Analiza postojećeg stanja - Društvena infrastruktura
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Sadržaj
|
Društvena infrastruktura
Društvenu infrastrukturu čine institucije društvene nadgradnje (organi vlasti) te društvene djelatnosti, za koje će se sagledati dostignuti stupanj razvoja, kako bi se uspješno mogla sačiniti SWOT analiza i prezentirati SWOT matrica za svako pojedino područje istraživanja.
Institucije vlasti
Nacionalna i regionalna razina ovlasti
Grad Pula je ustrojen kao prepoznatljiva jedinica lokalne samouprave između 129 gradova, a temeljem odredbi Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj koji je 2006. godine donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Na ovim se polazištima temelje i ostali propisi i razvojni dokumenti od značaja za regionalni i lokalni razvoj, a koji su u okviru ovog istraživanja, uvodno već i predstavljeni. Grad Pula u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim ili županijskim tijelima, pri čemu se moraju slijediti propisi koji reguliraju područje lokalne samouprave i uprave i to prvenstveno:
- Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
- Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
- Zakon o područjima županija, općina i gradova u Republici Hrvatskoj
- Zakon o proračunu
- Europska povelja o lokalnoj samoupravi
Treba naglasiti da je u uvjetima visoko centraliziranog ustroja na razini Republike Hrvatske, uspješnost rada lokalne uprave i samouprave u Gradu Puli, moguće sagledati u kontekstu ustroja relevantnih ministarstava Republike Hrvatske ali i drugih dijelova u strukturi državne administracije. Njihovo je značenje i u tome što iste imaju vlastite područne urede i/ili ispostave u gradu Puli za sva područja za kojima postoji potreba, uz naznaku da se u tim okvirima definira upravni i inspekcijski nadzor, te provode stručni poslovi od značaja za širu zajednicu. Temeljem gornjih polazišta ustrojen je Ured državne uprave Istarske županije, koji obavlja sve programske ali i ostale poslove (opći, kadrovski, informatički, planski, materijalno-financijski, računovodstveni, administrativni i pomoćno-tehnički), za potrebe ureda državne uprave na teritoriju Istarske županije, kao i Grada Pule, a sadržajno pokriva:
- gospodarstvo (industrija, brodogradnja, energetika, rudarstvo, trgovina, obrtništvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, pomorstvo, promet i veze, turizam, poljoprivreda i šumarstvo, lovstvo te poljoprivredna inspekcija, inspekcija zaštite bilja, inspekcija bilinogojstva i vodopravna inspekcija)
- društvene djelatnosti (prosvjeta, kultura, informiranje, šport i tehnička kultura, briga o djeci i tjelesna kultura, radni odnosi, tržište rada i odnosi sa sindikatima, zdravstvena zaštita, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, sanitarna inspekcija, zaštita civilnih žrtava iz Domovinskog rata, zaštita hrvatskih državljana sudionika II. svjetskog rata, zaštita vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata i zaštita osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. 5. 1945., te članova njihovih obitelji, zaštita prava i rješavanje o statusu člana obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te hrvatskih branitelja kao i suradnja u poslovima u svezi s ekshumacijom i sahranom posmrtnih ostataka žrtava rata
- imovinsko pravne poslove (poslovi u svezi izvlaštenja i drugih ograničenja vlasništva, uređivanje vlasničko-pravnih odnosa i denacionalizacija)
- opću upravu (osobna stanja građana i poslovi matičarstva, udruge, popisi birača, evidencije o hrvatskom državljanstvu
- nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave te - statistiku.
- Temeljeno na gornjim odredbama, ovi se poslovi državne uprave obavljaju na teritoriju Istarske županije, ali se njihovi troškovi podmiruju neposredno iz državnog proračuna a u obavljanju tih poslova mogu koristiti i usluge županijskih i gradskih tijela, a sukladno zakonskim odredbama i odredbama regionalne i lokalne samouprave. Nastavno na poslove koji spadaju u nadležnost državne uprave i županijskih tijela, javljaju se specifični poslovi samoupravnog djelokruga rada, koji se obavljaju na razini Grada Pule, koji može preuzeti i obavljanje poslova od regionalnog i opće društvenog značaja, bilo samostalno ili u zajedništvu sa ostalim jedinicama lokalne samouprave u okruženju.
Razina ovlasti lokalne samouprave Grada Pule
Pula (lat. Pietas Iulia, tal. Pola, ist. Pula, slov. Pulj), najveće je naselje u Istarskoj županiji, koje u ustroju jedinica lokalne samouprave ima status GRADA. Prema sadašnjem teritorijalno-političkom ustroju države, grad Pula nije i formalno središte županije, iako su tusmještene brojne službe koje daju status važnog administrativnog središta višeg ranga, tim više što je Pula bila administrativni centar Istre još od rimskog doba. To je posljedica decentralizacije upravljačke funkcije na razini Istarske županije, gdje Puli kao najvećem i najjačem gospodarskom središtu pripada dio funkcija iz područja ovlasti od nacionalnog i regionalnog značaja, no ne i sjedište vlasti. Sjedište Grada Pule je u Puli, na adresi Forum 1.
U gradu Puli je smješten i veći broj službi upravnog i javnog karaktera, koje uz svoje građane opslužuju i okolne općine (Barban, Fažana, Ližnjan, Marčana, Medulin, Svetvinčenat, Vodnjan…), ali i širi teritorij Istre, pošto je još uvijek u Puli smješten dio upravnih i javnih sadržaja od županijskog i regionalnog značenja, a i zbog percepcije Pule kao metropolitskog područja šireg radijusa gravitacije. U samoupravnom djelokrugu se obavljaju svi oni poslovi od lokalnog značaja, kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, a tu prvenstveno spada:
- uređenje naselja i stanovanje,
- prostorno i urbanističko planiranje,
- komunalno gospodarstvo,
- brigu o djeci,
- socijalnu skrb,
- primarnu zdravstvenu zaštitu,
- odgoj i obrazovanje,
- kulturu, tjelesnu kulturu i sport,
- zaštitu potrošača,
- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
- protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu,
- promet na svom području,
- održavanje javnih cesta,
- izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz
- gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja,
- te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Grad Pula je samostalan u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga, ako je to u skladu sa odredbama Ustava Republike Hrvatske i važećim posebnim zakonima. Gradom Pula upravljaju tijela GRADSKE UPRAVE. Temeljem odredbi Statuta, tijela Grada Pule su Gradsko vijeće i Gradonačelnik, Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Pule podijeljeni su između Gradskog vijeća i Gradonačelnika, koji sukladno važećim propisima obavljaju poslove od značaja za rad i razvoj Grada Pule, a na način da su u nadležnosti Gradskog vijeća poslovi i zadaci koji se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga, dok se Gradonačelniku i njegovu tima u zadatak stavljaju svi izvršni i nadzorni poslovi.
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Pule, kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad Pulu, Gradsko vijeće osniva upravne odjele i službe koje čine gradsku upravu u užem smislu. To su u osnovi ono poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili posebnim zakonima dodijeljeni državnim ili nekim drugim tijelima. Pročelnici se imenuju na temelju javnog natječaja, a za svoj rad odgovaraju neposredno Gradonačelniku i/ili Gradskom vijeću. U Gradu Pula, su ustrojeni slijedeća upravna tijela, kojima je na čelu pročelnik.
ODJELI ZA:
- LOKALNU SAMOUPRAVU (Kabinet Gradonačelnika, Odsjek Gradskog vijeća, Odsjek Gradskog poglavarstva, Odsjek za informatiku, Služba za zastupanje Grada, Odsjek za opće poslove i Služba za unutarnju reviziju)
- PRORAČUN I GOSPODARSTVO (Odsjek za proračun, Odsjek za računovodstvo i Odsjek za gospodarstvo)
- PROSTORNO UREĐENJE (Odsjek za prostorno planiranje, Odsjek za zaštitu okoliša, graditeljsko naslijeđe i dokumentaciju prostora te Odsjek za gradnju)
- KOMUNALNI SUSTAV I IMOVINU (Odsjek za komunalno gospodarstvo, Odsjek za izgradnju i održavanje, Odsjek za imovinu, Odsjek za promet)
- ODGOJ, OBRAZOVANJE, SPORT I TEHNIČKU KULTURU (osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad ustanova kojima je Grad vlasnik i osnivač, te podupiranje programa javnih potreba i udruga iz područja kulture)
- SOCIJALNU SKRB I ZDRAVSTVO (osiguravanje uvjeta i financijske potpore za socijalne programe i aktivnosti, kao i one koji su od značaja za preventivno i ostale oblike djelovanja zdravstvene zaštite na lokalnoj razini)
- KULTURU (osiguravanje preduvjeta za zadovoljenje kulturnih potreba stanovnika posebno u djelu osmišljavanja programa i osiguranja financijskih i materijalnih uvjeta za rad ustanova kojima je Grad vlasnik i osnivač)
SLUŽBE ZA:
- ZASTUPANJE GRADA (organizacijske, pravne, savjetodavne i stručno-administrativne poslove zastupanja Grada)
- UNUTARNJU REVIZIJU (izravno je odgovorna Gradonačelniku Grada Pule).
Gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti i odgovorna osoba koja zastupa i štiti interese građana grada Pule (ili za to opunomoćuje drugu osobu). U djelokrug rada gradonačelnika Grada Pule prvenstveno spada kontrola zakonitosti i koordinacija rada upravnih tijela Grada, pripremanje i provođenje donesenih akata kao i gradskog proračuna, a nakon što ih donese Gradsko vijeće Grada Pule. U njegovoj su nadležnosti i drugi poslovi i radni zadaci definirani zakonskim propisima i Statutom Grada Pule, a može preuzeti i obavljanje onih poslova od područnog (regionalnog) značaja (npr. za područje školstva, zdravstva, prostornog planiranja, gospodarskog razvoja, promet i prometne infrastrukture ….), bilo da to Grad Pula preuzima samostalno ili zajedno s drugim općinama i gradovima u okruženju.
Gradsko vijeće je najviše predstavničko tijelo građana i lokalne samouprave a u Gradu Puli, koji ima predsjednika i dva pod-predsjednika, a ukupno broji 25 članova. Gradskom vijeću su neposredno odgovorna sva tijela izvršne vlasti, jer je njegov zadatak da nadzire njihov rad i ostvarene rezultate. Temeljni su zadaci Gradskog vijeća Grada Pule da donosi Statut, odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada Pule kao te donosi Poslovnik i godišnji Program rada Gradskog vijeća.
Odlučuje o izgledu, uporabi i čuvanju grba i zastave Grada Pule. Posebna mu je zadaća donošenje proračuna i odluka o izvršenju proračuna, te utvrđivanje programe razvoja pojedinih djelatnosti i javnih potreba od značaja za grad Pulu. Obavlja izbor, imenovanje i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, gradonačelnika i njegovih zamjenika, predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Gradskog vijeća, kao i drugih tijela i osoba (kao i o povjerenju/nepovjerenju gradonačelniku, njegovim zamjenicima, pojedinim članovima Gradskog poglavarstva ili Gradskom poglavarstvu u cjelini.
Uređuje ustrojstvo i djelokrug gradskih upravnih odjela i službi, osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Pulu te odlučuje o njihovim statusnim promjenama i preoblikovanjima u skladu sa zakonom. Odlučuje o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga s drugim jedinicama lokalne samouprave, o davanju koncesija, o sastavu skupština trgovačkih društava u vlasništvu Grada Pule, kao i o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica odnosno udjela u trgovačkim društvima kojih je Grad Pula osnivač (ako zakonom, Statutom ili odlukom Gradskog vijeća nije drugačije određeno).
Odlučuje o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava u skladu sa zakonom, donosi odluke o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja imovinom Grada Pule, te njegovim pravima i obvezama. Donosi akte o uspostavljanju dugoročne i trajne suradnje s drugim jedinicama lokalne samouprave. Nadzire rad gradonačelnika i razmatra njegovo izvješće o radu, kao i izvješća o radu upravnih odjela i službi. Odlučuje o pokroviteljstvu koje preuzima Gradsko vijeće, donosi odluku o dodjeli javnih priznanja i o proglašenju počasnog građanina i o raspisivanju referenduma. Obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom, Statutom ili drugim propisima.
Gradsko vijeće Grada Pule na sjednici održanoj 14. srpnja 2009. godine donijelo STATUT GRADA PULE. Statutom grada se nakon općih odredbi, uređuju obilježja Grada Pule, javna priznanja, suradnja s drugim jedinicama lokane i područje (regionalne) samouprave, samoupravni djelokrug, neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju, ovlasti i način rada tijela grada Pule, upravna tijela, ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina, mjesna samouprava, javne službe, imovina i financiranje Grada Pule, akti Grada, javnost rada, sprečavanja sukoba interesa, zaštita autohtonih, etničkih i kulturnih osobitosti talijanske nacionalne zajednice, uporaba talijanskog jezika od strane tijela Grada Pule, javnih trgovačkih društava i drugih pravnih osoba Grada Pule, druga pitanja važna za ostvarivanje prava i obveza Grada Pule.
U nadležnosti rada Gradskog vijeća Grada Pule je i osnivanje stalnih ili povremenih radnih tijela koji operativno pripremaju prijedloge za sjednice, vezane za ocjenu prijedloge općih i drugih akata o pitanjima iz djelokruga koje određeno tijelo pokriva, kada je potrebna koordinacija u rješavanju pojedinih pitanja, pokretanja inicijative i predlaganja donošenja općih i drugih akata ili odgovarajućih prijedloga za praćenje i provođenje utvrđene politike i odluka i općih akata Gradskog vijeća ili u izvršavanju određenih zadaća od interesa za Gradsko vijeće, a na način kako je to uređeno Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Pule, pa je u radu mjesnih odbora po hijerarhiji potrebno uvažavati interese Grada Pule kao lokalne jedinice samouprave. Na području Pule je ustrojeno 16 mjesnih odbora, kao oblika neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od svakodnevnog utjecaja na život i rad građana (tablica 9).
