Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja

Sadržaj 1 Osnovni podaci 1.1 Položaj grada Pule u Županiji 1.2 Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja 1.3 Stanovanje, javne zgrade i površine

Osnovni podaci

Pula je najveći grad Istarske županije, te leži na jugozapadnom području istarskog poluotoka u dobro zaštićenom zaljevu. Administrativni je centar Istre još od rimskog doba. Grad je poznat, kao i ostatak Istre, po svojoj blagoj klimi, prirodno zaštićenoj luci i netaknutoj prirodi, s dugom tradicijom vinarstva, ribarstva, brodogradnje, turizma, i lučkom djelatnošću.

Gospodarski uspon i širenje Pule „modernih vremena“ odvijao se u drugoj polovici XIX. stoljeća. Netom prije pada Mletačke Republike 1797. godine, Grad je imao svega 600-tinjak stanovnika, a 1811. godine izbrojene su tek 204 kuće sa 906 žitelja. U vrijeme austrougarskog carstva, Pula je postala glavna pomorska baza, te je promjenila svoje lice unoseći tako u nju dah mornaričkog, pomorsko-časničkog i činovničkog kozmopolitizma. Rastao i broj stanovnika: 1857. godine na 8.551, a 1910. godine 59.051 stanovnika.

Godine 1856. u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, car Franjo Josip položio je kamen-temeljac brodogradilišta i pomorskog arsenala. Porinućem u more (drvenog jedrenjaka s parnim strojem od 800 KS) počela je glasovita tradicija pulske brodogradnje. Današnje brodogradilište „Uljanik“ jedno je od poznatijih u Europi.

U užem gradskom području živi oko 58.594 stanovnika, no područje koje mu dnevno gravitira broji više od 100.000 stanovnika. Svrstava ga to, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka na peto mjesto po broju stanovnika među hrvatskim gradovima.

Pula je grad visokog školstva, grad književnosti i likovnih umjetnosti, kazališta, muzeja, knjižnica i galerija. Pulska Arena, kao najpoznatiji simbol grada, jedna je od najljepših svijetovih pozornica na otvorenome, mjesto održavanja ljetnog filmskog festivala, opernih, baletskih, zabavno-glazbenih i folklornih priredaba.

Položaj grada Pule u Županiji

Pula je najveći grad Istarske županije. Geografski položaj grada različito je utjecao na njegov razvoj. Bilo je razdoblja kad je Pula svoj povoljan geografski položaj koristila u vojno-strateškom, gospodarskom i prometnom smislu. To je u pojedinim razdobljima rezultiralo demografskim rastom Pule i njenim prostorno-gospodarskim razvojem. U današnje vrijeme, kad se bilježi pad pomorskog, teretnog i dijelom turističkog prometa, taj se položaj vrlo često negativno tumači, tj. da je to krajnje odredište putnika, misleći na pozciju koju zauzima na samom kraju Istarskog poluotoka. No, u povijesti je isturenost Pule u sjeverni Jadran bila korišena kao mogućnost razvoja i prednosti blizine u odnosu na srednju i zapadnu Europu. Pozicija pule na jugozapadnom dijelu poluotoka, prikazuje sljedeća slika.

Slika 1: Geografski položaj grada Pule Izvor: http://www.cromaps.com/vacmap/pula_index.htm

Promatrajući širi prostor, Pula je, u geografsko-prometnom smislu, prema zapadu povezana sa Slovenijom i Italijom a preko njih i s ostalim europskim zemljama željezničkim i cestovnim pravcima, čiju okosnicu čine željeznička pruga Pula-Buzet (Divača-Slovenija) i državna cesta D21 („Istarski Y“). Prema istočnim dijelovima Hrvatske Pula je, preko Rijeke, povezana glavnim cestvnim pravcem i to državnom cestom D21 („Istarski Y“). Isti željeznički i cestovni prometni pravci čine okosnicu prometnih veza grada Pule i s ostalim dijelovima Istarske županije. grad Pula je, također, cestovno povezan s više manjih naselja udaljenih oko 10 do 15 km (Fažana, Vodnjan, Marčana, Ližnjan, Medulin, Premantura).

