Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja

Sadržaj 1 Gospodarstvo 1.1 Ostvareni bruto domaći proizvod grada Pule 1.2 Ostvarena zaposlenost na području grada Pule 1.3 Trgovačka društva grada Pule i njihovi rezultati poslovanja 1.4 Vanjskotrgovinska razmjena 1.5 Gospodarski objekti grada Pule od značaja za državu i Istarsku županiju 1.6 Pregled ključnih gospodarskih sektora 1.6.1 Brodogradnja kao vodeća industrijska gospodarska grana u Puli 1.6.2 Trgovina 1.6.3 Turizam 1.6.4 Poljoprivreda i ribarstvo 1.6.5 Građevinarstvo 1.7 Uloga Grada Pule u podizanju poduzetništva 1.8 SWOT ANALIZA - gospodarskog sustava grada Pule

Gospodarstvo

Temelji gospodarskog razvitka grada Pule kao tradicionalno najrazvijenijega gospodarskog središta Istarske županije započeti su brodogradnjom. Pulska brodograđevina industrija (Uljanik d.d., Tehnomon brodogradilište d.d.) danas je nadaleko poznata na svjetskom brodograđevnom tržištu. Osim toga, u Puli su zastupljene djelatnosti proizvodnje cementa (Istra cement d.o.o.), proizvodnje stakla (Schott boral d.d.), prehrambena industrija (Brionka d.d. Pula) i tekstilna industrija (Arena modna trikotaža d.d.). U Puli su također razvijene i uslužne djelatnosti u građevinarstvu (Bina Istra d.d., Istragradnja d.d., Cesta d.o.o., Bojoplast d.o.o), turizmu (Arenaturist d.d.), trgovini (Istra d.d. u stečaju, Puljanka d.d.) i prijevozničkim uslugama (Brioni d.d., Zračna luka Pula d.d.).

Temeljni pokazatelji razvoja nekog područja su prvenstveno dinamika i ostvarena razina bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, proizvodnost rada i investicije. Za usporedbu može se koristiti ostvarena masa bruto domaćeg proizvoda po područjima kao i ostvarena razina po stanovniku, koja ujedno ukazuje i na rast opće proizvodnosti. Investicije je najpodesnije pratiti kroz njihov udio u ostvarenom bruto domaćem proizvodu.

Ostvareni bruto domaći proizvod grada Pule

Ostvareni BDP Republike Hrvatske iznosio je 250,5 milijardi kuna odnosno 7.705 EUR ili 9.663 USD po stanovniku u 2006. Međutim Državni zavod za statistiku objavio je reviziju podataka BDP sa svrhom prilagodbe procjena BDP-a Europskom sustavu nacionalnih računa. Najveće korekcije odnose se na procjenu sive ekonomije te adekvatnije mjerenje stambene rente i usluga financijskog posredovanja. Tako korigirani BDP na razini Hrvatske iznosi 8.043 EUR ili 10.003 USD što je više od ranije iskazanog za 4,39%. Istarska županija ostvarila je 5,7% društvenog proizvoda Republike Hrvatske 1990., i 6,3% u razdoblju 2001-2006. Isto tako je ostvarila u 1990. godini za 33% veći bruto društveni proizvod od prosjeka Hrvatske po stanovniku i 27% veći u 2006.

Tablica 25: Usporedba ostvarenja društvenog proizvoda i BDP nekih područja RH = 100%

Područje	Suma društvenog proizvoda 1990.	Suma BDP-a 2001-2006.	Društveni proizvod /stanovniku 1990.	BDP / stanovniku 2006.	Udio BDP / stanovniku + - 2006/1990
Grad Zagreb	28,6	31,8	158	184	27
Istarska županija	5,7	6,3	133	127	-6
Zagrebačka županija	1,2	5,3	34	70	36
Primorsko-goranska županija	8,3	8,0	122	119	-4
Splitsko-dalmatinska županija	8,2	8,2	83	78	-5

Izvor: www.dzs.hr

Ostvarena masa bruto domaćeg proizvoda (BDP) za područje Grada Pule iznosi oko 4.804 milijuna kuna u 2008. (tekuće cijene) ili 10.562 EUR-a (1 EUR = 7,324 KN u 2008.) po stanovniku. Potrebno je napomenuti da u iskazivanje bruto domaćeg proizvoda Grada Pule za 2008. nije uzeta razlika između uplaćenog i povraćenog poreza na dodanu vrijednost (PDV) jer se podaci od nadležnih institucija nisu mogli dobiti.

Slika 10: Udio ostvarenog BDP po sektorima grada Pule Izvor: FINA, Obrtnička komora istarske Županije i procjene i izračun autora.

Uz tu vrijednost on bi svakako bio veći kako u masi tako i po stanovniku. Ostvarena visina bruto domaćeg proizvoda po stanovniku je nedovoljna s obzirom na postojeće resurse, kadrovski potencijal i razvojne mogućnosti grada Pule. Dominantne djelatnosti su: prerađivačka industrija, trgovina i financijsko posredovanje. Sekundarni sektor (proizvodni ) čini ¼ svih aktivnosti na području grada. Usluge tercijarnog sektora (54,8%) dominiraju, a razina usluga kvartalnog sektora primjerena je postojećoj razini organiziranosti tih institucija u Hrvatskoj.

Ovisno o razvijenosti pojedinih sektora gospodarstva, grad Pula bi se prema postignutoj strukturi mogao svrstati u razvijena gospodarstva sa visokim udjelom tercijarnog i kvartalnog sektora koji daleko premašuje 50% kao donju granicu od koje se računa prelazak sa industrijskog na postindustrijsko društvo. To je opći trend i zakonitost razvoja sadašnjih visokorazvijenih zemalja. Slijedeća tablica prikazuje ostvareni BDP-a po djelatnostima za 2008. godinu.

U cjelini na području grada Pule dominantan udio imaju prerađivačka industrija i trgovina. Industrija je u ranijem razdoblju imala svakako značajniju ulogu od one iz 2008., jer prolazi kroz značajne poteškoće uvjetovane mnoštvom vlastitih slabosti, ali onih nametnutih u zemlji i posebno u posljednje vrijeme nametnutih i od inozemnih činitelja. Može se ocijeniti, da trgovina snabdijeva prerađivačku industriju (brodogradnju) koja kupuje značajne količine materijala i opreme, zatim stanovništvo i turiste i ne manje važno s određenim proizvodima i šire područje Istre. Grad Pula kao i Istarska županija imaju raznovrsnu gospodarsku strukturu, čime u cjelini lakše prevladavaju poteškoće pojedinih djelatnosti i gospodarstva.