Svaki mjesni odbor predstavlja segment koji ima pravnu osobnost, a definira se kao prostorno i sadržajno raščlanjeni dio ukupnog teritorija Pule, s ciljem da osigura neposredno djelovanje građana u operativnoj provedbi temeljnih ciljeva i zadataka definiranih razvojnim planovima Pule, koji moraju slijediti temeljne smjernice nacionalnog i regionalnog razvoja prema odredbama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Svaki mjesni odbor ima vijeće mjesnog odbora, koje se bira po zakonom propisanoj proceduri (a ovisno o broju stanovnika broje od 7 – 11 članova), na čelu kojeg se bira predsjednik i pod-predsjednik, njihov mandate traje 4 godine i za svoj rad ne primaju naknadu.
Vijeća mjesnih odbora imaju, pojednostavljeno rečeno, na lokalnoj razini onu ulogu i zadatke koje ima Gradsko vijeće na razini Grada Pule. Vijeće mjesnog odbora sudjeluje u postupcima izrade i donošenja prostornih i drugih planskih dokumenata Grada Pule i u rješavanju pitanja od utjecaja na život i rad na području obuhvata mjesnog odbora, donošenju mjera za razvoj komunalne infrastrukture i uređenje naselja, kada se mijenja područje ili naziv mjesnog odbora.
| | | | | |
| | Gradske četvrti Grad, Sveti Martin, Portarata i Arsenal | | | |
| | Gradska četvrt Kaštanjer | | | |
| | Gradska četvrt Monte Zaro | | | |
| | Gradska četvrt Polikarp, Mornarička bolnica i Sisplac | | | |
| | Gradske četvrti Veruda, Valsaline i gradski turistički predjeli Monsival, Saccorgiana i Verudella | | | |
| | Gradske četvrti Musil, Vergarola, Sveti Petar, Barake, Valkane i gradski turistički predjeli Valovine i Stoja | | | |
| | Gradske četvrti Vidikovac i gradski turistički predjeli Marina Veruda, Fischerhutte i Bunarina | | | |
| | Gradske četvrti Šijana,, Monteghiro i prigradska naselja Valica-Ilirija, Vidrijan i Vernal | | | |
| | Prigradska naselja Štinjan, prigradski turistički predjeli Puntakristo, Puntižela, Valdežunac i Camulimenti i otoci sv. Jerolim, Kozada, Sv. Katarina | | | |
| | Prigradska naselja Veli Vrh, Paganor, Karšiole i prigradski turistički predio Vallelunga | | | |
| | Prigradska naselja Busoler, Škatari, Šikići, Valmade, Monteserpo-Komunal, Kaiserwald i Valtursko polje | | | |
| | Prigradska naselja Valdebek i Dolinka | | | |
| | Gradske četvrti Arena, Cratia i Kolodvor | | | |
| | Gradske četvrti Monte-rizzi i Drenovica | | | |
| | Gradske četvrti Pragrande, Sveti Mihovil, Bolnica i Gregovica | | | |
| | Gradske četvrti Monvidal | | | |
| | | | |
Rad mjesnih odbora se prvenstveno usmjerava na realizaciju "malih komunalnih akcija", kao što su gradnja, uređivanje i održavanje manjih objekata komunalne infrastrukture i manjih javnih objekata kojima se poboljšava komunalni standard građana (npr. priključak na vodovod, kanalizaciju, električnu energiju, zelene površine, uređivanje parkova i dječjih igrališta, održavanje nerazvrstanih cesta, nogostupa, javnih objekata i sl.). Sredstva za rad mjesnih odbora se osiguravaju u gradskom proračunu a temeljem kriterija definiranih gradskom odlukom, a sve stručne i administrativne poslove za mjesne odbore obavljaju nadležna gradska tijela Grada Pule.
Aktivno vođenje proračuna Grada Pule
Sve potrebe Grada Pule financiraju se iz PRORAČUNA, kojim su definirani svi prihodi i primici, rashodi i izdaci, njihova namjena i dinamika, a donosi Gradsko vijeće. Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovoran je gradonačelnik i Upravna tijela. Svrha je proračuna odrediti jasan, logičan, cilju usmjeren i na strateškim odrednicama usmjeravan program rada, koji je polazište za alokaciju resursa Grada Pule. Proračun je svojevrsni vodič za upravljanje Gradom Pula, jer predstavlja tekuću razradu strateških dokumenata i njihov financijskih izraz, te polazište za tekuću komunikaciju sa mjesnim odborima interesnim skupinama i cjelokupnom javnošću.
Kako su u pravilu izvori financiranja u pravilu znatno manji od stvarnih potreba, proračun predstavlja i osnovu za procjenu uspješnosti rada gradonačelnika i upravnih tijela (javni menadžment) koji moraju imati jasan i odgovoran pristup alokaciji resursa u cilju zadovoljenja prioritetnih potreba i zadataka, sukladno od javnosti prihvaćenih strateških dokumenata i njihove operativne razrade. Proračun grada bi morao biti uravnotežen, odnosno da se planiraju rashodi i izdaci, koji neće biti iznad realnih mogućnosti ostvarenja prihoda i primitaka.
Prihodi i primici u proračunu Grada Pule
Prihodi i primici proračuna se ostvaruju iz gradskih poreza, prireza, naknadi i pristojbi, kao i od imovine Grada Pule ili od stečenih imovinskih prava. Temeljem koncesija koje daje Gradsko vijeće mogući su značajni prihodi, a dio njih se ostvaruje i od novčanih kazni te za dio oduzete imovinske koristi za prekršaje koje propiše Gradsko vijeće u skladu sa zakonom. Dio prihoda ostvaruje se od udjela u zajedničkim porezima, od sredstva pomoći koja su predviđena državnim proračunom i proračunima drugih JLPRS kao i iz drugih izvora u skladu sa važećim propisima (npr. udio u boravišnoj pristojbi koje ubire turistička zajednica na području Pule).
Nedostajuća sredstva mogu se ostvarivati zaduživanjem kod poslovnih banaka i drugih financijskih institucija, izdavanjem obveznica, korištenjem lizinga i drugim oblicima pribavljanja financijskih sredstava, sukladno propisima i praksi uobičajenoj na financijskom tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj (tablica 10).
| Red.br. | Vrsta prihoda | Iznos | |
| PRIHODI POSLOVANJA | |||
| Prihodi od poreza i prireza na dohodak, porez na imovinu, porez na robu i usluge | 165.665.605,00
| 43,2
| |
| Pomoći iz inozemstva (darovnice), iz državnog proračuna i od ostalih subjekata unutar opće države | 15.208.845,00
| 4,0
| |
| Prihodi od imovine (kamate na oročenja i depozite, naknade za koncesije, zakupnine, spomeničke rente…) | 39.524.650,00
| 10,3
| |
| Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima (boravišna i ostale pristojbe, komunalni doprinos, namjenski prihodi za odvodnju, za parkirališta, za otpad… ) | 79.341.800,57
| 20,7
| |
| Ostali prihodi (kazne) | 250.000,00
| 0,1
| |
| UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA | 299.990.900,57 | ||
| Prihodi od prodaje ne-proizvedene dugotrajne imovine (zemljište) | 29.200.000,00
| 7,6
| |
| Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine (stanovi i poslovni prostori) | 5.500.000,00
| 1,4
| |
| b) | UKUPNO OD PRODAJE NEFINANCIJSKE. IMOVINE | 34.700.000,00
| |
| (a+b) | SVEUKUPNO PRIHODI | 334.690.900,57
| |
| RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA | 15.293.511,43
| 4,0
| |
| PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA
(primljeni zajmovi od banaka i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru – OŠ Veli Vrh) | 33.900.000,00
| 8,8
| |
| SVEUKUPNO PRIHODI I PRIMICI | 383.884.412,00
| 100,0
| |
Izvor: Proračun grada Pule za 2009. godinu, I – Opći dio (http://www.pula.hr/dokumenti/Proracun2009.pdf)
Može se uočiti da u strukturi prihoda i primitaka, najvišu stavku čine porezi iz dohotka, te na imovinu i od robe i usluga, kao i od prireza (43,2%), a da slijede prihodi od administrativnih pristojbi (20,7), te prihodi od imovine (10,3%). Svi izvori financiranja u javnom sektoru moraju se trošiti u skladu sa zakonskim i programskih opredjeljenjima proračuna.
Rashodi i izdaci u proračunu Grada Pule
U okviru «općeg dijela» se uz globalne prihode i primitke, također iskazuju globalni rashodi i izdaci (koji se odnose na proračun kao cjelinu), da bi se u okviru «posebnog dijela» ti isti rashodi detaljnije razradili prema njihovoj namjeni (namjenski rashodi i izdaci), koji moraju biti pokriveni namjenskim izvorima financiranja (međuzavisnost relevantnih prihoda i rashoda, primitaka i izdataka. Rashodi i izdaci definirani Proračunom Grada Pule prikazuje slijedeća tablica .
| Red.br. | Vrsta rashoda | Iznos | % odnos | |
| RASHODI POSLOVANJA | ||||
| Rashodi za zaposlene (plaće i doprinosi) | 80.762.271,49
| 21,0
| ||
| Materijalni rashodi (naknade troškova zaposlenima, materijal i energija, usluge, za rad predstavničkih tijela, članarine…) | 90.586.320,43
| 23,6
| ||
| Financijski rashodi (redovite i zatezne kamate, naknade za bankarske usluge …) | 1.267.169,08
| 0,3
| ||
| Subvencije (trgovačkim društvima u javnom sektoru, te ostalim trgovačkim društvima, obrtnicima i poduzetnicima) | 16.133.640,00
| 4,2
| ||
| Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države | 1.735.000,00
| 0,5
| ||
| Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (u novcu ili u naravi) | 10.977.000,00
| 2,9
| ||
| Ostali rashodi (tekuće i kapitalne donacije, naknade štete, izvanredni rashodi i kapitalne pomoći) | 53.191.880,00
| 13,9
| ||
| a)
| UKUPNO RASHODI POSLOVANJA | 254.653.281,00
| ||
| Rashodi za nabavku ne-proizvedene dugotrajne imovine (zemljište-otkupi i izvlaštenja, licence, ostala prava) | 9.595.000,00
| 2,5
| ||
| Rashodi za nabavku proizvedene dugotrajne imovine (građevinski objekti, postrojenja, oprema, prijevozna sredstva, knjige, umjetnička djela i izložbene vrijednosti, nematerijalne proizvedena imovina – softver, literatura…) | 107.531.538,00
| 28,0
| ||
| Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini (na građevinskim objektima i ostaloj nefinancijskoj imovini) | 6.640.593,00
| 1,7
| ||
| b)
| UKUPNO RASHODI ZA NABAVKU NEFINANCIJSKE. IMOVINE | 123.767.131,00
| ||
| (a+b)
| SVEUKUPNO RASHODI | 378.420.412,00
| ||
| NETO ZADUŽIVANJE / FINANCIRANJE | 28.436.000,00
| |||
| IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA | ||||
| Izdaci za dane zajmove (trgovačkim društvima u javnom sektoru – jamstva) | 50.000,00
| 0,0
| ||
| Izdaci za dionice i udjele u glavnici (trgovačkih društava u javnom sektoru) | 1.214.000,00
| 0,3
| ||
| Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova (inozemnih banaka i ostalih financijskih institucija) | 4.200.000,00
| 1,1
| ||
| UKUPNO IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVE | 5.464.000,00
| |||
| SVEUKUPNO RASHOI I IZDACI | 383.884.412,00
| 100,0
| ||
U strukturi rashoda i izdataka se kao najviša stavka izdvajaju rashodi za nabavku proizvedene dugotrajne imovine, odnosno oni koji su nastali vezano za ulaganja u građevinske objekte, postrojenja, opremu, prijevozna sredstva, knjige, umjetnička djela i izložbene vrijednosti, softver, literaturu i druge nematerijalne vrijednosti (28,0%), slijedi stavka «materijalni rashodi» koji uključuju naknade troškova zaposlenima, utrošeni materijal i energiju, usluge drugih, naknade za rad predstavničkih tijela, članarine i sl., (23,6%), visoki su i izdaci za zaposlene u upravnim tjelima Grada i ustanovama proračunskih korisnika (21%), no bilo bi potrebno detaljnije razmotriti i stavku «ostali rashodi» u okviru koje se kriju tekuće i kapitalne donacije, naknade štete, izvanredni rashodi i kapitalne pomoći ali i razni drugi troškovi (13,98 %).
Sredstva koja nisu osigurana redovitim izvorima financiranja, osiguravaju se zaduživanjem kod financijskih institucija u zemlji ili inozemstvu. Pored navedenog, nužno je ovu globalnu strukturu rashoda sagledati, ovisno o ciljnim skupinama namijenjene, vodeći računa o izvorima financiranja i namjenskom trošenju u skladu sa programskim opredjeljenjima.
Sukladno okviru koje definira funkcionalna klasifikacija javnih izdataka općina, gradova i županija, svi rashodi obuhvaćeni u okviru općeg dijela proračuna. Sam proces izrade proračuna je vrlo složen, jer je podložan različitim utjecajima, izvori financiranja su u pravilu ograničeni, a svaki pokušaj pojednostavljivanja ili zanemarivanja bilo kojeg djela utjecaja, može otežati provedbu osnovnog cilja. Polazište sagledavanja je u uravnoteženju globalnih prihoda i primitaka, sa globalnim rashodima i izdacima, koje mora slijediti uravnotežena raščlamba prema ciljnim namjenama, koje se financiraju temeljem zakonskih propisa i stvarnih potreba lokalne samouprave, a u pravilu se te potrebe grupiraju u slijedeće skupine:
- Opće javne (administrativne) usluge,
- Javni red i sigurnosni poslovi,
- Obrazovanje (predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje),
- Zdravstvo,
- Socijalna sigurnost i skrb,
- Stambeno-komunalna djelatnost,
- Rekreacija (šport), kulturna, vjerska i ostale djelatnosti,
- Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov,
- Rudarstvo, industrija i graditeljstvo,
- Prijevoz i komunikacije,
- Drugi ekonomski poslovi i usluge i
- Izdaci koji nisu svrstani prema glavnim skupinama (kamate, transakcije u vezi s javnim dugom, troškovi izdavanja vrijednosnih papira).