Osim željeznicom i cestama Pula je povezana i pomorskim prometnim pravcima s Italijom (Venecija i Trst) i ostalim pomorskim zemljama svijeta. Zračni promet ostvaruje se preko Zračne luke Pula koja se nalazi u susjednoj općini Ližnjan, a udaljena je od grada oko 6 km. Pulski zaljev prirodna je luka, a brežuljkast teren kao potencijali okoline, strateške su prednosti koje su kroz povijest omogućile stalnu egzistenciju naselja. Cjelokupno područje grada ima izraženu topografsku raščlanjenost koja u korelaciji s izrazito razvedenom morskom obalom, formira prostorni ambijent visoke ekološke i vizualno-estetske vrijednosti.

Slika 2: Pulski zaljev Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Pula

Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja

Pula se nalazi na 44º 52´ paraleli sjeverne geografske širine i 13º 51´ meridijanu istočne geografske dužine, na prosječnoj nadmorskoj visini oko 30 m, smještena na sedam brežuljaka (Kaštel, Zaro, Arena, Sv. Martin, Opatija sv. Mihovila, Mondipola i Pra Grande) unutrašnjeg dijela prostanoga zaljeva i prirodno dobro zaštićene luke. Površina Grada iznosi 5165 ha, od čega je 4150 ha na kopnu i 1015 ha na moru, a omeđena je sa sjevera otocima Sv. Jerolim i Kozadom, zatim gradskim naseljima Štinjan, Veli Vrh i Šijanskom šumom; s istoka područjima Monteserpo, Valmade, Busoler i Valdebek; s juga Starom Plinarom, marinom Veruda i otokom Veruda; te sa zapada Verudelom, Lungomareom i Musilom.

U Puli prevladava mediteranska klima, blagih zima i toplih ljeta s prosječnom insolacijom 2316 sati godišnje ili 6,3 sata dnevno, uz prosječnu godišnju temperaturu zraka od 13,2ºC (od prosječnih 6,1ºC u veljači do 26,4ºC u srpnju i kolovozu) i temperaturnom oscilacijom mora od 7 do 26ºC. Srednja godišnja temperatura pokazuje neznatnu tendenciju porasta, ako se usporede višegodišnja mjerenja (1952 – 1991.) u odnosu na mjerenja posljednjih godina, tako je npr. ona u 2007. godini bila 15,5°C, relativna vlažnost zraka je bila 70%, godišnja vrijednost oborina iznosila je 648,5 mm, na godišnjoj razini je bilo 94 vedrih dana i 75 oblačnih dana, što je povoljno za turističku eksploataciju podneblja (tablica 1)

Tablica 1: Srednja temperatura zraka u gradu Puli

Mjesec	Sij	Velj	Ožu	Tra	Svi	Lip	Srp	Kol	Ruj	Lis	Stu	Pro	Godina
Srednji maksimum, °C	9.5	10.6	13.3	15.7	20.8	25.0	27.5	27.4	24.1	19.0	13.8	10.7	18.1
Srednja dnevna tem., °C 1952-1991.	5.6	5.5	8.3	11.7	15.9	19.9	22.7	22.7	19.4	15.1	10.0	7.2	13.7
Srednja tem. zraka u °C 2007. godine	8,8	9,1	11,3	15,8	19,5	23,6	26	23,4	18,2	13,9	9,6	6,5	15,5
Srednji minimum, °C	0.8	1.5	3.3	5.5	10.0	14.3	16.5	16.2	13.6	9.5	4.6	1.8	8.1
Oborine, mm	78.2	64.4	64.5	70.1	55.8	53.0	48.1	75.3	85.3	79.5	111.8	84.5	871.0
Oborine u mm, 2007	32,8	74,7	64,1	0	120,9	19,3	4,8	59,2	136,4	44	18,5	73,8	648,5

Izvor: www.worldclimate.com, podaci za razdoblje 1952-1991., i www.dzs.hr

Od vjetrova su najčešće prisutni bura i jugo. Bura puše iz smjera Učke, tako da su njezini zapusi „refuli“, suhi i hladni, a zimi zna postići brzinu od 70 km na sat i više. Jugo dolazi s mora iz smjera ESE/SSE, diže valove i najčešće je praćen kišom. Ostali vjetrovi koji pušu na ovom prostoru su sjeverni vjetar, garbin s jugoistoka, levant s istoka, u sparna ljetna popodneva je za osvježenje veoma koristan maestral, dok se tramontana može uspješno koristiti za sportove na vodi.