Slika 11: Bruto domaći proizvod na području grada Pule u 2008. (NKD 2002.)

vrijednosti u 000 kn

Djelatnost	BDP	Udio
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo	28887	0,6
B Ribarstvo	17280	0,4
C Rudarstvo i vađenje	7121	0,1
D Prerađivačka industrija	816812	17,0
E Opskrba energijom, plinom i vodom	114355	2,4
F Građevinarstvo	273815	5,7
G Trgovina i popravci	797025	16,6
H Hoteli i restorani	380107	7,9
I Prijevoz, skladištenje i veze	274494	5,7
J Financijsko posredovanje	497251	10,4
K Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge	446717	9,3
L Javna uprava i obvezno socijalno osiguranje	328263	6,8
M Obrazovanje	205711	4,3
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	380761	7,9
O Ostale uslužne djelatnosti	235076	4,9
Ukupno	4803676	100,0

Izvor: FINA, Obrtnička komora Istarske Županije i procjene i izračun autora.

Važno je ukazati i na razlike u razvoju Istarske županije i Primorsko-goranske kroz dulje razdoblje. Tako je Istarska županija imala manji BDP po stanovniku za 33,1% u odnosu na Primorsko-goransku u razdoblju 1961-1965., da bi se ta razlika stalno smanjivala. Istarska županija je u 1990. imala za 9% veći BDP po stanovniku prema Primorsko-goranskoj županiji i 6,7% veći u 2006.

Istra je u promatranom razdoblju razvijala raznovrsniju industrijsku strukturu, zatim turizam i druge djelatnosti, dok se Primorsko-goranska oslanjala uglavnom na dotadašnje industrijske kapacitete i nešto umjereniji razvoj turizma. Tome su svakako doprinijela ulaganja u nove investicije, čiji je udio u BDP iznosio u Istri 20,7%, a u Primorsko-goranskoj županiji 18,9% u razdoblju 1971-1990. Primorsko-goranska županija s velikim sustavima kao što je prerada nafte, petrokemija, brodogradnja i promet, nije uspjela održati prijašnje razvojne pomake, dok je Istra s raznovrsnom strukturom djelatnosti, napose industrije lakše podnijela razvojne poteškoće.

Ostvarena zaposlenost na području grada Pule

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilo je u gradu Puli 22.233 ljudi u dobi od 15 i više godina koje se izjasnilo zaposlenima. U 2008. godini stopa nezaposlenosti u gradu Puli iznosila je 5,5% dok je na razini Republike Hrvatske iznosila 12,8%. Povoljniju stopu nezaposlenosti ostvarilo je jedino Zagreb (5,3%).

Slika 12: Udio zaposlenih grada Pule po sektorima Izvor: prema www.dzs.hr -Zaposleni – u trgovačkim društvima i u obrtništvu (procjena autora).

U 2008. godini ukupno je bilo 24.611 zaposlenih u pravnim osobama. U Puli je zaposleno ukupno 38,5% zaposlenih u pravnim osobama Istarske županije.

Na području grada Pule je prema podacima Obrtničke komore Istarske županije bilo aktivno 1929 obrta na dan 30.rujna 2009.(Tablica 26). Na osnovu tog podatka te broja obrta i zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima Istarske županije procijenjen je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima grada Pule i njihova struktura po djelatnostima. Prema obavljenim procjenama na području grada Pule bilo je oko 3.000 zaposlenih osoba u obrtu i slobodnim zanimanjima u 2008.

Kako i sama tablica prikazuje najveći broj zaposlenih u obrtništvu nalazi se u djelatnosti hoteli i resotrani (21%), trgovina i popravci (18,5%) i građevinarstvu (17,3%), te prerađivačkoj industriji (12,4%). Ove četiri djelatnosti čine 69,2% od ukupnog broja zaposlenih u obrtništvu.

Tablica 26: Zaposlenost u pravnim subjektima i obrtništvu u gradu Puli u 2008

Djelatnost	Zaposleni u pravnim subjektima i obrtništvu	Udio
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo	202	0,73
B Ribarstvo	125	0,45
C Rudarstvo i vađenje	54	0,20
D Prerađivačka industrija	6158	22,30
E Opskrba energijom, plinom i vodom	526	1,91
F Građevinarstvo	2170	7,86
G Trgovina i popravci	4602	16,67
H Hoteli i restorani	1407	5,10
I Prijevoz, skladištenje i veze	1520	5,51
J Financijsko posredovanje	1100	3,98
K Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge	2279	8,25
L Javna uprava i obvezno socijalno osiguranje	2186	7,92
M Obrazovanje	1754	6,35
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	2141	7,75
O Ostale uslužne djelatnosti	1387	5,02
Ukupno	27 611	100,00

Izvor: www.dzs.hr -Zaposleni – u trgovačkim društvima i u obrtništvu (procjena autora).

Tako je u obrtništvu zaposleno oko 10,9% zaposlenih djelatnika. Većinu zaposlenih čine zaposleni kod samostalnih obrtnika, ugostitelja, autoprijevoznika i drugih djelatnosti dok djelatnici zaposleni kod obrtnika slobodnih zanimanja čine neznatan dio. U ukupnom broju zaposlenih u obrtničkom sektoru žene sudjeluju s oko 45%.

Tablica 27: Procjena broja zaposlenih u obrtništvu grada Pule u 2008.

Djelatnost	Zaposleni*	Udio
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo	45	1,50
B Ribarstvo	96	3,20
C Rudarstvo i vađenje kamena	6	0,20
D Prerađivačka industrija	372	12,40
E Opskrba energijom, plinom i vodom	0	0,00
F Građevinarstvo	519	17,30
G Trgovina i popravci	555	18,50
H Hoteli i restorani	630	21,00
I Prijevoz, skladištenje i veze	183	6,10
J Financijsko posredovanje	33	1,10
K Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge	222	7,40
L Javna uprava i obvezno socijalno osiguranje	0	0,00
M Obrazovanje	0	0,00
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	114	3,80
O Ostale uslužne djelatnosti	225	7,50
Ukupno	3000	100,00

Izvor: Obrada autora (*Procjena autora)

Trgovačka društva grada Pule i njihovi rezultati poslovanja

Prema podacima baze podataka HGK u gradu Pula 2008. godine bilo je registrirano 2.110 trgovačkih društava što je više za oko 1,9% od prethodne 2007. godine. Najviše je trgovačkih društava registrirano za djelatnost trgovina na veliko i malo- popravak motornih vozila i motocikala, građevinarstvo te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Ove tri djelatnosti imaju udio od 58% od ukupnog broja subjekata grada Pule. Najveći udio u ukupnom broju imaju mala trgovačka društva (98,6%).