Postojeća klasifikacija osigurava transparentan pristup informacijama za sve interesne skupine (stakeholders), kao i građanima jer osigurava uvid u informacije o tome da li su ciljni rashodi i izdaci alocirani sukladno izvorima financiranja, zakonskim odredbama i stvarnim potrebama ciljnih skupina, koje se financiraju iz proračuna. Kako je proračun samo vrijednosni izraz ranije donesenih strateških planova, te njihove operativne razrade, moguće je paralelno sagledavati programe i sa stavkama proračuna, te od odgovornih službi tražiti tumačenje u kontekstu razvojnih ciljeva prioriteta i mjera, sadržanih u okviru razvojnih i operativnih dokumenata Grada i Županije, a uz uvažavanje načela na kojima se temelje.
Upravo se u okviru posebnog dijela proračuna može sagledati napor javnog sektora i stupanj suradnje izvršne vlasti i predstavničkih tijela. U strukturi proračuna su najveća pojedinačna izdvajanja za komunalni sustav i imovinu (39,3 %), no svakako se najviše (neposredno ili posredno) izdvaja za društvene djelatnosti - 42,5% (upravni odjel za odgoj, obrazovanje, sport i tehničku kulturu, upravni odjel za socijalnu skrb i zdravstvo, upravni odjel za kulturu), a u tom kontekstu je potrebno sagledati i visinu izdvajanja za udruge civilnog društva, koje postaju sve značajnije.
| RAZDJEL | NAZIV | Iznos | % odnos |
| 001
| UPRAVNI ODJEL ZA LOKALNU SAMOUPRAVU (Predstavnička, izvršna i radna tijela Grada, Mjesna samouprava – mjesni odbori, nacionalne manjine, udruge civilnog društva, vatrogasna zajednica) | 45.180.050,00
| 11,8
|
| 002
| UPRAVNI ODJEL ZA PRORAČUN I GOSPODARSTVO (potpora razvoju gospodarstva općenito, poticanje malom gospodarstvu, razvoj Pulskog centra za poduzetništvo) | 11.715.000,00
| 3,1
|
| 003
| UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE (izrada prostornih planova i detaljnih planova uređenja, uređenje rive, zaštita okoliša - zraka, od buke, otpad, zelene površine i more) | 10.628.558,00
| 2,8
|
| 004
| UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNI SUSTAV I IMOVINU (priprema zemljišta, razvoj prometa, razvoj zajednice, izgradnja kapitalnih objekata i komunalne infrastrukture, održavanje komunalne infrastrukture, javne rasvjete, stanova i poslovnih prostora, kupnja zemljišta) | 150.869.430,00
| 39,3
|
| 005
| UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE, SPORT I TEHNIČKU KULTURU (osnovno obrazovanje – decentralizirane funkcije, opremanje, hitne intervencije, ulaganja, unapređenje standarda, izgradnja osnovne škole Veli Vrh, produženi boravak; stipendiranje studenata; ostali programi u odgoju i obrazovanju; predškolski odgoj – dječji vrtići Pula i posebni i drugi programi (rin tin tin); poticanje i promicanje sporta, sportske aktivnosti djece i mladeži, sportske udruge i savezi sportova, sportska natjecanja, stručni poslovi u sportu, sportsko-rekreacijske aktivnosti građana i osoba s invaliditetom, održavanje sportskih objekata, financiranje razvojnih projekata sporta; zajednica tehničke kulture; drugi programi u tehničkoj kulturi | 117.518.320,00
| 30,6
|
| 006
| UPRAVNI ODJEL ZA SOCIJALNU SKRB I ZDRAVSTVO (pomoć socijalno ugroženoj kategoriji građana, javne ustanove i udruge socijalne skrbi, čitaonica kluba umirovljenika, dom za osobe s cerebralnom paralizom, javnozdravstvene mjere, veterinarske mjere) | 20.354.554,00
| 5,3
|
| 007
| UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU (ustanove u kulturi – INK, GK Pula, gradska knjižnica i čitaonica, Pula film festival, ostali programi u kulturi) | 25.421.500,00
| 6,6
|
| 008
| SLUŽBA ZA ZASTUPANJE GRAĐANA | 1.797.000,00
| 0,5
|
| 009
| SLUŽBA ZA UNUTARNJU REVIZIJU | 400.000,00
| 0,1
|
| SVEUKUPNO RASHOI I IZDACI | 383.884.412,00
| 100,0
| |
Izvor: Proračun grada Pule za 2009. godinu, II – Posebni dio (http://www.pula.hr/dokumenti/Proracun2009.pdf)
To nameće potrebu da se sve društvene djelatnosti sagledaju detaljnije, tim više što se dio aktivnosti društvenih djelatnosti financira i iz ostalih izvora, pa iste treba sagledati u cjelini. Dok se informacije o neposrednim aktivnostima Grada Pule mogu sagledati preko kvalitetno strukturiranih internet stranica (www.pula.hr), na isti način nisu sustavno i cjelovito prezentirane informacije o ostalim oblicima društvenih djelatnosti i njihovim izvorima financiranja. No, navedene se informacije mogu dobiti preko različitih drugih izvora, koji će ovdje biti korišteni.
Društvene djelatnosti
Društvene su one djelatnosti koje u osnovi nemaju za cilj ostvarenje zarade, već zadovoljavanje određene ljudske potrebe stoga ih treba učiniti dostupnim svim članovima zajednice, a na dobrobit svakog pojedinaca i društva u cjelini. Upravo je to područje koje pokazuje razvijenost društva i stupanj razvoja određene jedinice lokalne samouprave, koja u većem ili manjem stupnju osigurava ostvarivanje solidarnosti i uzajamnosti. Društvene djelatnosti djeluju po načelu komplementarnosti, gdje sinergijskim procesom utječu na ukupni ekonomski i društveni razvoj. Pristup djelatnostima društvene infrastrukture u proračunu Grada Pule provodi se kroz:
- UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE, SPORT I TEHNIČKU KULTURU
- UPRAVNI ODJEL ZA SOCIJALNU SKRB I ZDRAVSTVO
- UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, a djelomično i kroz
- UPRAVNI ODJEL ZA LOKALNU SAMOUPRAVU
Društvene djelatnosti su sustavno prisutne i njihov razvoj je od izuzetnog značaja za sadašnje i buduće pozicioniranje grada Pule kao lokalne sredine, nego i Istarske županije i šire regije. Društvene djelatnosti su od izuzetnog značaja za cjelokupni razvoj gradskog područja i njegova okruženja, ali i za razvoj gospodarstva i drugih segmenata društva, jer se njihovim djelovanjem prepoznaju slijedeće ekonomske i društvene funkcije u okviru kojih se može izdvojiti uloga društvenih djelatnosti:
- kao činitelja povećanja društvene produktivnosti rada
- regulatora opsega i strukture potražnje
- korisnika materijalnih dobara koje nudi gospodarstvo
- obogaćivanju ponude dobara i usluga uopće
- preventivno i kurativno djelovanje na socijalnu sigurnost pojedinca
- u formiranju kreativne i slobodne ličnosti
- oblikovanju ponašanja pojedinaca
- harmonizaciji društvenih odnosa
Analitičkim pristupom pojedinim kategorijama društvenih djelatnosti, stvoriti će se pretpostavke za ocjenu dostignutog razvoja i procjenu sinergijskih efekata, ako se promatraju u komplementarnom odnosu sa ostalim elementima društva. Objektivno sagledavanje ove problematike je otežano iz razloga, što se financiranje temelji na više različitih izvora (državni proračun, proračun jedinica regionalne i lokalne samouprave, članarine, dotacije i sl.), što ovisi o vrsti društvenih djelatnosti, asortimanu i načinu na koji se na određenom području organizira i korisnicima nudi. Ocjenom dostignutog stupnja razvoja društvenih djelatnosti osigurati stvaranje poveznica s gospodarskim potencijalima, a kako bi se stvorila cjelovita slika uvjeta u kojima se smjernice razvoja definiraju, te otvorio prostor za razvoj novih ideja, a sve u cilju razrade puta i načina, kojima se operacionalizira temeljna vizija razvoja.
Sustav odgoja i obrazovanja, sporta i tehničke kulture
Unutar sustava društvenih djelatnosti, se posebno značenje daje zadovoljenu javnih potreba u području odgoja i obrazovanja, sporta i tehničke kulture od posebnog značenja za razvoj mladih generacija. No, neka područja su značajna i ostale dobne skupine, pogotovo što se u suvremenim uvjetima naglasak stavlja na proces cjeloživotnog obrazovanja i rekreacije. Stoga se ovo područje mora sagledati s pozicija kvalitete uvjeta za njihovu realizaciju, kao i programa koji se nude, a moraju biti usklađeni s potrebama lokalne zajednice, kojoj trebaju osigurati uvjete predviđene za rast i razvoj vodećih gospodarskih grana, te gospodarske i društvene infrastrukture. Stoga će se u kontekstu suvremenih svjetskih trendova i zahtjeva globalnog razvoja ova problematika, na pozicijama definiranih planskih proporcija za Grad Pulu u 2009. godini.
Proračun za područje predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, sporta i tehničke kulture temelji se na Odluci o ustrojstvu upravnih tijela Grada Pule i odredbama Pravilnika o unutarnjem redu upravnog odjela, a uvažava odredbe programa rada, zahtjeva ciljnih korisnika, preuzetih ugovornih obaveza i odredbi strateških dokumenata. Misija i vizija djelovanja ovog Odjela se prepoznaje u tezi da je:
«Grad Pula bude grad znanja sa uređenim i opremljenim odgojno-obrazovnim ustanovama, posebnim programima za povećanje studentskog i učeničkog standarda, kao i daljnjim naporima u stvaranju uvjeta da sva djeca pohađaju školu u jutarnjoj smjeni … da Pula postane grad sporta s uređenim i opremljenim sportskim objektima, kvalitetnom organizacijom amaterskog sporta, povratkom masovnom bavljenju mladih sportom u školama i školskim natjecanjima, brigom za bavljenje sportom radno sposobnog stanovništva, umirovljenika, invalida i hendikepiranih osoba, s naglaskom na uređenje zatvorenih i otvorenih javnih i školskih sportskih igrališta, uz informatizaciju i transparentnost rada sportskih klubova i udruga tehničke kulture”
Čak 27,7% sredstava proračuna Grada Pule u 2009. godini je usmjereno ostvarenju programa javnih potreba u području odgoja, obrazovanja, sporta i tehničke kulture, a to je iznos od 140.045.286,00 kuna, sa slijedećom strukturom:
- za potrebe poslovanja ovog odjela 1.716.000,00 kuna (1,2%)
- za potrebe programa javnih potreba u obrazovanju 75.880.869,00 kuna (54,2%)
- za potrebe programa javnih potreba u predškolskom odgoju (Dječji vrtići Pula, predškolska ustanova Rin Tin Tin i predškolske ustanove drugih osnivača) za koje se osigurava iznos od 37.142.617,00 kuna (26,5%)
- za javne potrebe u sportu 23.463.000,00 kuna (16,8%)
- za javne potrebe u tehničkoj kulturi 1.842.800,00 kuna (1,3%).
U nastavku će se sagledati karakteristike pojedinih segmenata, unutar ovog Upravnog odjela, a uvažavajući širi kontekst svake pojedine djelatnosti i njihov utjecaj na razvoj Grada Pule.
Sustav obrazovanja i znanosti u gradu Puli
Moderni sustav obrazovanja nalaže uvažavanje međunarodnih standarda u svim segmentima organiziranja i stjecanja predškolskih, školskih, stručnih i praktičnih znanja. U redoviti sustav obrazovanja uključeno je više od 20% stanovništva, a gotovo je 50% stanovništva neposredno zainteresirano za kvalitetu u odgojno obrazovnom procesu. Obrazovni sustav mora uvažavati tekovine znanosti i tehnologije, te biti prilagođen stvarnim potrebama gospodarstva, koje u Republici Hrvatskoj izlazi iz tranzicijskog razdoblja i okreće se tržišnim zakonitostima. Naglasak je na prilagođavanju obrazovnog sustava, znanosti i permanentne naobrazbe suvremenim trendovima u svim djelatnostima, značajnim za razvoj Pule. Obrazovanje je najjeftiniji i najučinkovitiji put za brzi razvoj gospodarstva. Obrazovanje je od posebnog značaja za ukupni gospodarski razvoj, a mjesto koje na toj ljestvici zauzima Republika Hrvatska može sagledati iz godišnjih «Izvješća o globalnoj konkurentnosti» (tablica 13).
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
| | | | | | |
U svrhu poboljšanja konkurentnosti je Nacionalno vijeće za konkurentnost dalo 55 preporuka od čega se čak njih 11 odnosi na promjene u obrazovanju, a s ciljem njegova što neposrednijeg utjecaja na rast i razvoj nacionalne, regionalne i lokalne sredine. Temeljni je zadatak obrazovanja, da domete znanosti ne ostanu privilegija uskog kruga ljudi, već da se difuzijom znanja osigura prodiranje informacija do najvećeg mogućeg broja stanovnika, bez obzira da li će to biti kroz oblike formalnog, neformalnog, informalnog, daljinskog, dopisnog ili nekog drugog uobičajenog oblika obrazovanja i samoobrazovanja. Na tablici 14 je prikazana obrazovna razina stanovništva starijeg od 15 godina, prema popisu u 2001. godini, koja ukazuje na to da sve mogućnosti nisu iskorištene i da je potreba ulaganja u obrazovanje na ovim prostorima stalno prisutna.