Stanovanje, javne zgrade i površine

Stambeno-komunalna djelatnost obuhvaća više djelatnosti koje se obično grupiraju u stambeno i komunalno gospodarstvo. Stambeno gospodarstvo obuhvaća četiri osnovna oblika: usmjerenu stambenu izgradnju stanova, izgradnju stanova za tržište, izgradnju individualnih stambenih objekata te izgradnju individualnih stambenih objekata privatnom inicijativom. Pod pojmom komunalnoga gospodarstva podrazumijeva se izgradnja, uređivanje i održavanje ulica i trgova, javnih zelenih površina, javnih kupališta, javnih tržnica, javne vodoopskrbne mreže, javne kanalizacije i sustava za pročišćavanje otpadnih voda, sustava gradske distribucije plina, proizvodnje i distribucije toplinske energije, distribucije električne energije te održavanje sustava javne službe čistoće.

U prošlosti, Pula postaje prihvatište radne snage, te je postojalo nekoliko četvrti koje su bile jasno postavljene: elitne četvrti u južnom dijelu grada ili bliže centru (Monte Paradiso i Monte Rizzi – za visoke časnike, "Palazzine" uz Mornarički park i "Ville Münz" uz željeznički kolodvor – za niže časnike), radničke četvrti sjeverno i nešto dalje (Kaštanjer, Monvidal, Šijana i dr.), te kvart radničkih nastambi uz Arsenal i tvornicu cementa na južnoj padni zaljeva. Takva podjela, svojim načinom izgradnje i različitim tipom stanovanja, stvarala je prepoznatljive dijelove grada, koje, uvijek i u svakom slučaju obogaćuju izgled gradskog prostora.

Izgradnjom iza II. svjetskog rata izgubljene su te posebnosti tako da su danas manje vidljive i teško prepoznatljive. Do 70-tih godina XX stoljeća građeno je neplanski, popunjavajući slobodne prostore tipskim projektima, čime je stvorena uniformirana slika grada. Prostor Verude izgrađen je po urbanističkim planovima onog vremena, po diktatu jeftine stambene izgradnje. Danas, postojeće stambene zone imaju slijedeće karakteristike.

• Nedovoljno izgrađene – neracionalno iskorišten prostor;
• Mala gustoća stanovanja omogućava nove interpolacije stambenih i drugih sadržaja kompatibilnih stanovanju;
• Neorganizirana obiteljska stambena izgradnja na obodima grada širi se stihijski, često je to i bespravna izgradnja;
• Postojeće stambene zone nedovoljno su urbano opremljene.

Javni objekti smješteni su, uglavnom, uz povijesnu jezgru, izvan zidina stvaraju ambijent centra grada i mogu se podijeliti u dva glavna urbano-pješačka smjera: sjever-jug, od Arene, preko Giardina do kazališta i istok-zapad, te od Tržnice, Flanatičkom i ulicom Sergijevaca do Foruma.

Zelenilo i zone za rekreaciju važno su obilježje Pule, od Šijanske šume na sjeveru, Pragrande u centru grada te Lungomare od Valovina do Stare plinare glavne su gradske zone zelenila i rekreacije, međutim, prilično zapuštene, neosmišljene, nedovoljno pješački povezane i urbano neopremljene. Ipak, one predstavljaju veliku resursnu vrijednost, koju se može uspješno može valorizirati u turističke svrhe, ali i u ostvarivanju temeljnih ciljeva podizanja ukupne kvalitete života i rada stanovnika Pule