Najveći udio u ukupnom prihodu ostvaruju prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo, ali i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Ove četiri djelatnosti čini 83,8% od ukupnog prihoda poduzetnika grada Pule. Međutim, udio dobiti najveći je kod trgovine; stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; prerađivačke industrije, te prijevoz i skladištenje. Ove četiri djelatnosti imaju udio od 75,8% u ukupnoj dobiti trgovačkih društava grada Pule.

Grad Pula ima raznovrsnu strukturu djelatnosti, pa mnogo lakše kompenzira pojedine udare i nepovoljna kretanja u pojedinim granama i gospodarstvu u cjelini u odnosu na ona središta u kojima prevladava monokultura pojedinih djelatnosti. Najveći prihodi se ostvaruju u djelatnosti prerađivačke industrije (Brodograđevna industrija), trgovine, građevinarstva te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Kretanja gospodarstva grada Pule na ukupnoj razini shematski su prikazana u slijedećoj slici:

Slika 13: Ukupni prihodi i rashodi poduzetnika grada Pule u 2008. godini Izvor: Izvještaji FINE i obrada autora; Podaci obuhvaćaju financijske rezultate trgovačkih društava sa sjedištem u gradu Puli prema službenom izvješću FINE. Podaci ne obuhvaćaju: financijske pokazatelje obrtnika, financijskih institucija, neprofitnih i proračunskih organizacija, niti podatke o privatnom individualnom sektoru (poljoprivreda, iznajmljivanje soba)

LEGENDA:	J. Informacije i komunikacije
A Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo	K. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
B Rudarstvo i vađenje	L. Poslovanje nekretninama
C. Prerađivaka industrija	M. Stručne, znanstvenei tehničke djelatnosti
D Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatizacijom	N. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda...	O. Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
F. Građevinarstvo	P. Obrazovanje
G. Trgovina i popravak vozila	Q.Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
H. Prijevoz i skladišenje	R Umjetnost, zabava i rekreac.
I. Djel. pružanja smještaja te prip. i usluž. hrane	S Ostale uslužne djelatnosti

Djelatnost	Ukupni prihodi 07 08 Index			Ukupni rashodi 07 08 Index			Dobit prije oporezivanja 07 08 Indeks			Gubitak prije oporezivanja 07 08 Index
A Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo	69.225	85.744	123,9	71.793	94.664	131,9	1.224	2.941	236,3	3.812	11.862	311,1
B Rudarstvo i vađenje	22.913	25.406	110,9	22.625	24.952	110,3	287	454	157,7	0	0	-
C. Prerađivaka industrija	2.996.675	3.637.475	121,4	3.179.549	3.610.065	11,5	76.744	79.122	103,1	259.618	51.712	19,9
D Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatizacijom	33.527	33.385	99,6	31.096	33.484	107,7	2.746	467	17,0	316	567	179,2
E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda...	147.793	205.949	139,3	157.169	205.471	130,7	227	1.536	674,3	9.604	1.059	11,0
F. Građevinarstvo	1.111.965	1.136.526	102,3	1.269.661	1.145.692	90,2	43.455	33.691	77,5	202.152	42.857	21,2
G. Trgovina i popravak vozila	2.132.611	2.189.645	102,7	2.010.152	2.106.840	104,8	137.448	102.534	74,6	14.989	19.729	131,6
H. Prijevoz i skladišenje	217.456	223.338	102,7	175.577	186.497	106,2	42.483	40.338	95,0	604	3.497	578,3
I. Djel. pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	363.597	381.078	104,8	353.723	390.323	110,3	13.248	6.466	48,8	3.374	15.711	465,5
J. Informacije i komunikacije	90.513	104.619	115,6	84.857	95.509	112,6	7.004	10.474	149,5	1.348	1.364	101,2
K. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja	67.832	32.655	48,1	23.530	20.952	89,0	45.690	14.741	32,3	1.387	3.038	219,0
L. Poslovanje nekretninama	54.019	72.511	134,2	48.631	69.053	142,0	10.629	10.667	100,4	5.241	7.210	137,6
M. Stručne, znanstvenei tehničke djelatnosti	499.738	630.638	126,2	452.431	550.631	121,7	53.828	93.652	174,0	6.521	13.645	209,2
N. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	147.674	172.645	116,9	149.425	174.446	116,7	6.272	9.035	144,1	8.023	10.837	135,1
O. Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	1.461	1.595	109,2	961	1.032	107,4	500	563	112,6	0	0	0
P. Obrazovanje	22.640	24.333	107,5	21.144	23.135	109,4	1.669	1.878	112,5	173	680	390,9
Q.Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi	24.553	36.641	149,2	22.245	30.355	136,5	2.344	6.448	275,1	36	162	443,8
R Umjetnost, zabava i rekreac.	52.427	59.982	114,4	54.833	58.295	106,3	1.082	3.247	299,9	3.488	1.560	44,7
S Ostale uslužne djelatnosti	27.294	27.969	102,4	25.901	27.717	107,0	1.929	1.335	69,2	535	1.083	202,1
UKUPNO	8.083.913	9.082.134	112,3	8.155.303	8.849.113	108,5	448.809	419.589	93,5	521.221	186.573	35,8

Tablica 28: Financijski rezultati gospodarstva grada Pule 2007-2008. godine po djelatnostima (prema NKD 2007.) U 000 kn Izvor: Izvještaji FINE i obrada autora (2009); Podaci obuhvaćaju financijske rezultate trgovačkih društava sa sjedištem u gradu Puli prema službenom izvješću FINE. Podaci ne obuhvaćaju: financijske pokazatelje obrtnika, financijskih institucija, neprofitnih i proračunskih organizacija, niti podatke o privatnom individualnom sektoru (poljoprivreda, iznajmljivanje soba)

Slika 14: Ostvarena razina ukupnih prihoda, dobiti i investicija poduzetnika grada Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Područna služba Pula, FINA Pula

Slika prikazuje pozitivne trendove gospodarstva, odnosno iz godine u godinu povećavaju se i ukupni prihodi, dobit oscilira, dok su investicije u 2008. godini neznatno opale.

Prosječna plaća u trgovačkim poduzećima u 2007. godini iznosila je 4.184 kn, dok je na razini Republike Hrvatske bila 4.840 kuna, a slijedeća slika prikazuje njen rast tijekom godina.