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
| | | |
Da je obrazovna struktura povoljna pokazuje podatak da je u vrijeme popisa 71% stanovnika imalo srednje, više ili visoko obrazovanje, pogotovo što u strukturi visoko obrazovane osobe sudjeluju sa skoro 10 %, što je nedvojbeno značajan kadrovski potencijal. No, potrebno je istražiti da li profil obrazovanja zaista odgovara zahtjevima gospodarstva Grada Pule ili bi sustavom cjeloživotnog učenja isti trebalo više prilagoditi stvarnim zahtjevima i potrebama suvremenog društva. Kako još uvijek bez školske spreme i sa nezavršenom osnovnom školom ima preko 10% stanovništva, trebalo bi sustavno djelovati na obrazovanju tih struktura, na društveno prihvatljivim osnovama. Navedeno nameće potrebu da se sagledaju stvarne mogućnosti unapređenja sustava obrazovanja u Gradu Puli.
Osnovno obrazovanje u gradu Puli ima posebno razvojno značenje, što je vidljivo i u strukturi proračuna Grada Pule. kao i u mreži osnovnih škola u kojima se obrazuju djeca ove razine uzrasta.
| ŠKOLA
| Br.
učenika | Br.
razrednih odjeljenja | Smjene | Produženi
boravak |
| ŠIJANA, matična | 564 | 24 | Da | 2 |
| 3.područne škole | 54 | 4 | ||
| Ukupno | 618 | 28 | ||
| TONE PERUŠKA | 425 | 19 | Da | 1 |
| MONTE ZARO | 246 | 15 | Ne | 2 |
| VERUDA | 582 | 24 | Da | 2 |
| G.MARTINUZZI, matična | 304 | 16 | Ne | 4 |
| 2 područne škole | 57 | 8 | ||
| Ukupno | 361 | 24 | ||
| KAŠTANJER | 611 | 24 | Da | 2 |
| CENTAR | 335 | 16 | Ne | 2 |
| VIDIKOVAC, matična | 606 | 25 | Ne | 4 |
| PŠ Banjole | 66 | 4 | ||
| Škola u bolnici | (32) | (4) | ||
| Ukupno | 672 | 29 | ||
| STOJA | 452 | 19 | Ne | 3 |
| VELI VRH, matična | 388 | 19 | Da | 1 |
| PŠ Štinjan | 50 | 4 | ||
| Ukupno | 438 | 23 | ||
| ŠKOLA ZA ODGOJ | 53 | 11 | Ne | 1 |
| POŠ J.DOBRILE | 33 | 6 | Ne | 1 |
| UKUPNO - GRAD PULA | 4826 | 238 | 25 |
U 2009. Godini, Klasa: 023-01/08-01/1473; Urbroj:2168/01-05-01-0291-08-3 od 03. prosinca 2008. str. 3
U okviru proračuna se se iskazuje i dio sredstava koja će biti dodijeljena iz državnog proračuna za određene obrazovne programe i potpore. To su prvenstveno kapitalni projekti, koji se svake godine prijavljuju Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa (izgradnja, rekonstrukcija i sanacija školskih zgrada, te investicijsko održavanje školskog prostora, opreme, nastavnih pomagala i sl.). Pored toga se dio sredstava ostvaruje i za potrebe financiranja materijalnih troškova, troškova izvođenja programa (prema broju učenika, razrednih odjela, područnih škola i školskih zgrada), energenata, tekućeg održavanja, zakupnina, opreme, prijevoza učenika, zdravstvenih preglede nastavnika i drugo.
Grad Pula je osnivač 11 škola, za koje kontinuirano podmiruje troškove za komunalnu naknadu i osiguranje, podupire programe stručnog usavršavanja nastanka kao i izvannastavne programe i projekte u školama, kojima se podiže kvaliteta obrazovnog procesa, a u okviru cjelovitog sustava obrazovnih institucija, čiji je zadatak da osiguraju odgovarajući standard obrazovanja za djecu građana koji žive u gradu Puli. Grad Pula financijski podupire i produženi boravak djece u okviru škola ili izvan njih, a time su obuhvaćene 24 skupine s prosječno 600 djece, na način da se učitelji razredne nastave u produženom boravku sklapaju sa školom ugovor o radu, sa istim pravima i obvezama u ovoj grani djelatnosti.
Uz mrežu osnovnih škola koje zadovoljavaju potrebe za osnovnim obrazovanjem djece, djeluje i Pučko otvoreno učilište Pula kao javna ustanova Grada Pule koja je prvenstveno orijentirana na cjeloživotno učenje i permanentno obrazovanje odraslih, na opismenjivanje i obrazovanje mladeži i odraslih osoba na razini osnovnog obrazovanja s mogućnošću usavršavanja ili osposobljavanja za neku struku nakon završene osnovne škole. Tako se u Pučkom otvorenom učilištu u Puli, uz programe osnovnoškolskog obrazovanja, nude i razni programi za srednjoškolsko obrazovanje i prekvalifikacije, pripremaju se studenti za upis na fakultete i visoke škole, organiziraju se tečajevi informatike i stranih jezika, a fleksibilno se nude različiti programi osposobljavanja i usavršavanja svih dobnih skupina stanovnika grada Pule.
Srednjoškolsko obrazovanje u gradu Puli obilježeno je spoznajom da ovdje djeluju i one srednje škole, koje nisu financirane iz proračuna Grada Pule. Na području Pule djeluju slijedeće srednje škole:
- Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula (Komercijalist, Hotelijersko-turistički tehničar, Turističko hotelijerski komercijalist, Prodavač, Konobar, Kuhar, Slastičar)
- Gimnazija Pula (Opća gimnazija, Prirodoslovno-matematička gimnazija, Jezična gimnazija)
- Industrijsko-obrtnička škola Pula (Tokar, Plinoinstalater, Bravar, Brodograditelj, Autolimar, Automehaničar, Instalater grijanja i klimatizacije, Vodoinstalater, Elektromonter, Elektroničar-mehaničar, Elektroinstalater, Elektromehaničar, Zidar, Keramičar – oblagač, Soboslikar – ličilac, Brodograditelj metalnog broda)
- Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula (Likovna umjetnost i dizajn, Grafički dizajner, Dizajner tekstila, Kiparski dizajner, Slikarski dizajner)
- Talijanska srednja škola Pula (Opća gimnazija, Jezična gimnazija, Tehničar za elektroniku, Ekonomist, Automehaničar, Elektromehaničar, Prodavač, Pomoćni bravar, Pomoćni autolimar)
- Ekonomska škola Pula (Ekonomist, Poslovni tajnik)
- Medicinska škola Pula (Medicinska sestra - Medicinski tehničar)
- Tehnička škola Pula (Strojarski tehničar, Brodograđevni tehničar, Elektrotehničar, Tehničar za mehatroniku, Arhitektonski tehničar, Geodetski tehničar, Građevinski tehničar)
- Strukovna škola Pula (Prehrambeni tehničar, Tehničar nutricionist, Odjevni tehničar, Ekološki tehničar, Kozmetičar, Frizer, Pekar, Mesar, Stolar, Krojač, Fotograf)
- Glazbena škola Ivana Matetića-Ronjgova Pula (Glazbenik - program srednje škole, Glazbenik - pripremna naobrazba)
- Privatna gimnazija Jurja Dobrile Pula s pravom javnosti (Opća gimnazija)
- škola za odgoj i obrazovanje (Pomoćni vodoinstalater – TES, Pomoćni kuhar i slastičar – TES, Pomoćni vrtlar – TES, Pomoćni cvjećar – TES, Pomoćni soboslikar i ličilac – TES)
Iz proračuna Grada Pule daje se financijska potpora Međunarodnoj eko-školi u obliku kotizacije za sudjelovanje u projektu u koji su uključene dvije srednje škole (Gimnazija, Tehnička srednja škola) kao i OŠ Monte Zaro. Pored toga se udruzi „Distorzija” sufinancira radio emisija obrazovnog sadržaja za djecu «Kutić kolutić» na Radio Puli (četrdeset 20-minutnih emisija u nastavnoj godini). Sufinanciraju se programi „Matematička liga”, „Otvoreno ekipno natjecanje-festival matematike”, pripreme učenika za natjecanja „E-matematika” i „Pula+” u organizaciji Hrvatskog matematičkog društva - Podružnica Istra. Glazbenoj se školi sufinanciraju programi „osnove jazza” (učenje i upoznavanje sa jazzom - sadržajem koji nije zastupljen u programima glazbenih škola) i „istarska pučka glazbala” (individualni program učenja i stjecanja vještine sviranja na svim istarskim pučkim glazbalima - mala i velika roženica, vidalice, sopelica, mijeh, šurle i istarska tamburica).
Uz dobro organiziran sustav srednjih škola se na razini Grada Pule nude u okviru Pučkog otvorenog učilišta u Puli, mogućnosti doškolovanja i prekvalifikacije kroz trogodišnje programe za stjecanje slijedećih profesija:
- Zaštitar osoba i imovine
- Prodavač
- Kuhar
- Konobar
- Vozač motornog vozila
- Četverogodišnje škole (doškolovanje i prekvalifikacija)
- Hotelijersko-turistički tehničar
- Komercijalist
- Tehničar cestovnog prometa
- Tehničar zaštite osoba i imovine
Nameće se potreba da Pučko otvoreno učilište u Puli sustavno usklađuje gornje programe sa stvarnim potrebama tržišta rada u okviru ove jedinice lokalne samouprave, što nameće potrebu stalne komunikacije i uske suradnje sa gospodarstvom i upravom Pule.
Visoko obrazovanje i znanost u gradu Puli značajna je karika u vertikali obrazovanja, gdje djeluju i visokoškolske institucije, koje čine i znanstveni potencijal ove regije, a tu spadaju:
- Sveučilište Jurja Dobrile, koje je osnovano 2006. godine
- Visoka tehnička škola – Politehnički studij
- Viša trenerska škola u Puli
- Veleučilište u Rijeci – Poslovni odjel – Odsjek Pula
Osnivanje Sveučilišta u Puli na početku XXI. stoljeća važan je dio preustroja visokoga školstva u Hrvatskoj. Prerastanje visokoškolskih institucija u samostalno sveučilište i njegovo ustrojavanje kao sveučilišta odjelskoga (departmanskog) tipa složen je pothvat. U promišljanju Sveučilišta u Puli važne su povijesne i kulturne pretpostavke višestoljetnoga položaja i razvoja Istre. Povijesno tradicijske, odgojnoobrazovne i druge pretpostavke kulturnoga razvoja važni su čimbenici za osnivanje Sveučilišta u Puli. Pedesetih godina XX. stoljeća bilo je jasno da će Istri trebati sve više obrazovanih ljudi, i to prvenstveno ekonomske i učiteljske struke. Odlučujući poticaj sazrijevanju takvoga stajališta dala su dva vodeća istarska intelektualca toga doba: dr. Mijo Mirković i prof. Tone Peruško.
Zahvaljujući Mirkovićevu zalaganju otvoren je prvi dvogodišnji visokoškolski studij ekonomije 1960./1961. (Viša ekonomska škola), a za otvaranje Pedagoške akademije u Puli 1961./1962. zaslužan je Peruško, koji je bio i njezinim ravnateljem. Viša ekonomska škola razvila se u Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", a Pedagoška akademija u Filozofski fakultet u Puli i Visoku učiteljsku školu u Puli. Mirković je čak predlagao osnivanje Jadranskoga sveučilišta sa sjedištima pojedinih fakulteta u većim gradovima na obali. Otvaranje prvih dviju visokoškolskih ustanova u Istri početkom 60ih godina prošloga stoljeća bilo je logična posljedica promišljanja budućnosti Istre te se cijela koncepcija temeljila na dva, tada osnovna, pravca razvitka: na gospodarstvu i na obrazovanju.
U drugoj polovici XX. stoljeća taj se pravac razvitka nije radikalno promijenio: to su i dalje dva glavna pravca koja su se razgranala specijalizacijom u više smjerova. Studij ekonomije ne stvara više ekonomiste općega tipa, nego ima tri smjera: financije, marketing i turizam. Studij obrazovnih znanosti nije više sveden samo na učiteljski studij, koji je imao najdužu tradiciju, nego se u posljednje vrijeme javljaju novi studiji (hrvatski jezik i književnost, talijanski jezik i književnost, povijest, latinski jezik i rimska književnost) koji s jedne strane pokrivaju školske potrebe za nastavnicima, a s druge omogućuju i zapošljavanje u drugim djelatnostima. Preustroj visokoškolskih ustanova i otvaranje novih studija i smjerova dodatno će obogatiti mogućnosti visokoškolskoga obrazovanja u Istri.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli osnovano je Zakonom o osnivanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli 29. rujna 2006. godine, a upisano u Registar Trgovačkoga suda u Pazinu 21. prosinca 2006. godine. Danas se na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli studentima nude slijedeći odjeli:
- Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković"
- Odjel za humanističke znanosti
- Odjel za glazbu
- Odjel za studij na talijanskom jeziku
- Odjel za obrazovanje učitelja i odgajatelja
Najdužu tradiciju ima Odjel za ekonomiju i turizam „Dr. Mijo Mirković”, koji je ranije djelovao kao Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» Pula. Svi programi ovog Odjela su od akademske godine 2005./2006. usklađeni s europskim standardima i bolonjskim procesom. Na ovom se Odjelu izvodi dvogodišnji stručni, trogodišni preddiplomski i dvogodišnji diplomski studiji sljedećih smjerova:
- Ekonomija
- Financije, računovodstvo i revizija
- Management i poduzetništvo
- Marketinško upravljanje
- Poslovna informatika
- Turizam.
Sveučilište se financira iz državnog proračuna i vlastitih prihoda, a u okviru proračuna Grada Pule se izdvajaju financijska sredstava za stipendiranje studenata sukladno Pravilniku za dodjelu stipendije izvrsnim studentima i Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika za dodjelu stipendije izvrsnim studentima. Također se Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli - Odjelu za obrazovanje učitelja i odgojitelja sufinancira održavanje Međunarodnog znanstvenog i stručnog skupa «Dani Mate Demarina» u dijelu koji se odnosi na tiskanje Monografije radova na temu «Škola po mjeri».
