je visoku potražnju pratio rast cijena. Rast svjetske proizvodnje i razmjene morskim putem je bio konstantan. Usprkos otvaranju novih brodograđevnih kapaciteta, perspektive brodogradilišta diljem svijeta su bile obećavajuće. Od druge polovice 2008. god. globalna financijska kriza donosi strukturni poremećaj i neizvjesnost i na svjetskom brodarskom i brodograđevnom tržištu. Financijska kriza i problemi s povjerenjem i likvidnošću banaka značajno utječu na poslovanje brodarskih kompanija i brodogradilišta.

Usporavanje rasta svjetske proizvodnje i razmjene, posljedično značajno utječe na brodograđevno tržište. Od kolovoza 2008. pa do danas u svijetu je praktički prestalo ugovaranje novih brodova. Kanceliranje brodograđevnih ugovora, reprogramiranje cijena i rokova postala je svakodnevna praksa. Ulaskom u niše specifičnih brodova, koji nisu toliko podložni utjecajima globalnih kretanja na svjetskom tržištu, ULJANIK Brodogradilišta se dodatno pokušalo zaštiti od poremećaja u ponudi i potražnji. Poremećaj tržišta je toliko velik da ova mjera za sada ne donosi rezultate. Danas je prerano za ozbiljnije prognoze o tome kada će kriza prestati.

Slika 17: Orijentacija Uljanika na specijalne brodove Jaružala i za prijevoz stoke

ULJANIK Brodogradilište već duže vrijeme bazira tržišnu strategiju na tipovima brodova kod kojih je manji utjecaj konkurencije brodogradilišta dalekog istoka. Ulazak u specifične, nevelike tržišne niše u kojima „tvornice brodova“ nisu prisutne, predstavlja okosnicu opstanka na svjetskom tržištu. To vidimo sa slike orijentaciju na specijalne brodove za prijevoz stoke (50% svjetske proizvodnje) i Jaružala (11%). Danas «Uljanikovci» ocjenjuju da je tržišna niša brodova za prijevoz automobila postala dosta velika i da se u gradnju te vrste brodova uključilo mnogo brodogradilišta; da tu konkuriraju brodogradilišta od onih koja imaju visoku tehnološku razinu i znanje, do onih koja nemaju ni jedno ni drugo a svoj razvoj temelje na niskoj razini plaća.

Biti prisutan u nekoliko značajno užih tržišne niša gdje je broj brodova koji se grade značajno manji, gdje nema većih serija istih brodova i gdje je potrebno veliko znanje i fleksibilnost, ali i gdje je dodana vrijednost veća nego u nišama „standardnih“ brodova – postavlja pred brodogradilište ozbiljan zadatak daljnjeg razvijanja jakog projektnog ureda ali i podizanja znanja na višu razinu u cijelom brodogradilištu, uz formiranje fleksibilne organizacije koja je spremna djelovati u kontinuiranim promjenama.

Slika 18:. Orijentacija Uljanika na niše specifičnih (kompleksnih) brodova

Izvor: ULJANIK d. d. Pula, Izvadak iz «Opis Društva» - 31.12.2008. -

Ovo su osnove na kojima se gradi dugoročna opstojnost brodogradilišta. Nemoguće je izbjeći izravnu konkurenciju brodogradilišta Dalekog istoka (drže skoro 90% ukupne svjetske knjige narudžbi), kao što je to nemoguće u bilo kojoj drugoj izvoznoj industriji. Uljanik Brodogradilište pronalazi tržišne niše u kojima je njihova zastupljenost mnogo manja. U razdoblju od 2004. do 2008. godine isporučeno je ukupno 29 brodova / 662.120 cGT. Na dan 31.12.2008. u knjizi narudžbi je 13 brodova, ukupne ugovorne vrijednosti 365,000 mil. USD + 752,809 mil. EUR Ovakva knjiga narudžbi osigurava punu zaposlenost do srpnja 2010. god. (zaposlene sve faze proizvodnje).

GRUPA TEHNOMONT Tehnomont je grupa raznorodnih djelatnosti, metalsko-brodograđevne, nautičko-turističke i energetske, sa sjedištem u Puli. Zapošljava ukupno oko 700 zaposlenika.

U sastavu Grupe TEHNOMONT su tvrtke:

• TEHNOMONT Brodogradilište Pula d. o.o.,
• TEHNOMONT Marina Veruda d. o.o.
• TEHNOMONT BMN d. o.o.

Tvrtka TEHNOMONT d. d. je vlasnik cjelokupne imovine. Obavlja administrativne poslove za članice grupe.

TEHNOMONT BRODOGRADILIŠTE PULA d. o.o. je najvećim dijelom orijentirana na novogradnje ribarskih, patrolnih, turističkih i drugih brodova. Pored novogradnji, bavi se remontom i rekonstrukcijom postojećih brodova. Značajne kapacitete zapošljava na poslovima za velika brodogradilišta i to na izradi brodskih sekcija u svojim pogonima, kao i u pogonima nekoliko velikih njemačkih i talijanskih brodogradilišta kao što su HDV Kiel, P. Lundenau Kiel, Fincantieri Monfalcone, Fincantieri Ancona.. Pored izrade sekcija u tim brodogradilištima radi i na poslovima opremanja ( cjevarski i bravarski radovi).

TEHNOMONT MARINA VERUDA d. o.o. je smještena u dobro zaštićenoj uvali Veruda. Ima kapacitet od 800 vezova u moru i na kopnu. Ima vlastitu charter flotu, VIDEO nadzor, dobro opremljene servise za motore Honda, Jamaha i druge, trgovine s robom potrebnom nautičarima, stanicu za snabdijevanje gorivom i dva restorana.

TEHNOMONT BMN d. o.o. Bavi se izradom čeličnih konstrukcija za građevinarstvo, procesnu industriju, brodogradnju, prehrambenu industriju. Proizvodi solarne kolektore i ugrađuje kompletne solarne instalacije. Izvodi limarske radove u građevinarstvu.