Slika 15: Prosječna plaća ostvarena u gospodarstvu grada Pule od 1996-2007. Izvor: www.hgk.hr

Vanjskotrgovinska razmjena

Izvozna strategija gospodarstva uvijek je se naglašava kao ključna u rješavanju najvažnijih problema u hrvatskoj ekonomiji te kao temelj budućeg razvoja. Robna razmjena Istre s inozemstvom odraz je njenih konkurentnih prednosti blizine razvijenih europskih zemalja i dugogodišnje upućenosti na razmjenu sa svijetom. Osnovno obilježje te razmjene je kontinuirani rast izvoza i vrlo dobra pokrivenost uvoza izvozom. Robna razmjena s inozemstvom je vrlo značajna kategorija jer ukazuje na uključenost nekog područja u međunarodnu podjelu rada. Istarska županija sudjeljuje u robnom izvozu Hrvatske s udjelom od 10,5%, a u uvozu sa 5,6%. Kod razmatranja ovih podataka mora se uzeti u obzir da se izvoz i uvoz registriraju po načelu sjedišta tvrtki, a tzv. javna poduzeća imaju uglavnom sjedište u Zagrebu. Osim toga, u tijeku i nakon Domovinskog rata došlo je do koncentracije vanjsko-trgovinske razmjene, posebno uvoza na području Zagrebe i njegove okolice, pa iskaz robne razmjene po županijama valja i tako shvatiti. Ipak, uz iste uvjete Istarska županija ostvaruje znatno veći izvoz roba, jer ona ima veću diversificiranost u prerađivačkoj djelatnosti.

Od 1995. do 2008. izvoz grada Pule bilježi uzlazni trend, da bi zadnju godinu dostigao 618 mln USD, dok je uvoz, iste godine, iznosio 556 mln USD. U 2007. godini udio izvoza grada Pule u Istarskoj županiji iznosio je 42,6%, dok je uvoz imao udjel od 32,2%. Vanjsko trgovinsku razmjenu grada Pule u milionima USD kroz razdoblje od 1995-2008. prikazuje slijedeća slika.

Slika 16: Vanjsko trgovinska razmjena grada Pule u razdoblju od 1995-2008. Izvor: www.hgk.hr

Sukladno povećanju izvoza povećava se i uvoz, ali on još uvjek ima niži postotak udjela u ukupnom uvozu Istarske županije. Pokrivenost uvoza izvozom u 2007. godini iznosi 112%, što je daleko više od prosjeka Istarske županije, kao i Republike Hrvatske. Stvarni uvoz i izvoz užih područja (pa tako i grada Pule) teško je sagledati u stvarnim iznosima, jer se npr. uvoz robe za široku potrošnju može obavljati i iz drugih područja države, ili pak izvoz obavlja samo krajnji izvoznik, a robu i oprema mogu biti također iz drugih područja.

Gospodarski objekti grada Pule od značaja za državu i Istarsku županiju

Temeljem važeće Uredbe o određivanju objekata od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00 i 68/03) na području grada Pule mogu se identificirati proizvodne, prometne, vodne i energetske građevine, te građevina za postupanje s otpadom, za potrebe obrane i građevine unutar nacionalnog parka:

U prostornoj dokumentaciji grada Pule identificirani su gospodarski i društveni objekti od značaja za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju. To su slijedeći objekti:

Tablica 29: Gospodarski objekti grada Pule od značaja za RH i Istarsku županiju

Proizvodne građevine

a) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA RH - brodogradilište "Uljanik" u Puli - brodogradilište "Tehnomont" u Puli - tvornica stakla "Shott" u Puli - tvornica cementa u Puli - tvornica "Industrochem" za proizvodnju i preradu nemetala u Puli - gradska plinara u Puli

Prometne građevine

Pomorske građevine a) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA RH - marina Pula – luka I - marina Pula – Sv. Katarina - marina Pula – Veruda - suha marina Pula – luka II - industrijska luka tvornice cementa u Puli - brodogradilišna luka "Uljanik" u Puli - vojna luka Vargarola – Fižela u Puli - stalni granični pomorski prijelaz I. Kategorije u Puli b) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA ISTARSKU ŽUPANIJU - luka otvorena za javni promet Pula - brodogradilišna luka “Tehnomont” u Puli

Željezničke građevine: a) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA RH - pruga Pula - Pazin – Lupoglav

Cestovne građevine: a) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA RH - autocesta Zračna luka Pula – Pula – Kanfanar – Plovanija/Kaštel - državna cesta Pula – Labin b) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA ISTARSKU ŽUPANIJU županijske ceste: - Ližnjan/Medulin – Pula - Šišan – Pula - Premantura – Pula - Pomer – Šikići – Monte Šerpo – Šijana - Pula – Pješana Uvala - Verudella - obilaznica Pule – čvor Šijana - Stoja – Pula centar – čvor Veli Vrh - čvor Veli Vrh – Galižana – obilaznica Vodnjana - čvor Veli Vrh – obilaznica Fažana – obilaznica Peroj – Barbariga

Građevine zračnog prometa: a) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA RH - zračna luka Pula za međunarodni i unutarnji promet - granični prijelaz međunarodnog značenja I. Kategorije

Poštanske i telekomunikacijske građevine: a) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA RH - poštanski centar Pula - tranzitna centrala Pula - radio relejna postaja Pula - radijski koridor Učka – Pula - međunarodni i magistralni TK kabel Pula – Rovinj - Poreč - Umag - međunarodni i magistralni TK kabel Pula – Pazin - međunarodni i magistralni TK kabel Pula – Mali Lošinj – Zadar

Vodne građevine: a) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA RH - građevine sustava odvodnje otpadnih voda s više od 25.000 ES - sustav Pula b) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA ISTARSKU ŽUPANIJU - Vodoopskrbni sustav Butoniga - Vodovod Pula

Elektroenergetske građevine: a) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA RH - građevine za transport plina - magistralni plinovod za međunarodni transport DN600 radnog tlaka 110 bara Sjeverni Jadran – Pula (podmorska dionica) i DN700 radnog tlaka 75 bara Pula – Labin – Kršan – Viškovo b) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA ISTARSKU ŽUPANIJU - transformacijske stanice: - Pula – Šijana 110/20kV - Pula – Dolinka 110/20kV - Gregovica 110/20kV - distribucijski dalekovod 110kV - TE Plomin – Labin – Šijana (2x110kV) - Šijana – Gregovica – Dolinka - Dolinka-Medulin - Šijana – Guran – Rovinj

Građevine za postupanje s otpadom: a) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA RH - građevina za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada na lokaciji Kaštijun – Pula - postrojenje za termičku obradu ostatnog otpada i postrojenje za obradu medicinskog otpada na lokaciji Kaštijun – Pula b) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA ISTARSKU ŽUPANIJU - centralna zona za gospodarenje otpadom Kaštijun – Pula - reciklažna dvorišta s transfer stanicama i kompostanama u Puli