Visoka tehnička škola u Puli – Politehnički studij osnovana je 2000. godine od strane Istarske županije sa svrhom obrazovanja stručnjaka za stručni profesionalni rad prema standardima globaliziranog svijeta i zahtjevima na otvorenom tržištu. Navedeno obrazovanje provodi se objedinjavajući znanja iz područja tehnike, poslovne ekonomike, menadžmenta, informatike i društvenih znanosti. Budući je to stručni studij, pored osnovne djelatnosti obrazovanja, provodi i dodatne projekte i programe osposobljavanja usmjerene prema gospodarstvu. Ova visokoškolska institucija nudi i izvođenje kratkih seminara u okviru sustava cjeloživotnog učenja (tečajevi komunikacije). Pokretanjem CISCO akademije mrežnih tehnologija, omogućeno je da se na području Istre izvode međunarodno priznati programi primjene i razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kao najvećeg pokretača ekonomskog razvoja, jer je upravo informacijska infrastruktura bitan preduvjet za uključenje grada Pule u globalnu ekonomiju.
Na Visokoj tehničkoj školi u Puli - Politehnički studij Grad Pula financira «polivalentno obrazovanje koje gospodarstvu i društvu stvara stručnjake sa potrebnim izlaznim kompetencijama u stvaranju i dizajniranju proizvoda, zapošljavanje i angažiranje nastavnika sa međunarodnim referencama i prepoznatljivim rezultatima u praksi i na tržištu”.
Viša trenerska škola u Puli je stručni studij koji se izvodi kao izvanredni veleučilišni studij (viša trenerska škola) za obrazovanje sportskih trenera koje provodi Kineziološki fakultet iz Zagreba. Studij traje 3 godine (6 semestara) a po završetku studija dobiva se zvanje višeg sportskog trenera (stručni prvostupnik - ekvivalent višoj stručnoj spremi - 180 ECTS bodova). Mogu ga upisati svi građani Hrvatske sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem u trajanju od 3 ili 4 godine te položenim razredbenim ispitom. Kao logičan nastavak stručnog studija za izobrazbu trenera nudi se i specijalistički diplomski stručni studij za izobrazbu trenera specijalista.
Veleučilište u Rijeci , djeluje na području tri županije (Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj), s ciljem izobrazbe stručnjaka usmjerenih prvenstveno na praksu, a s ciljem samostalne primjene stručnih i znanstvenih metoda specifičnih za pojedino područje izobrazbe (za trgovačka društva, tijela uprave, ostale institucije), pa su u tu svrhu ustrojeni nastavni programi, koji su usporedivi sa sličnima u Europi, posebice Njemačkoj, Austriji i Italiji. Poslovni odjel u Puli nudi obrazovne programe Stručnog studija informatike, Veleučilište u Rijeci je donijelo Strategiju razvoja za razdoblje 2008. do 2013. godine, kojom su precizirani pravci razvoja i nositelji aktivnosti i mjera kao i dinamika izvršavanja predviđenih razvojnih aktivnosti. Za realizaciju programa Poslovnog odjela u Puli je osiguran prostor u Srednjoj ekonomskoj školi.
Predškolski odgoj je definiran programom javnih potreba kojim se obuhvaćaju djeca s prebivalištem u gradu Puli a smještena u okviru mreže predškolskih ustanova na području Pule. Tu su uključene ustanove kojima je osnivač Grad Pula (Predškolska ustanova Dječji vrtići Pula i Predškolska ustanova Rin Tin Tin Pula, te ustanove predškolskog odgoja drugih osnivača). Osim povećanja broja skupina i djece u obuhvatu, Programom za 2009. g. predlaže se i povećanje sudjelovanja Proračuna u cijeni koštanja po djetetu. Grad Pula osigurava u svojim predškolskim ustanovama obuhvat od 58% djece predškolske dobi. Broj djece po skupinama (vrtićka skupina broji 24, a jaslička 17 djece) usklađen je s važećim odredbama Odluke o elementima standarda društvene brige o djeci predškolske dobi.
Predškolska ustanova „Dječji vrtići Pula” ima tri organizacijske jedinice (OJ Monte Zaro, OJ Centar i OJ Veruda) koji nude primarni program i različite dodatne programe za djecu jasličkog i vrtićkog uzrasta (57 odgojnih skupina - 1.216 djece). Druga odgojna ustanova je PU–IP - Rin Tin Tin kojom je obuhvaćeno 180-toro djece smještene u 2 jasličke i 6 vrtičkih skupina (30 djece u jaslicama i 150 u vrtiću). Grad Pula već duži niz godina sufinancira boravak djece s prebivalištem na području Pule, a koja su smještena u ustanovama predškolskog odgoja drugih osnivača na području grada i njihov se broj kontinuirano povećava. U Puli su ovom mrežom obuhvaćene 22 ustanove sa ukupno 34 odgojne skupine (19 vrtića i 15 jaslica) i približno 717 djece (464 djece u vrtiću, 253 u jaslicama).
Grad sustavno ulaže u povećanje standarda u predškolskom odgoju, ali ostvaruje i dio vlastitih prihoda i to od:
- od participacije roditelja,
- iz socijalnog programa Grada Pule za određene kategorije korisnika
- od drugih jedinica lokalne samouprave čija su djeca polaznici Ustanove,
- od organiziranja kraćih programa koje posebno financiraju roditelji
- od nadležnog Ministarstva - za provođenje programa male škole i to za programe za darovitu djecu i programe za djecu s posebnim potrebama.
Ekonomska cijena smještaja djece u vrtić iznosi 2.364,60 kn, Grad Pula sudjeluje sa 67% (1.585,00 kn), a ostalo podmiruju roditelji ili se ostvaruje iz socijalnog programa. Pored navedenog Grad Pula ulaže i u usklađenje predškolskog odgoja s pedagoškim standardima (izrada stručne studije reorganizacije javnih gradskih ustanova predškolskog odgoja u cilju njihove optimalizacije veličine i funkcionalnosti sukladno novim pedagoškim standardima), priprema i realizira investicijska ulaganja u ustanove predškolskog odgoja, za koje osigurava lokaciju i uvjete funkcioniranja.
Šest-satni program sufinancira Grad zajedno s nadležnim Ministarstvom za provođenje programa za djecu nacionalnih manjina u vrtiću za djecu romske nacionalne zajednice, čiji je osnivač Udruga Roma. Posebna se pažnja polaže djeci predškolske dobi s teškoćama u razvoju. Za djecu koja pohađaju predškolske ustanove u drugim jedinicama lokalne samouprave, a prebivalište im je na području Pule, iz Gradskog proračuna sufinanciraju se program prema istim mjerilima kao za ustanove predškolskog odgoja drugih osnivača. Grad Pula nastoji kontinuirano pratiti novonastale promjene i prilagoditi programe stvarnim potrebama roditelja i djece, pa se konstantno bilježi porast interesa za korištenje usluga predškolskog odgoja i skrbi koje osigurava Grad Pula.
Sport i rekreacija u gradu Puli
Sport i rekreacija su veoma značajni za razvoj svake sredine, pa tako i za grad Pulu.
Sportom se nazivaju fizičke aktivnosti kojima se građani Pule mogu baviti rekreacijski, amaterski i profesionalno. Pod tim se pojmom podrazumijevaju različite motoričke aktivnosti varijabilnog i dinamičkog karaktera u kojima na specifičan način dolazi do punog izražaja sposobnost, osobine i znanja pojedine osobe u treningu i natjecanju. Sport može biti vrhunski (selektivni) i masovni (neselektivni) a razlikuje se još profesionalni, amaterski, rekreacijski, školski i za osobe sa invaliditetom.
U pravilu se sportovi dijele na grupne (zajedničke) i samostalne (pojedinačne). Da bi se mogao donijeti sud o tome da li su iskorištene sve mogućnosti razvoja sporta u Pula, potrebno je sagledati sve potencijalne oblike sporta i mogućnosti njegova organiziranja na ovim prostorima, a kako postoje brojne podjele sportova, u nastavku se prezentira jedna od mogućih:
- Atletika (bacačke discipline – disk / koplje / kugla / kladivo, trkačke discipline – sprint / srednje pruge / duge pruge / visoke i niske prepone / štafete; skokovi – u vis / u dalj / troskok / motka, višeboj)
- Ekipni sportovi s loptom (američki nogomet / australski nogomet / fistball / kanadski nogomet /američki nogomet / keltski nogomet / košarka / korfball / mali nogomet / netball / nogomet / odbojka / odbojka na pijesku / ragbi / rukomet / rukomet na pijesku / vaterpolo / streetball)
- Sportovi u kojima se loptica udara reketom (badminton / stolni tenis / skvoš / tenis)
- Sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom (bendi / bandy / baseball / golf / dvoranski hokej / hokej na travi / hokej na koturaljkama / hurling / inline hokej / kriket / lacrosse / polo / skater hokej / softbol / ulični hokej)
- Biciklizam (cestovni biciklizam / ciklokros / biciklizam na pisti / brdski biciklizam)
- Gimnastika (aerobika / ritmička gimnastika / opća gimnastika / športska gimnastika / športska akrobatika / trampolin / ples)
- Sportovi snage (body building / dizanje utega)
- Sportovi preciznosti (bilijar / snooker / boćanje / golf / kuglanje / streličarstvo / streljaštvo / pikado)
- Vodeni sportovi (jedrenje / kajak i kanu na mirnim vodama / kajak i kanu na divljim vodama / orijentacijsko ronjenje / plivanje / sinkronizirano plivanje / vaterpolo / veslanje / skokovi u vodu)
- Sportovi na snijegu i ledu (alpsko skijanje, bob, brzo klizanje, brzo klizanje na kratkim stazama - short track / curling / hokej na ledu / nordijska kombinacija / nordijsko skijanje / sanjkanje / skeleton / skijaški skokovi / snowboarding / umjetničko klizanje)
- Sportovi s više disciplina (biatlon / moderni petoboj / triatlon)
- Borilački športovi i vještine (aikido / arnis / capoeira / boks / brazilski Jiu-jitsu / hrvanje / judo / ju-jutsu / karate / kendo / kempo / kickboxing / krav maga / kungFu / mačevanje)
- Mješovite borilačke vještine (MMA - mixed martial arts / ultimate fighting / free-fight / ninjutsu / taekwondo / tai chi chuan / tajlandski boks -muay thai / savate boks)
- Loptački sportovi (picigin / zoga falu)
- Moto-sportovi (automobilizam / DTM / Formula 1 / karting / motociklizam / motokros / NASCAR / rally)
- Konjički sportovi (kasačke utrke / konjičke utrke / preponsko jahanje / polo)
- Ekstremni sportovi (alpinizam / base jumping / brdski biciklizam / bungee jumping / ekstremni biciklizam / ice climbing - penjanje po ledu / kitesurfing / padobranstvo – parachuting / paintball / paragliding / planinarenje / pustolovne utrke / rafting / ronjenje na dah / skateboarding / skijanje na vodi / slobodno penjanje - free climbing / športsko penjanje / trekking / zmajarenje)
- Misaone igre (bridž / šah)
- Tradicionalni športovi (potezanje konopa / Sinjska alka / trka na prstenac / kamena s ramena / potezanje klipa)
Iz proračuna Grada Pule se osiguravaju sredstva za sportske programe i aktivnosti koje su od značaja za javne potrebe, no uz njih je potrebno sagledati i ostale sportske sadržaje, koji se financiraju iz drugih izvora, pa i one koji su značajni za razvoj turizma. Iz proračuna Grada Pule će se u 2009. godini izdvojiti 23.463.000,00 kuna i to za:
- poticanje i promicanje sporta kao osobne potrebe i djelatnosti,
- provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata,
- djelovanje udruga, saveza i zajednice,
- priprema sportaša za domaća i međunarodna natjecanja,
- opća i posebna zdravstvena zaštita sportaša,
- zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u sportu,
- sportsko rekreacijske aktivnosti građana,
- sportske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba sa invaliditetom,
- planiranje, izgradnja, održavanje i korištenje sportskih građevina značajnih za Pulu,
- provođenje i financiranje znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija u funkciji razvoja sporta.
Poticanje i promicanje sporta u gradu Puli se provodi kroz program javnih potreba u okviru Saveza sportova Grada Pule, koji predstavlja sportsku zajednicu pravnih osoba iz sustava sporta i drugih pravnih osoba čija je djelatnost značajna za sport i povezana je sa sportom. No, poseban se naglasak stavlja na poticanje sporta djece i mladeži u ustanovama odgoja i obrazovanja i to u okviru:
- sportskih programa u osnovnim školama (10 školskih sportskih društava)
- sportski programa u srednjim školama (10 školskih sportskih društava)
Programi koji se financijski podupiru u osnovnim školama za djevojčice i dječake od I - VIII razreda uključuju: mali nogomet, odbojka, košarka, rukomet, plivanje, veslanje, ritmičko sportske gimnastika, stolni tenis, gradski kros, šah i atletika, a u srednjim školama uglavnom gradska prvenstva u disciplinama: mali nogomet, odbojka, košarka, rukomet i stolni tenis. Pored toga postoje i programi sportske škole, koji se provode u 7 osnovnih škola (koje imaju prostorne uvjete) a za uzrast djece od 8 do 10 godina, koja nisu uključena u sportske klubove, u cilju stjecanja osnovnih znanja, vještina, navika i za prilagodbu novim motoričkim aktivnostima (odbojka za djevojčice, rukomet, košarka, te atletika za djevojčice i dječake). Time se kod mlađe djece stvaraju kvalitetni temelji motoričkih znanja i sposobnosti potrebnih za svladavanje kinezioloških aktivnosti, za kasnije uključivanje u sportske klubove. Na ovim iskustvima temelji se i ideja o organiziranju ŠPORTSKOG ŠKOLSKOG SAVEZA, u okviru kojeg će se organizirati školska natjecanja, a po uzoru na Rijeku, Zagreb, Osijek… Uz programe se financira i sportska oprema, kao i rekviziti.
Dječji ljetni kamp na Fratarskom otoku je primamljiv program sportsko edukativnog sadržaja za školsku djecu u dobi od 6 do 12 godina s područja grada Pule, koji se organizira za vrijeme ljetnog raspusta (10 radnih dana kroz 2 tjedna) i to u tri turnusa. Programski sadržaj dječjeg ljetnog kampa provodi Savez sportova Grada Pule u sportskim disciplinama: plivanje, mini vaterpolo, veslanje, jedrenje u jedrilici klase «Optimist», tehniku zarona u apnei, orijentaciju na moru i u prirodi, te sportske igre. Za realizaciju programa Grad Pula nabavlja sportsku opremu, rekvizite, te osigurava sigurnosne mjere za vrijeme djelovanja kampa, kao i uređenje dječjeg igrališta potrebnog za kvalitetniju realizaciju ljetnog sportskog programa.
Savez sportova Grada Pule temeljem Statuta i odredbi Zakona o športu predlaže i provodi ostale programe sporta i rekreacije od značaja za Grad Pulu. Posebni je zadatak Saveza sportova Grada Pule da skrbi o kategoriziranim i vrhunskim sportašima, te o njihovom sudjelovanje u stvaranju uvjeta za njihovu pripremu za olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva, te druga međunarodna natjecanja, što uključuje provođenje mjera zdravstvene zaštite sportaša, brigu o namjenskom korištenju sportskih objekata i aktivan doprinos u proširenju kapaciteta i sadržaja, kao i sustavnu brigu za unapređenje stupnja obrazovanja i kompetencija osoba zaduženih za realizaciju ove značajne društvene zadaće.
Zadaća je stručne službe Saveza sportova grada Pule usklađivanje aktivnosti svih sportskih udruga članica Saveza na području grada Pule, te vođenje financijsko - računovodstvenih i administrativno - tehničkih poslova za udružene članice, a financijska se potpora osigurava sukladno važećem Pravilniku o uvjetima i kriterijima za sufinanciranje programa sportskih udruga grada Pule, koje se razvrstavaju sukladno postignutom stupnju kvalitete u prethodnoj natjecateljskoj godini, i to u sljedeće skupine:
- I skupinu sportova čine oni koji su u prethodnoj natjecateljskoj godini ostvarili najbolje rezultata, stoga su od posebnog značaja za Pulu. U okviru ove skupine obuhvaćeno je 1212 sportaša svih dobnih skupina, u radu im pomažu 54 trenera, a tu spadaju:
- sportske udruge za sporove atletike, jedrenje, košarke, nogometa, odbojke, rukometa i veslanja
- sportske udruge ženskog sporta
- sportske udruge koje se natječu na gradskoj, županijskoj, međužupanijskoj i državnoj razini, a osvojile su jedno od mjesta s kojim se stječe III kategorija sportaša razvrstanih u I. grupu sportova
U Puli se u ovu skupinu uvrštava: Nogometni klub "ISTRA 1961", Stolnoteniski klub "ARENA", Boksački klub "PULA", Šahovski klub "PULA", Triatlon klub "PULA", Jedriličarski klub “ULJANIK-PLOVIDBA”, Košarkaški klub "PULA 1981", Plivački klub "ARENA”, Ženski košarkaški klub "PULA", Judo klub "ISTARSKI BORAC", Veslački klub "ISTRA", Stolnoteniski klub "PULA", Atletski klub "ISTRA", Muški rukometni klub "ARENA", Odbojkaški klub "OTP BANKA" i Ženski rukometni klub "ARENA".
- II. skupinu sportova čine sportske udruge koje se natječu u jedinstvenim drugim ligama na području cijele Republike Hrvatske i sportske udruge u sportskim granama: atletika, jedrenje, košarka, nogomet, odbojka, rukomet, veslanje i sportske udruge ženskog sporta, sa ostvarenim natjecanjima na županijskoj i državnoj razini, a tu spada Golf klub "PULA", Centar borilačkih sportova "PULA", KSRG "Gazela", Ženski stolnoteniski klub "PULA", Kickboxing klub "PLANET SPORT", Hrvatski auto klub "PULA-ROVINJ", Judo klub "PULA FIT", Biciklistički klub "PULA", Boćarski klub “PULA”, Plivački klub "PULA", Hrvački klub "ISTARSKI BORAC", Košarkaški klub "STOJA", Jedriličarski klub "VEGA", Ženski odbojkaški klub "VELI VRH", Vaterpolo klub "PULA", Nogometni klub "ISTRA".
- III. skupinu sportova čine udruge koje nisu razvrstane u I. i II. skupinu a uključuju najšire osnove sporta u sustavu natjecanja i natječu se najmanje u Županijskoj ligi, a tu spada Streljački klub " ULJANIK", Boćarski klub "CEMENT", Boćarski klub "SLOGA", Boćarski klub "PULAPROMET", Boćarski klub "VERUDA", Karate klub “Lav”, Biljarski klub "PULA", Teniski klub “PULA 3000”, Šah klub " ULJANIK", Streljački klub "CENTAR", Karate klub ”ISTRA”, Planinarsko društvo "GLAS ISTRE", Kickboxing klub “FUTURA”, Boćarski klub "ARENATURIST", Sportski klub “Balena”, Centar podvodnih aktivnosti "PULA", Boćarski klub "ŠTINJAN", Boćarski klub "ULJANIK", Teniski klub " ULJANIK", Klub podvodnih aktivnosti “ULJANIK”, Karate klub "PULA", Sportsko penjački klub „Onsight“, Bridž klub "JURICA TOMLJANOVIĆ", Koturaljkaški klub "ULJANIK", Klub sportskog ribolova "ULJANIK", Taekwon-do klub "FUTURA", Kuglački klub "Hrvatski BRANITELJ", Kuglački klub "ULJANIK", Kuglački klub "ELEKTROISTRA", Taekwon-do klub "ISTRA", Pomorsko sp. ribolovno društvo “Delfin”, Kickboxing klub "LAV", Vaterpolo klub „Arsenal“, Nogometni klub "ŠTINJAN", Nogometni klub "PULA-ICI", Nogometni klub "VELI VRH".
Tradicionalni i međunarodni programi se održavaju svake godine, a vezani su uz obilježavanje državnih praznika, promidžbe grada i sporta. U tu skupinu će se u 2009. godini uvrstiti 30. Maraton Stoja-Valsaline, Boćarski turnir mladih 2009., Boksački turnir „Arena cup 2009.“, Atletska utrka „Vivicitta 2009.“, Veslačka regata 2009., Šah „Open 2009.“, Jedrenje „Istarska regata 2009.“, Jedrenje Memorijal Kap.M. Marinovića 2009., Jedrenje „Sveti Nikola 2009.“, Biciklizam „Trka kroz Istru 2009.“, Pulski duatlon2009., Auto nagrada Grada Pule 2009., Rukometni turnir „Croatia cup 2009.“, SP u rukometu 2009., Košarkaški turnir „Joža Sever 2009.“, 56. Kvarnerska nogometna rivijera, 50. Godina Hrvačkog kluba „I.Borac“, 30. Godina Plivačkog kluba „Pula“, Obilježavanje zaštitnika grada Pule sv.Toma
Koturaljkanje „Amfora 2009.“ i Gimnastički turnir mladih 2009.
Sportsko rekreacijske aktivnosti građani realiziraju u okviru sportskih udruga objedinjenih u Savez za sportsku rekreaciju „Sport za sve“. Za realizaciju programa, Grad Pula sufinancira nagrade i priznanja, mjerenja krvnog tlaka i šećera na terenu, održavanje staza za pješačenje, te naknade voditelja. Sufinancira se i dio troškova organizacije sportsko-rekreativnih natjecanja koje provodi Savez i to kroz sekcije nogometa, košarke, odbojke, boćanja i tenisa. Organiziraju se i dvije manifestacije biciklijada. Podržavaju se i sportske aktivnosti osoba s invaliditetom, koji se kategoriziraju sukladno kriterijima Hrvatskog paraolimpijskog odbora, uključuju 62 aktivna sportaša i angažiraju 7 trenera, a tu spada Atletski klub "ISTRA"- tjelesni invalidi, Sportsko društvo «Paraplegičar», Sportsko društvo gluhih "PULA" i Sportsko društvo slijepih "UČKA".
Javna ustanova Pula Sport osnovana je radi pružanja rekreacijskih, kulturnih i sportskih usluga, izgradnja, upravljanje i korištenje sportskih objekata, te obavljanje ostalih sportskih i rekreacijskih usluga u objektima Dom Braće Ribar, Sportski centar Mirna,
Dom sportova, Gradski stadion Aldo Drozina, Nogometno igralište Štinjan, Nogometno igralište Veli Vrh i u Prostoru Šahovskog kluba Pula.
Uljanik Standard d.o.o. je dat na upravljanje nogometni stadion sa pomoćnim terenom, dvorana za boćanje i vanjsko tenis igralište, a Grad Pula pokriva dio ukupnih troškova potrebnih za održavanje objekata. Javna ustanova Pula Sport i Uljanik Standard d.o.o. dužni su u objektima obavljati primarno sportsku djelatnost. Plivački klubovi Pula, Arena, Balena, Vaterpolo klub Pula i Triatlon klub Pula, koriste bazen MUP-a u Valbandonu, dok Vaterpolo klub „Arsenal“, Plivački klub „Arena“ i Triatlon klub „Pula“ koriste bazen u hotelu „Belvedere“ u Medulinu uz dogovorenu naknadu. Korištenje prostora «Karlo Rojc» moguće je uz naknadu za uporabnike od posebnog interesa za Grad Pulu u području spota.
Razvojni projekti u sportu uključuju izradu jedinstvene baze podataka i informacija. Naime, u cilju što boljeg informiranja građana o djelovanju sportskih udruga, te o mogućnostima bavljenja sportsko-rekreacijskim sadržajima, postignutim rezultatima i raspoloživim sportsko-rekreacijskim prostorima i uvjetima, potrebno je izgraditi integralni informacijski sustav (baza podataka svih sportskih objekata i igrališta u gradu Puli), te umrežiti klubove prve skupine sa Savezom sportova Grada i odjelom za sport Grada Pule a kako bi sve navedeno na unificirani način bilo dostupno na WEB stranici «pula.hr».
U tu svrhu je potrebno sustavno provoditi edukaciju članova udruga za rad na računalu i ažuriranje podataka u jedinstvenu bazu podataka. U bazi podataka treba osigurati pohranjivanje svih relevantnih tekstova, slika i video zapisa iz sportske povijesti grada Pule, kao pretpostavku i izvor istraživanja povijesti sporta na ovim prostorima. Novim investicijskim ulaganjima treba osigurati i bolje uvjete za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom na svim razinama.
Sustav tehničke kulture u gradu Puli
Tehnička kultura je u gradu Puli prvenstveno obilježena djelovanjem Zajednice tehničke kulture, čiji je zadatak brinuti se o ostvarivanju zajedničkih potreba u ovoj oblasti, kroz usklađivanje aktivnosti svih njenih članica. Naglasak je i na opremanju specijaliziranih kabineta za robotiku, auto modelarstvo, jedriličarstvo, raketarstvo, zrakoplovstvo, izradi lokalne mreže i sl., što sve doprinosi kvaliteti projekata koji se pod koordinacijom Zajednice izvode.
U Gradu Puli djeluje i društvo inovatora Pula, kojima se iz proračuna financira održavanje informatičke opreme, organizacija i sudjelovanje u TV i radio emisijama, pisanja i objavljivanje priloga o inovacijama i autorima, te pomiruju troškovi animiranja izlagača za sudjelovanje na domaćim i međunarodnim izložbama, kao i sudjelovanje na stručnim skupovima i izložbama inovacija.
Astronomsko društvo Istra namjerava u 2009. godini nastaviti s predavanjima o povijesti Zvjezdarnice i svemiru općenito, promatranja meteora, izradu plimne krivulje za „Glas Istre“ i slične projekte, kojima se doprinosi popularizaciji astronomije i ostalih srodnih prirodnih znanosti, što uključuje i primijenjenu informatiku. Korisnici su članovi društva i ostali zainteresirani posjetitelji, prvenstveno djeca iz vrtića i škola, udruge, ekskurzije, građani i ostala zainteresirana javnost.
Auto klub Pula – Rovinj u područje svog djelovanja uključuje i aktivnosti tehničke kulture, koje realizira u radu s mladima u školama i sekcijama Kluba.
Foto klubu Pula se iz proračuna Grada Pule financiraju programi koje nudi u području organizacije foto tečajeva prvog i višeg stupnja za članove kluba, mjesečne projekcije i prezentacije fotografija članova kluba i gostiju, organizira predavanja sa gostima predavačima o modnoj, sportskoj, reklamnoj i ostalim vrstama fotografiranja i rada, organizira godišnje izložbe digitalne i analogne fotografije kluba, omogućava sudjelovanje na državnim i međunarodnim izložbama i natjecanjima, kotizacije, troškovi materijala i oprema za izradu fotografija, praktični rad na terenu, te ostvarivanje suradnje sa drugim foto klubovima i udrugama sa ciljem razmjene iskustava i promicanja umjetničke fotografije.
Centru za podvodne aktivnosti Pula se financijski podupiru aktivnosti, koje planira realizirati kroz programe obuke školske populacije za ronilačku kategoriju R1. Nudi i obvezatne seminare za usavršavanje i stjecanje viših ronilačkih kategorija a u cilju stjecanja uvjeta za napredovanje u ronilačkim kvalifikacijama (R2* i R3*) po programu CMAS/HRS za R2* i R3*.. Nadoknađuju se klupske koncesije i licence, klupsko zdravstveno i osiguranje «Dan Europe». Provodi i edukaciju mladih za zbrinjavanju otpada i razvoj eko-kulture, ali i organizira uklanjanje otpada sa morskog dna i druge ekološke akcije u podmorju. Na ove se nadovezuju i programi stožnog ronjenja i eko- akcije u akvatoriju Grada Pule, uz organizaciju tečajeva za ronjenje 1., 2., i 3. zvjezdice, koje provodi klub podvodnih aktivnosti Uljanik.