Građevine i kompleksi za potrebe obrane: a) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA RH - Vallelunga, Muzil, Smokvica, Valdebek, Zapovjedništvo VPS za Sjeverni Jadran b) OBJEKTI OD ZNAČAJA ZA ISTARSKU ŽUPANIJU - građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - plinovod radnog tlaka 24-50 bara Pula – Umag

Izvor: Prostorni plan grada Pule

Pregled ključnih gospodarskih sektora

Brodogradnja kao vodeća industrijska gospodarska grana u Puli

Prostorni razmještaj industrijskih kapaciteta grada Pule rezultat je više od 150-godišnjeg razvoja, pri čemu je industrijski sektor vezan i specijaliziran oko brodogradnje, strojarstva, metaloprerađivačke, građevinske i prehrambene industrije. Industrijsko-proizvodne površine u gradu prema postojećoj prostornoj planskoj dokumentaciji iznose 173 ha od kojih je iskorišteno samo 131 ha što ukazuje na nisku razinu industrijsko-proizvodnih kapaciteta. Posljedica toga je predimenzioniranost površine za industriju i servise ili mala razina industrijsko-proizvodnih kapaciteta grada uslijed nedovoljnih rezultata u privlačenju malih i srednjih proizvodno orijentiranih poduzeća.

Uzroci takvih kretanja u industrijskoj djelatnosti Pule bili su u strukturi industrijske proizvodnje. Poznato je da se brodogradnja zbog specifičnosti svojeg proizvodnog procesa ne može u kratkom roku prilagoditi potrebama i kretanju na tržištu. Zbog tranzicijskih i drugih problema s kojima se sektor brodogradnje susretao (ponuda nije prilagođena potrebama tržišta i jakoj konkurenciji) udio outputa brodogradnje u ukupnom otuputu grada Pule u jedno je vrijeme opadao, te je to djelovalo na snižavanje broja zaposlenih u toj djelatnosti. Najveći pad zaposlenosti bilježile su brodogradnja, elektroprivreda, proizvodnja kožne obuće i galanterije.

Važnost prerađivačke industrije grada Pule pokazuju slijedeći ostvareni rezultati u 2008. godini: prerađivačka industrija ostvaruje 40% ukupnog prihoda grada Pule, 22,3% ukupnog broja zaposlenih grada Pule, te 17% udjela u ostvarenom BDP-u grada Pule. Međutim, u istoj godini prerađivačka industrija ostvarila je i 34,8% ukupnih gubitaka (nakon oporezivanja) gospodarstva grada Pule. Ova činjenica prikazuje poteškoće u kojima se nalazi ova djelatnost.

Brodograđevna industrija Uljanik kao sinonim grada Pule, ali i veliki hrvatski «ambasador» u svijetu, zaslužuje na ovom mjesto poseban osvrt s obzirom na svoje povijesno naslijeđe ali i kao značajan činilac budućeg gospodarskog i ukupnog razvoja grada Pule ali i Hrvatske u cjelini. Brodogradnja je industrijska grana koja posluje na globalnom svjetskom tržištu, ima prepoznatljiv i kvalitetan proizvod i gotovo je u cijelosti orijentirana na izvoz.

Arsenal i brodogradilište postoje od kada postoji grad i to uvijek na istome mjestu kroz cijelu povijest Pule. Koliko se brodova gradilo u arsenalu i privezivalo u luci ovisilo je o gospodarskom prosperitetu ili zastojima u razvitku grada. Intenzivna brodogradnja na europskoj razini započinje sredinom XIX.st. kada Pulski zaljev postaje središnja luka Austrougarske ratne mornarice, s modernim arsenalom i brodogradilištem. Tradicija brodogradnje nastavlja se i razvija do danas, da bi nakon razaranja u II. svjetskom ratu u okvirima Hrvatske brodogradilište Uljanik doživio najveći uspon i najviše domete. Temelji gospodarskog razvitka grada Pule kao tradicionalno najrazvijenijeg gospodarskog središta Istarske županije, započeti su brodograđevnom industrijom, danas nadaleko poznatom na svjetskom brodograđevnom tržištu (Uljanik d.d., Tehnomont brodogradilište d.d.).

Važnost brodogradnje očituje se u činjenici da tvrtka Uljanik d.d. ostvaruje oko 50% izvoza gospodarstva Istarske županije. Uljanik, zahvaljujući svojoj 150-godišnjoj tradiciji, radnom iskustvu i usvojenom tehnološkom znanju, danas je osposobljeno za gradnju brodova nosivosti do 300.000 tona. Također, potrebno je naglasiti da se Uljanik specijalizirao za izgradnju „Jaružala“ (dredgera) specifične vrste brodova koji osiguravaju narudžbe iz Arapskih Emirata i Luksemburga. Tijekom svoje duge povijesti pulsko je brodogradilište izgradilo 479 plovnih jedinica. Današnji Uljanik je svoju nišu na svjetskom tržištu osvojio specijalizirajući se za proizvodnju najsofisticiranijih brodova, u prvom redu brodova za prijevoz automobila i kamiona, željezničkih vagona, žive stoke, kemikalija i kontejnera, jaružara. Posljednjih godina brodogradilište isporučuje prosječno godišnje 6-8 brodova. Proizvodnje 160.000 – 180.000 cGT godišnje, što predstavlja cca 80 % mogućeg (instaliranog) kapaciteta brodogradilišta.

Pored standardnog angažiranja značajnih industrijskih kapaciteta iz čitave Hrvatske koji svoje proizvode ugrađuju u brod kao finalni proizvod ovo brodogradilište je učinilo iskorak tako što je lansiralo projekt vanjske izrade brodske opreme. Tim je projektom Uljanik na ugovornim osnovana vezao za sebe oko tridesetak malih proizvođača u jedan jedinstveni proizvodni klaster. Uljanik grupa d.d. ostvaruje 16 mln EUR ukupnog prihoda te zapošljava 2.808 zaposlenika, te sudjeluje sa oko 18% u ukupnom prihodu tvrtki brodograđevne djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Osim brodogradilišta Uljanik poznata je i tvrtka Tehnomont brodogradilište d.o.o. i Avangard Shipyards d.d. Pula.