Radio klubu Arena – Pula se sufinancira nabavka opreme (prijenosno računalo, antene te ostali materijal potreban za funkcioniranje kluba), te programi sekcije za amatersku radio goniometriju i orijentaciju
Klub maketara Pula – 2004. se u svom radu bavi osposobljavanjem za stjecanje tehničkih znanja i vještina na području plastičnog maketarstva, te organizira izložbe, pa mu se financira nabava materijala, sudjelovanje i organiziranje međuklupskih takmičenja u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji. Aero klubu «Krila Istre» Pula se financira program (padobranska obuka, ispiti, osiguranje polaznika i opreme), oprema i rekviziti
Radionice programiranja i pripreme za natjecanja "Znanost mladima" odvijaju se tijekom cijele školske godine u programskim jezicima koji se inače koriste u školama, na način da se pripremaju nadareni učenici za gradska, županijska i državna natjecanja iz informatike.
Sustav socijalne skrbi i zdravstva
Upravni odjel za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Pule obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Pule, a radi zadovoljavanja lokalnih potreba stanovništva u oblastima socijalne skrbi i zdravstva, kroz koordinaciju sa svim subjektima (udrugama i ustanovama), a s ciljem što kvalitetnijeg zadovoljavanja javnih potreba građana i uz što racionalnije korištenje proračunskih sredstava u provedbi programa a sukladno važećim propisima.Za Program javnih potreba iz djelokruga Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Pule u 2009. godini je u Proračunu Grada Pule predviđeno 22.151.274,00 kuna, što čini 4,4% ukupnog proračuna. od čega se planira za realizaciju programa javne uprave i administracije 1.618.000,00 kuna (7,3%), za programe socijalne skrbi 16.741.800,000 kuna (75,6%) i za zdravstvene programe 3.791.474,00 kuna (17,1%). Ciljni programi koji se financiraju iz ovih sredstava, sagledati će se pojedinačno za područje socijalne skrbi i zdravstva.
Sustav socijalne skrbi obilježen je rješavanjem problema nezaposlenosti, siromaštva i ekonomske nesigurnosti. To je i inače od izuzetnog značenja za svako društvo, pa su neophodni programi, projekti ili akcijski planovi, koji jedinicu lokalne samouprave usmjeravaju na sustavno djelovanje u pravcu poboljšanja ekonomskog i socijalnog položaja sviju, a posebno siromašnih i socijalno ugroženih građana. To se prvenstveno odnosi na izbor i provođenje sustava mjera od nacionalne do lokalne razine, kojima se osigurava poboljšanje pojedinaca i određenih ciljnih skupina u društvu. Socijalnim programom se određuje što, kada, tko i kako može koristiti sredstva proračuna namijenjena određenim socijalnim programima.
Lokalna samouprava mora slijediti temeljna načela definirana na nacionalnom planu, koje predstavlja «pravedna, mudra, efikasna i ekonomična država, koja omogućava najbrži ekonomski i socijalni razvoj, povećava ekonomsku sigurnost, zadovoljstvo i sreću građana». Područje socijalne skrbi pretežito je u nadležnosti države i u Republici Hrvatskoj se regulira odredbama Zakonom o socijalnoj skrbi koji predviđa organiziranje financiranja tih potreba na tri razine (državnoj, regionalnoj i lokalnoj), što znači da se određeno težište stavlja u zadatak Grada Pule, kao lokalne samouprave.
Na ovim polazištima je donesen i socijalni program u kojem se osiguravaju sredstava kojima se potiče međusobna suradnja organa lokalne samouprave sa gospodarstvom i građanima, kako bi se zajednički usmjerili na smanjenje nejednakosti i ekonomske nesigurnosti na lokalnoj razini, a što znači da te potrebe treba prepoznati i na optimalan način zadovoljiti. Socijalnim programom Grada Pule su obuhvaćene slijedeće skupine aktivnosti:
- Pomoć socijalno ugroženim kategorijama građana,
- Javne ustanove i udruge u socijalnoj skrbi,
- Čitaonica kluba umirovljenika Pula i
- Dom za djecu, mladež i odrasle osobe sa cerebralnom paralizom i drugim posebnim potrebama.
I - prvu skupinu socijalnog programa čine pomoći socijalno ugroženim kategorijama građana, čime se na najneposredniji način djeluje u pravcu osiguranja socijalne sigurnosti građana, jer je usmjeren na suzbijanje siromaštva, socijalne ugroženosti i isključenosti. Namijenjen je najranjivijim socijalnim skupinama kojima se želi pomoći u podmirenju osnovnih životnih potreba (socijalno ugroženi, nemoćne osobe ili one koje uz pomoć članova svoje obitelji ne mogu zadovoljiti sve svoje potrebe), a što se javlja kao posljedica nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. Slijedom odredbi zakonskih rješenja, jedinice lokalne samouprave dužne su u svom proračunu osigurati sredstva za podmirenje troškova stanovanja, ali mogu osigurati i sredstva za ostvarivanje drugih oblika skrbi ili više razine prava, pa se tako proširena prava prepoznaju u okviru Socijalnog programa Grada Pule, koji se temelji na većem broju posebnih Odluka, temeljem kojih se osigurava dopunska materijalna zaštita, pomoći ili potpore za:
II - u drugu skupinu spadaju aktivnosti koje se iz proračuna Grada Pule podmiruju za javne ustanove ali i za udruge socijalne skrbi, a to su prvenstveno troškovi tekućeg i investicijskog održavanja, djelovanje «vijeća za socijalnu politiku», za tekuće pomoći unutar opće države, djelovanje doma za stare i nemoćne osobe «Alfredo Štiglić», za ustanove socijalnoj skrbi, za udruge u programu socijalne skrbi, za socijalno-zdravstvene akcije u mjesnim odborima i za nepredviđene intervencije u socijalnoj skrbi.
Ustanove socijalne skrbi u Puli djeluju u pravcu poboljšanja uvjeta u ostvarivanju programa te podižu razinu kvalitete skrbi za korisnike, a tu spada:
- Dom za psihički bolesne odrasle osobe “Vila Maria” (osnovalo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a osigurava smještaj za približno 200 osoba starije životne dobi, sa psihičkim i drugim smetnjama, kojima je neophodna češća usluga liječnika psihijatra i specijaliste fizikalne medicine, što ustanova u okviru redovne zdravstvene zaštite svojim štićenicima nije u mogućnosti osigurati pa se za navedene usluge osiguravaju dodatna sredstva)
- Centar za rehabilitaciju (smještavaju se osobe s mentalnom retardacijom starije od 18 godina na stacionarni ili dnevni boravak a troškove smještaja snosi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a Grad Pula financira program radne okupacije, u cilju zaštite i unapređenja kvalitete življenja za približno 80 korisnika s posebnim potrebama)
- Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju (privatna ustanova socijalne skrbi u koju se na dnevni smještaj putem rješenja Centra za socijalnu skrb upućuju osobe sa mentalnom retardacijom, a troškove, temeljem sklopljenog ugovora, podmiruje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, dok se sredstvima proračuna Grada Pule sufinanciraju rekreativno rehabilitacijskih aktivnosti za korisnike od 18 do 60 godina)
- Centar za rehabilitaciju «Down sindrom centar» Pula (osnivač Udruga za zaštitu i promicanje prava bolesnika Pula s ciljem pružanja usluga smještaja, prehrane, njege i brige o zdravlju, usluga medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, savjetodavnog rada za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i mladež s posebnim naglaskom na djecu i mladež s Down sindromom a nudi programe rane intervencije, kontinuirano provođenje rehabilitacijskih programa a s ciljem osamostaljenja tih osoba)
- Zaštitna radionica Tekop Nova (osnivači su Grad Pula, Istarska županija i i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, a zapošljava osobe s invaliditetom, a sufinanciraju se zaposlene osobe ostanu u radnom odnosu i da sukladno mogućnostima, privređuju za vlastitu egzistenciju)
- Obiteljski centar Istarske županije (osnovana u 2007. godine od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti za poslove savjetodavnog i preventivnog rada i za druge stručne poslove koji se odnose na obitelj, djecu i mladež i druge socijalno osjetljive skupine stanovništva. Grad Pula je ustupio prostor za rad te podržava edukativnih radionica za roditelje).
Ostale udruge u programu socijalne skrbi prijavljuju svoje programe za financiranje javnih potreba iz područja zaštite osoba s invaliditetom, zaštite starijih osoba, zaštite djece i obitelji, kao i drugih potreba, za koje se osiguravaju određena sredstava u proračunu Grada Pule kao što su:
- Udruga slijepih Istarske Županije
- Udruga gluhih i nagluhih Istarske županije
- Udruga roditelja osoba s kombiniranim smetnjama u psihofizičkom razvoju IŽ-Pula
- Udruga civilnih invalida rata
- Društvo distrofičara
- Udruga invalida rada
- Udruga cerebralne paralize
- Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom –Podružnica Grada Pule
- Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom IŽ – Pula
- Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara - Istarski ogranak
- Centar za inkluziju i podršku
- Sindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Pula - volontarijat
- Udruga Klub 50 + Veli Vrh
- Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Pula.
- Humanitarna udruga Oaza
- Udruga udomitelja Istarske županije
- Udruga Suncokret
- Udruga za poticanje kreativnosti Merlin
- Udruga SOS telefon
- Sigurna kuća Istra
- Udruga za inicijative u socijalnoj politici
- Udruga za promicanje stvaralaštva Art studio
- Udruga roditelja osoba s kombiniranim smetnjama u psihofizičkom razvoju IŽ
- nabava vozila
Socijalno-zdravstvene akcije provode se i u mjesnim odborima (osnovni cilj programa je nastojanje da se najneposrednije u zajednici doprinosi rješavanju socijalnih i zdravstvenih problema građana. U tom smislu je potaknuto povezivanje predstavnika mjesnih odbora, volontera, te socijalne i zdravstvene struke - socijalne radnice i patronažne sestre. Formirane su Komisije ili su imenovani koordinatori zaduženi za provedbu u svim mjesnim odborima u Gradu Puli, uspostavljena je suradnja s Centrom za socijalnu skrb i Patronažnom službom a s naglaskom na edukaciju i jačanje suradnje predstavnika mjesnih odbora, formiranih komisija i stručnih djelatnika socijalne skrbi i zdravstva).
III - Čitaonica kluba umirovljenika Pula je otvorena u prosincu 2006. godine s ciljem da omogućava osobama treće životne dobi sastajanje, druženje i dobivanje znanja kroz kulturne sadržaje, zdravstvenu i informatičku edukaciju putem organiziranih radionica, predavanja, prezentacija, izložbi i sl. Program uključuje zabavne sadržaje, edukativne sadržaje informatičko tečajevi, likovne radionice i sl.), savjetodavnu službu (medicinsku, socijalnu, pravnu), dostupnost dnevnog tiska. Izdavanjem knjige o Čitaonici kluba umirovljenika Pula ukazat će se na probleme s kojima se susreće populacija treće životne dobi u zadovoljavanju svojih kulturnih potreba. Informatičkim opismenjavanjem koje bi obuhvatilo osnove obrade teksta, interneta te elektroničke pošte zainteresirani članovi steći će nove kompetencije i uključivanje u današnju informatičku zajednicu.
IV - Dom za djecu, mladež i odrasle osobe sa cerebralnom paralizom i drugim posebnim potrebama je osnovala je 2000. godine, sa ciljem osiguranja boravka za djecu i mladež s cerebralnom paralizom koja se odvijala u udruzi Društva invalida cerebralne i dječje paralize Pula. Ustanova obavlja sljedeće djelatnosti iz oblasti socijalne skrbi: djelatnost dnevne brige za hendikepiranu djecu i mladež, djelatnost dnevne brige za odrasle osobe, rehabilitaciju i radnu okupaciju za djecu, mladež i odrasle osobe obuhvaćene programom ustanove, pružanje usluga povremenog boravka za djecu i mladež s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem; te djelatnost predškolskog obrazovanja i to odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi s cerebralnom paralizom, mentalnom retardacijom, udruženim smetnjama i drugim posebnim potrebama. U ustanovi se skrbi za približno 200 osoba s različitim smetnjama u razvoju, koje se prema dobi i dijagnozi uključuju u adekvatne programe. Djelatnost ustanove financira se iz proračuna gradova i općina osnivača na području Istarske županije, Proračuna Istarske županije, proračuna Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za programe predškolskog odgoja i odgoja, proračuna Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za programe socijalne skrbi, sufinanciranja od strane, roditelja korisnika usluga, te ostalih izvora u skladu sa važećom zakonskom regulativom.
Sustav zdravstvene zaštite grada Pule treba sagledati na polazištima općeg pristupa raščlambe zdravstvene djelatnosti. Za kvalitetu usluga u zdravstvu odgovorni su stručne i kompetentne osobe, koje imaju obrazovanje stečeno na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu odn. višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja. Važno je osigurati kvalitetu zdravstvene skrbi na svim razinama, a posebno kada se pojave zarazne bolesti, koje su predmet posebne društvene skrbi. Sustav zdravstvene zaštite grada Pule potrebno je sagledati s pozicija mogućnosti utjecaja gradske uprave i na organizaciju i standard pružanja svih vrsta usluga u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, iako se ista ostvaruje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako slijedi:
- na primarnoj razini ona obuhvaća djelatnost opće medicine, školsku medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoć, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece, patronažnu i ljekarničku djelatnost, a obavlja se u zdravstvenim ustanovama bez obzira na vrstu vlasništva, domovima zdravlja, ustanovama za hitnu medicinsku pomoć, ustanovama za zdravstvenu njegu u kući i ljekarnama te ordinacijama privatne prakse
- na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te bolničku zdravstvenu zaštitu koja se provodi u općim i specijalnim bolnicama i lječilištima
- na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti u kliničkim ustanovama i državnim zdravstvenim zavodima.