U dugačkom razdoblju kontinuiranog rada pulsko je brodogradilište prošlo kroz različita razdoblja razvoja. Pred prvi svjetski rat, te za vrijeme talijanske vladavine brodogradilište stagnira i bavi se manjim popravcima, dokovanjem i rezanjem starih brodova. Nakon pada Italije, za vrijeme 2. svjetskog rata, brodogradilište je njemačka pomorska baza. Od 1947. godine obnavlja se u sklopu SFR Jugoslavije. Tada nastavlja s dokovanjem, rekonstrukcijama i popravcima brodova, a prva novogradnja, mali remorker Neptun, isporučen je 1951. Pod svojim okriljem Uljanik pored brodogradnje razvija strojogradnju i elektroproizvodnju. Usprkos planovima CUB-a (centralne uprave brodogradnje) o malom remontnom brodogradilištu, Uljanik se ubrzo razvije u snažno i veliko brodogradilište koje je u mogućnosti graditi različite vrste brodova.

Preko gradnje i rekonstrukcije prvih putničko teretnih obalnih brodova Uljanik se upustio u gradnju velikih prekooceanskih brodova za svjetsko tržište. Tako su na pulskim navozima građeni svjetski priznati i poznati brodovi za prijevoz rasutog tereta, rudače, nafte i naftnih prerađevina, brodovi za prijevoz rashlađenih tereta, željezničkih kompozicija, putnika, sve do današnjih modernih brodova za prijevoz automobila i kamiona. Devedesetih godina, prošlog stoljeća, Uljanik postaje dioničko društvo, preživljava krizne ratne godine, nastavlja s brodograđevnom proizvodnjom različitih i specijalnih brodova, a u drugoj polovici 1998. ulazi u razdoblje velike tehnološke obnove. Danas je Uljanik fokusiran na projektiranje i gradnju složenih vrsta brodova poput suvremenih brodova za prijevoz automobila, automobila i kontejnera te specijalnih brodova za podmorske iskope. Iako pripada većim ili manjim serijama, svaki je Uljanikov brod napravljen prema specifičnim zahtjevima kupaca, te kao takav čini zasebno dostignuće Uljanikovih inženjera i radnika.

ULJANIK ima posebnu poziciju i u svijetu. Djelatnost društva je u potpunosti izvozno orijentirana i već dugi niz godina svoju proizvodnju u potpunosti plasira na svjetsko tržište brodskih novogradnji. ULJANIK je prema podacima Clarkson, od 1.3.2008., rangiran na 150. mjesto u svijetu (pozicija među 560 aktivnih svjetskih brodogradilišta). Osnovne djelatnosti su:

• Projektiranje i gradnja brodova.
• Proizvodnja dvotaktnih sporohodnih dizel motora.

ULJANIK je u svako vrijeme znao ponuditi tržištu atraktivan i konkurentan proizvod. Brodogradilište je samo u iznimno teškim situacijama na svjetskom tržištu gradilo „jednostavne“ brodove, kao što su Tankeri za sirovu naftu ili Brodovi ta rasuti teret. U pravilu su ovi brodovi građeni za domaće brodare. Približno 75% izgrađenih brodova u zadnjih 20 godina pripada kategoriji „srednje složenih brodova“.

Stalna je strategija Brodogradilišta iskorak u područje „složenih brodova“, s većom dodanom vrijednošću i manjom konkurencijom daleko istočnih brodogradilišta. U razdoblju 2002. – 2007. god. svjetsko brodograđevno tržište bilo u uzletu i da je visoku potražnju pratio rast cijena. Rast svjetske proizvodnje i razmjene morskim putem je bio konstantan. Usprkos otvaranju novih brodograđevnih kapaciteta, perspektive brodogradilišta diljem svijeta su bile obećavajuće. Od druge polovice 2008. god. globalna financijska kriza donosi strukturni poremećaj i neizvjesnost i na svjetskom brodarskom i brodograđevnom tržištu. Financijska kriza i problemi s povjerenjem i likvidnošću banaka značajno utječu na poslovanje brodarskih kompanija i brodogradilišta.

Usporavanje rasta svjetske proizvodnje i razmjene, posljedično značajno utječe na brodograđevno tržište. Od kolovoza 2008. pa do danas u svijetu je praktički prestalo ugovaranje novih brodova. Kanceliranje brodograđevnih ugovora, reprogramiranje cijena i rokova postala je svakodnevna praksa. Ulaskom u niše specifičnih brodova, koji nisu toliko podložni utjecajima globalnih kretanja na svjetskom tržištu, ULJANIK Brodogradilišta se dodatno pokušalo zaštiti od poremećaja u ponudi i potražnji. Poremećaj tržišta je toliko velik da ova mjera za sada ne donosi rezultate. Danas je prerano za ozbiljnije prognoze o tome kada će kriza prestati.

Slika 17: Orijentacija Uljanika na specijalne brodove Jaružala i za prijevoz stoke Izvor: ULJANIK d.d. Pula , I Z V A D A K iz OPIS DRUŠTVA - 31.12.2008.

ULJANIK Brodogradilište već duže vrijeme bazira tržišnu strategiju na tipovima brodova kod kojih je manji utjecaj konkurencije brodogradilišta dalekog istoka. Ulazak u specifične, nevelike tržišne niše u kojima „tvornice brodova“ nisu prisutne, predstavlja okosnicu opstanka na svjetskom tržištu. To vidimo sa slike orijentaciju na specijalne brodove za prijevoz stoke (50% svjetske proizvodnje) i Jaružala (11%). Danas «Uljanikovci» ocjenjuju da je tržišna niša brodova za prijevoz automobila postala dosta velika i da se u gradnju te vrste brodova uključilo mnogo brodogradilišta; da tu konkuriraju brodogradilišta od onih koja imaju visoku tehnološku razinu i znanje, do onih koja nemaju ni jedno ni drugo a svoj razvoj temelje na niskoj razini plaća.

Biti prisutan u nekoliko značajno užih tržišne niša gdje je broj brodova koji se grade značajno manji, gdje nema većih serija istih brodova i gdje je potrebno veliko znanje i fleksibilnost, ali i gdje je dodana vrijednost veća nego u nišama „standardnih“ brodova – postavlja pred brodogradilište ozbiljan zadatak daljnjeg razvijanja jakog projektnog ureda ali i podizanja znanja na višu razinu u cijelom brodogradilištu, uz formiranje fleksibilne organizacije koja je spremna djelovati u kontinuiranim promjenama.

Slika 18: . Orijentacija Uljanika na niše specifičnih (kompleksnih) brodova Izvor: ULJANIK d.d. Pula , IZVADAK iz OPIS DRUŠTVA - 31.12.2008. -

Ovo su osnove na kojima se gradi dugoročna opstojnost brodogradilišta. Nemoguće je izbjeći izravnu konkurenciju brodogradilišta Dalekog istoka (drže skoro 90% ukupne svjetske knjige narudžbi), kao što je to nemoguće u bilo kojoj drugoj izvoznoj industriji. Uljanik Brodogradilište pronalazi tržišne niše u kojima je njihova zastupljenost mnogo manja. U razdoblju od 2004. do 2008. godine isporučeno je ukupno 29 brodova / 662.120 cGT. Na dan 31.12.2008. u knjizi narudžbi je 13 brodova, ukupne ugovorne vrijednosti 365,000 mil. USD + 752,809 mil. EUR Ovakva knjiga narudžbi osigurava punu zaposlenost do srpnja 2010. god. (zaposlene sve faze proizvodnje).

Trgovina

Trgovina je važna spona između proizvođača i potrošača i već dugi niz godina sudjeluje sa velikim postotkom u ukupnom broju registriranih trgovačkih društava. U 2008. godini zapošljavala je 16,6% radnika, sudjelovala u BDP-u s 16,6%, ostvarivala 24% ukupnih prihoda, te 23,2% dobiti ukupnog gospodarstva grada Pule. Kretanje ukupne dobiti i investicija od 2004.-2008. godine prikazuje slijedeća slika:

Slika 19: . Ostvarena razina ukupne dobiti i investicija u djelatnosti trgovina u razdoblju od 2004-2008. Izvor: Hrvatska gospodarska komora Pula

U 2008. godini trgovina grada Pule ostvarila je ukupno 2,2 mlrd kn prihoda, te se ona tijekom godina povećavala. Dolaskom velikih centara, trgovina na malo preselila se je iz malih trgovina u velike centre, što je rezultiralo zatvaranjem određenog broja malih prodavaonica. S obzirom na razmještaj, objekti trgovine, obrtničkih i osobnih usluga koncentrirani su u užem dijelu grada dok su ostali objekti smješteni u prigradskim četvrtima.

Turizam

Turizam je u ovom radu izdvojen i promatran kao zasebno poglavlje (vidi: poglavlje 3.6.) iz razloga što i teorija turizam definira kao skup odnosa i pojava i to društvenog i ekonomskog karaktera.

Poljoprivreda i ribarstvo

Iako se djelatnost poljoprivrede, lova i šumarstva prema osnovnim ekonomskim pokazateljima ne mogu uvrstiti u strateške djelatnosti gospodarstva, imaju značajnu ulogu za turističku i ugostiteljsku djelatnost. Istarska županija je 2004. godine imala veću proizvodnost mjerenu bruto dodanom vrijednošću po zaposlenom od prosjeka Republike Hrvatske u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, što dovoljno ukazuje na važnost i značaj ovih grana.

U djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo u 2008. godini bilo je zaposleno 327 djelatnika koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 85 mln kn, dobit u iznosu od 2,9 mln kn odnosno 0,7% od ukupne dobiti gospodarstva grada Pule. Ribarstvo grada Pule nalazi se u velikim problemima zbog nedostatka ribarske luke, kao i ZERP-a, visoke cijene plavog dizela zbog kojih trpe ogromne gubitke.

Građevinarstvo

U 2008. godini građevinske tvrtke u Istarskoj županiji ostvarile su ukupan prihod od 1,1 mlrd kuna dok su u 2007. godini ostvarili 1,2 mlrd kuna. Neto dobit iznosila je 27 mln kuna, a u 2007. 35 mln kuna. Udio u BDP-u u 2008. godini u djelatnosti građevinarstva iznosio je 5,7%. Grad Pula ostvarivao je u 2006. godini 41% ukupnih prihoda, 33% ukupne dobiti prije oporezivanja u ovoj djelatnosti na razini Istarske Županije. Građevinarstvo Istarske županije u 2006. godini zapošljavalo je 4.021 osobu, a na grad Pulu otpadalo je oko 40%. Kretanje djelatnosti građevinarstvo grada Pule od 2004-2008. prikazuje slijedeća slika:

Slika 20: Ostvarena ukupna razina prihoda, neto dobiti i investicija u djelatnosti građevinarstvo grada Pule u periodu od 2004-2008. godine Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Do pada dobiti došlo je zbog smanjenja dobiti nekih tvrtki koje ulaze u kategoriju „velike tvrtke“, dok ostali pokazatelji fluktuiraju, s pozitivnim predznakom. Povećanjem narudžbi na tržištu građevinskih usluga, pojavio se je problem stručnih kadrova u graditeljstvu, odnosno kvalificirane radne snage. Problem je djelomično ublažen angažiranjem radne snage iz susjednih zemalja bivše Jugoslavije. Osim navedenog postoji i problem nelegalnog rada koji je izvor nelojalne konkurencije i korupcije, te kao takav oštećuje proračun (državni i lokalni), mirovinske i zdravstvene fondove, što u konačnici dovodi do osiromašivanja države i radnika, kao i samih poslodavaca.

Najznačajnije tvrtke u djelatnosti građevinarstva su: CESTA d.o.o. Pula, BOJOPLAST d.d. Pula, ISTARSKE CESTE d.o.o. Pula, ISTRAGRADNJA d.d. Pula, VINTIJAN d.o.o. Pula, GRAMI d.o.o. Pula, BM EUROMONT d.o.o. Pula, Monte serpo d.o.o. Pula, Dario kop d.o.o. Pula i ISTARSKA AUTOCESTA d.d. Pula. Najznačajnija investicija posljednjih godina zasigurno je izgradnja Istarskog ipsilona, čiji je koncesionar Bina – Istra d.d. Pula.

Uloga Grada Pule u podizanju poduzetništva

Grad Pula je 1989. godine osnovao Pulski centar za poduzetništvo koji služi kao potpora poduzetnicima grada Pule. Njegova djelatnost je:

• okupljanje stručnjaka i poduzetnika zainteresiranih za zajednički rad na razvitku malog i srednjeg gospodarstva
• aktivna komunikacija s predstavnicima jedinica lokalne samouprave
• sustavna analiza gospodarskog stanja i gospodarskih kretanja kao preduvjet za izradu općih i posebnih programskih i planskih dokumenata
• osmišljavanje i izrada općih i posebnih programskih i planskih dokumenata potrebnih za razvitak malog gospodarstva
• informiranje, edukacija i savjetovanje poduzetnika
• okupljanje i povezivanje postojećih i potencijalnih malih gospodarstvenika srodnih djelatnosti
• ispitivanje i obrada tržišta
• organizacija savjetovanja, tribina, okruglih stolova na temu poticanja poduzetništva
• razvoj poduzetničke infrastrukture (poslovni parkovi, poduzetničke zone, inkubatori,…)
• formiranje mreže konzultanata za pomoć pri izradi poslovnih planova
• izdavanje priručnika, brošura, letaka i sl. s ciljem informiranja poduzetnika i razvoja poduzetničke klime
• suorganiziranje sajmova i drugih događaja vezanih uz promociju i razvoj poduzetništva.

Pulski centar za poduzetništvo ima slijedeće ciljeve:

• kao temelj gospodarskog razvitka, stvoriti uvjete i okolnosti za održivi razvitak i unapređenje gospodarske aktivnosti putem suradnje s malim i srednjim poduzetnicima, te obrtnicima grada Pule i okolice,
• pridonijeti stvaranju funkcionalne mreže poduzetnika, financijskih institucija, lokalnih i državnih vlasti okupljenih na zadaći unaprjeđenja i razvitka malog i srednjeg gospodarstva,
• osigurati malim i srednjim gospodarstvenicima stručnu, organizacijsku i financijsku potporu
• promicati stvaranje strukovnih udruga i zadruga kao djelotvornih oblika organiziranja malih i srednjih poduzetnika.

Osim ovoga poduzetništvo može ostvariti potpore prema objavljenim natječajima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Grad Pula nastavlja sa poticanjem razvoja maloga gospodarstva Programom kreditiranja „Poduzetnik Pula 2009“, u kontinuitetu još od 2001. godine. U razdoblju od 2001. do 2008. godine ukupno je kroz razne kreditne linije u suradnji s poslovnim bankama odobreno 99 kreditnih zahtjeva u iznosu od 47.mil. kuna. “Poduzetnik Pula 2009”, je program kreditiranja malog gospodarstva za poduzetnike i poduzetnike početnike, gdje se kroz subvenciju kamatne stope omogućava povoljniji pristup izvorima financiranja, uz suradnju sedam poslovnih banaka uključenih u predmetni program. Programom „Poduzetnik Pula 2009“ određena je subvencija kamatne stope za proizvodne djelatnosti u visini od 3%, a za ostale djelatnosti u visini od 2%. Ukupni kreditni fond programa iznosi 25.000.000,00 kuna.

U Proračun Grada Pule planiraju se i sredstva za Subvencije za intervencije u gospodarstvu i to za sufinanciranje programa agroudruga – sadnja maslina, vinove loze, lavande, proizvodnja zdrave hrane, sudjelovanje na sajmovima i sl.

SWOT ANALIZA - gospodarskog sustava grada Pule

Slika 21: SWOT analiza gospodarskog sutava grada Pule

SNAGE	SLABOSTI
LJUDSKI POTENCIJALI Solidna polazna osnova uloge stanovništva u gospodarskom razvoju Postojanje novog Sveučilišta u Puli Postojanje dugogodišnje tradicije znanja u djelatnosti brodogradnje POSLOVNA KLIMA i INFRASTRUKTURA Povoljan geografski položaj Dobre pretpostavke za još jači razvoj turizma Dobra institucionalna ustrojenost za poticanje poduzetništva i inovacija (HGK, HOK, IDA, PCP) Dobra cestovna prometna povezanost sa Slovenijom, Italijom i ostalim djelom Hrvatske i zračnom lukom sa ostalim svijetom EKONOMSKA OSNOVA Ugled postojećih gospodarskih subjekata Duga tradicija u metalnoj, nemetalnoj industriji i turizmu Brodogradnja – Uljanik se primjenom novih tehnologija orijentirao i na izgradnju specijalnih brodova Glavne gospodarske djelatnosti su orijentirane na izvoz (posebno putem brodogradnje i turizma) Stabilna industrijska struktura i granska povezanost Dinamičan razvoj poduzetništva i obrtništva Razvijena građevinska djelatnost Postojanja dobre infrastrukturne osnove za razvoja ribarstva (zadruga i veletržnica)	LJUDSKI POTENCIJALI Obrazovni programi ne prate potrebe gospodarstva Nedovoljna suradnje JLS i gospodarstva sa Sveučilištem Juraj Dobrila, Pula Nedovoljna iskorištenost fakulteta i ostalih kadrova kao potencijala razvoja Nedostaju specijalistička znanja u pojedinim djelatnostima POSLOVNA KLIMA i INFRASTRUKTURA Nedovoljno razvijena turistička infrastruktura Nedovoljno razvojnih programa i ulaganja u razvoj novih proizvoda Nedovoljno razvijen željeznički i pomorski promet Nedovoljna potpora gospodarskom i ukupnom razvoju grada od strane središnje države Problem cestovne mreže (ulazak u Grad) Ne postojanje drugih sadržaja u poslovnim zonama osim trgovine EKONOMSKA OSNOVA Nedostatak strategije i nedostatak vizije gospodarskog razvoja (u izradi) Zastarjela smještajna turistička ponuda Nedovoljno privlačenje tehnološko-inovacijskih orijentiranih poduzeća Nedostatak investicija u gospodarstvu Nedostatna valorizacija kulturnih aktivnosti u gospodarske svrhe
PRILIKE	OPASNOSTI
LJUDSKI POTENCIJALI Razvoj novih programa Sveučilišta Jurja Dobrile vezanih na potrebe gospodarstva Pule Razvoj obrazovnih programa srednjih škola prilagođenih potrebama gospodarstva Pule Povratak stručnog kadra iz drugih sredina u rodni Grad Uključivanje potencijalnih ulagača u razvojne projekte grada Pule POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA Dobra suradnja sa okolnim JLS na razvoju poslovnih zona EKONOMSKA OSNOVA Udruživanje (klasterizacija) građevinskih poduzetnika s ciljem osposobljavanja za preuzimanje velikih projekata Razvoja grada prema pulskoj luci (oživljavanje iste) OSTALO Geostrateški položaj (blizina Europe i Mediterana) Decentarlizacija Predpristupni i pristupni EU fondovi Sačuvan prostor Valorizacija neiskorištene vojne infrastrukture za potrebe razvoja i poduzetništva Razvoj turizma Veći poticaji za razvoj gospodarstva Razvoj male brodogradnje Završetak Istarskog ipsilona Politička klima koja podržava ulaganja i razvoj	LJUDSKI POTENCIJALI Prevelika centralizacija države Neodgovarajuća politika Vlada prema Gradu Previše birokracije u društvu Sporo donošenje prostornih planova Ne vraćanje stručnog kadra i odlazak nakon završenog obrazovanja u Pulu EKONOMSKA OSNOVA Loša ekonomska politika koja ne potiče domaću proizvodnju i izvoz OSTALO Daljnja centarlizacija države

Izvor: Radionica Partnerske skupine 1 održane u Puli 12.11. 09. i 17.12.09.