Primarnu razinu zdravstvene zaštite pružaju domovi zdravlja, kao ustanove opće medicine za izvanbolničko liječenje a mogu biti sa stacionarom i stomatološkom službom. Dom zdravlja Pula je izvorno osnovan kao poliklinika a danas djeluje kao samostalna ustanova primarne zdravstvene zaštite. Prema odluci Ministarstva zdravstva, Dom zdravlja Pula zajedno sa domovima zdravlja ostalih gradova u Istri (Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Rovinj i Umag) djeluje od 2004. godine u okviru organizacijskog ustroja jedinstvene ustanove Istarski domovi zdravlja. Domovi zdravlja imaju organiziranu mogućnost prijevoza bolesnika kojima je potrebna brza sekundarna ili tercijarna razina medicinske skrbi
Opća bolnica Pula je središnja i najveća zdravstvena ustanova u Istarskoj županiji, koja osigurava visoku kvalitetu sekundarne razine zdravstvene zaštite ali sa određenim poteškoćama jer djeluje na dvije lokacije i to prostoru stare lokacije i na prostoru bivše vojne bolnice (bivša mornarička bolnica), u koju su se 2000. godine nakon preuređenja preselili neki odjeli. U bolnici ima ukupno 600 postelja, zaposleno je više od 150 liječnika i 500 medicinskih sestara a gravitira joj više od 160 000 stanovnika mogu se izdvojiti Istarski domovi zdravlja a u okviru koncepcije Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, ustanova za njegu u kući “Zlatne ruke”, poliklinika za neurologiju, oftalmologiju, orl i internu medicinu “SALUS” Pula, poliklinika za radiologiju, internu medicinu, urologiju i ginekologiju”ARS medica” Pula, poliklinika za baromedicinu "OXY" Pula, poliklinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “PEHAREC” Pula i drugo. U okviru zdravstvenog programa, koji se podupire iz proračuna Grada Pula treba izdvojiti:
- Javnozdravstvene mjere i
- Veterinarske mjere
I - Javnozdravstvene mjere uključuju obavljanje slijedećih aktivnosti:
- komunalne usluge (mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije),
- opće mjere za sprječavanje zaraznih bolesti,
- tekuće pomoći unutar opće države - Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
- tekuće pomoći unutar opće države - Istarski domovi zdravlja
- naknadu građanima kroz zdravstvene programe,
- udruge u zdravstvu,
- gradske zdravstvene programe unapređenje mentalnog zdravlja
- udruge - suzbijanje ovisnost, a rezervirana su i sredstava za nepredviđene intervencije u zdravstvu.
Grad Pula je sukladno zakonskim propisima obvezatan osigurati provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD), a kao mjera zaštite (opće, posebne, sigurnosne, protuepidemijske i ostale) od zaraznih bolesti, što uključuje provođenje i stručni nadzor. Opće mjere za sprječavanje zaraznih bolesti uključuju analize kvalitete prehrane i higijensko sanitarni nadzor
Tekuće pomoći unutar opće države ostvaruju se od Zavoda za javno zdravstvo Istarske Županije (Istarski Domovi Zdravlja) kroz službu za prevenciju bolesti ovisnosti, dodatni tim školske medicine sa savjetovalištem za učenike i studente na području grada Pule, hitnu medicinsku pomoć, program prva pomoć - edukacija učenika OŠ, školu odvikavanja od pušenja i školu zdrave i pravilne prehrane. Naknada građanima kroz zdravstvene programe se ostvaruje kroz program preventivne mamografije i programe dodatne zdravstvene njege
Udruge u zdravstvu imaju financijsku potporu Grada Pule u području ranog otkrivanja i suzbijanja kroničnih nezaraznih bolesti (malignih bolesti, bolesti srca i krvožilnog sustava, duševnih i neuroloških bolesti), poboljšanja kvalitete življenja djece i osoba s posebnim potrebama izazvanih kroničnim nezaraznim bolestima (dijabetes, celijakija, multipla skleroza i dr.), poboljšanja zdravlja i kvalitete življenja ranjivih skupina (djece, trudnica i osoba starijih od 65 godina), a tu spadaju slijedeće udruge:
- Klub žena liječenih od karcinoma dojke GEA
- Liga protiv raka Pula
- Liga protiv raka - Program palijativna skrb
- Liga protiv raka – Program unapređenja mentalnog zdravlja bolesnika i njihovih obitelji od malignih bolesti
- Hrvatska donorska mreža
- Hrvatska liga protiv reumatizma
- Za bolji život reumatičara»
- Prevencija, rano otkrivanje i liječenje osteoporoze.
- Klub rekreativaca u prirodi «Istra», Pula KRUPP
- Udruga za promicanje amaterskog sporta-invalida UPAS
- Sportski klub «Breza»
- Društvo multiple skleroze Istarske županije
- Udruga za skrb oboljelih od celijakije Istarske županije
- Udruga «Philipos»
- Arena sport d.o.o.
- Zelena Istra – Istria Verde
- Udruga Roda
- Dijabetička udruga Istarske županije - Pula
- Udruga za zaštitu životinja Snoopy
- Udruga za Alzheimerovu bolest Istarske županije
- Udruga za promicanje i očuvanje zdravlja «Procvat zdravlja»
- Zdravstveno preventivne radionice – Čuvaj svoje srce
- Dopisni zdravstveni tečaj – Procvat zdravlja Istra
- Udruga obitelji osoba stradalih u prometu
- Sekunda koja mijenja život
- Psiho socijalne radionice za pomoć članovima obitelji osoba stradalih u prometu
Gradski zdravstveni programi su veoma učinkoviti, a tu prvenstveno spadaju slijedeći projekti njihove realizacije:
- Projekt «Pula zdravi grad»
- Preventivni psihosocijalni programi i programi unaprjeđenja mentalnog zdravlja
- Program Udruge «Odiseja» «Profesionalno ojačavanje škola – radionice za roditelje učenika osnovnih i srednjih škola»
- Program Strukovne škole «Seksualnost adolescenata»
- Program OB Pula «Unapređenje mentalnog zdravlja djece i adolescenata i njihovih obitelji»
- Program OB Pula «Savjetovalište za osobe izložene stresu na radnom mjestu»
- Program Udruge «Zum» «Bolje spriječiti nego liječiti»
- Program Udruge roditelja «Korak po korak» «CAP Child Assault Prevention –program prevencije zlostavljanja djece»
U strukturu udruga koje se bave suzbijanjem ovisnosti spada klub liječenih alkoholičara, udruga «Institut» u okviru koje se provode tri programa (U. P. E. usluga prevencija, edukacija, Ostavljeni III i mogu imati sebe), udruga za prevenciju, rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika o drogama (UZPIRO – CRO Pula).
II - veterinarske mjere se vezuju uz uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, način kontrole njihova razmnožavanja, uvjetima i načinu držanja vezanih pasa, te postupanju s napuštenim i izgubljenim životinjama, a uključuju aktivnosti koje se financiraju iz proračuna Grada Pula, a one su slijedeće:
- organiziranje higijeničarske službe za sakupljanje s javnih površina životinjskih lešina radi njihovog uništavanja ili za prijevoz i uništavanje životinjskih lešina
- obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja te skrb putem higijenskog servisa/skloništa za životinje
Grad Pula osigurava provedbu veterinarskih mjera ugovorom sa pravnim subjektom koji je registriran za pružanje usluga higijeničarske službe te ima registriranu djelatnost higijenskog servisa, a u tu svrhu je osigurana lokacija servisa/skloništa Kaštjun za životinje na površini od 1000m2. Navedeno zahtjeva brižno postupanje s nusproizvodima (profilaktička mjera usmjerena na otkrivanje, sprječavanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih i nametničkih bolesti ljudi i životinja i mjera veterinarske zaštite okoliša). Program “Mikročipiranje i sterilizacija kao mjera reguliranja populacije pasa i mačaka” osmišljen je zbog činjenice da u gradu Puli ima oko 5000 pasa (obveza vođenja upisnika cijepljenja pasa protiv bjesnoće) i 2-3 puta više mačaka o kojima veterinarske ambulante na području Pule sustavno vode brigu i dobivaju potporu iz proračuna.
Sustav brige o kulturnim dobrima grada Pule
Riječ kultura dolazi od latinske riječi «colere», što je značilo nastanjivati, uzgajati, štititi, štovati, a uključuje razumijevanje i primjenu kriterija za vrjednovanje ljudske djelatnosti. Kulturna dobra Pule su nastala kao rezultat bogatog povijesnog nasljeđa na razmeđi Mediterana i srednje Europe, obilježena su multikulturalnošću ljudi i jezika koji su se na ovom prostoru ispreplitali od antike da današnjice. Grad Pula obiluje prepoznatljivim duhovnim i materijalnim kulturnim dobrima koja oplemenjuju ove prostore, a predstavljaju društveno naslijeđe ove zajednice od značaja za oblikovanje načina mišljenja, djelovanja i odnosa pojedinaca i ciljnih skupina u odnosu na njihovu valorizaciju i zaštitu, pri čemu treba uvažavati odredbe većeg broja zakonskih i drugih propisa.
Vrste kulturnih dobara pojedine jedinice lokalne samouprave i šire, definirane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, način, mjere i aktivnosti očuvanja i provođenja zaštite, te prava i obveze vlasnika kao i obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova su u nadležnosti vijeća za kulturna dobra, te mogućnosti ostvarivanja suradnje u financiranju zaštite i očuvanja kulturnih dobara na više hijerarhijskih razina. Prema odredbama ovog Zakona se kulturna dobra mogu sagledati kao:
- Pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja,
- Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,
- Nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština
- Zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.
Zaštita i očuvanje kulturnih dobara je od velikog značaja za očuvanje identiteta određene jedinice lokalne samouprave, njenog naroda, a ima i veliku turističku vrijednost, stoga se kulturna dobra moraju čuvati u neokrnjenom i izvornom stanju a treba i omogućiti njihovo sustavno prenošenje budućim naraštajima, što je u skladu s načelima održivog razvoja, koje slijedi Grad Pula kao jedinica lokalne samouprave. Stoga treba financijski poticati i stvarati klimu za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera za njihovo redovito održavanje, sprječavati bilo koji oblik ugrožavanja njihove vrijednosti i protupravnog postupanja i prometa kulturnim dobrima.
U prijedlogu Strategije kulturnog razvitka grad Pula se percipira kao središte koje ima relativno razvijenu kulturnu infrastrukturu zbog koncentracije muzejsko-galerijskog prostora, velikog broja spomenika kulture, ponude kulturnih zbivanja, zbog velikog broja arheoloških lokaliteta, rimskog kazališta, amfiteatra, te vojnih kompleksa koje je potencijalno moguće uspješno staviti u funkciju kulturnog dobra. Značajno kulturno obilježje daju i ustanove koje dugo nude kulturne programe, poput Istarskog narodnog kazališta-Gradskog kazališta Pula, Povijesnog muzeja Istre, Arheološkog muzeja Istre, Sveučilišne i Gradske knjižnice i čitaonice, za koje se nameće potreba boljeg prilagođavanja suvremenim korisnicima kulturne ponude, ali i značajnije prionuti rješavanju prostornih i drugih neophodnih razvojnih uvjeta. Stoga se svake godine za program javnih potreba iz djelokruga Upravnog odjela za kulturu izdvajaju značajna sredstva a u 2009. godini ona iznose 27.207.000,00 kuna, što čini 5,4% ukupnog proračuna Grada Pule, namjenski za:
- potrebe Upravnog odjela za kulturu 1.601.000,00 kuna i
- realizaciju programa javnih potreba u kulturi 25.606.000,00 kuna
U odabiru programa koji ulaze u sustav sufinanciranja putem proračuna grada aktivno sudjeluju Kulturna vijeća a financiranje javnih potreba temelji se na elementima dobivenim obradom prijava na javni poziv. Iz proračuna Grada Pule i iz drugih izvora se financijski podupiru slijedeće aktivnosti u kulturi:
JAVNE USTANOVE ČIJI JE OSNIVAČ GRAD:
- Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula
- Gradska knjižnica i čitaonica Pula
- Javna ustanova Pula Film Festival
OSTALE USTANOVE U KULTURI:
- Povijesni muzej Istre
- Sveučilišna knjižnica
- Muzej suvremene umjetnosti Istre
- Arheološki muzej Istre
OSTALE DJELATNOSTI U KULTURI
- kulturni amaterizam
- scenski dramski i filmski programi
- likovni program
- programi muzejsko-galerijske djelatnosti
- književni i nakladnički programi i projekti
- glazbeni programi
- programi novih medijskih kultura i kulture mladih
- programi zaštite kulturnih dobara
- ljetni glazben-scenski programi (npr. u Areni, na ulicama i grgovima grada)
- funkcioniranje Centra Gradskih udruga (CGU) Rojc
- investicijski programi
Kulturna dobra su prvenstveno povijesna svjedočanstva, ali bi trebala biti i u funkciji dobrobiti svih građana grada Pule i šire zajednice, a ujedno i pretpostavka bolje turističke valorizacije i ekonomskog probitka ove jedinice lokalne samouprava (interes i potrebe pojedinca i opći interes). Ta pravila se jednako odnose na kulturnu i prirodnu baštinu, koje su temelj i identitet Pule u okviru smjernica Istarske županije (ROP), a s ciljem da se i eksterno promovira kao jedinstvena povijesna, prostorna i administrativna cjelina. Identitet jedinice lokalne samouprave se usko može povezati i sa zaštićenim kulturnim dobrima, neovisno o tome da li se radi o dobrima pod zaštitom UNESCO-a ili o onima koji su zaštićeni prema propisima nacionalne, regionalne ili lokalne razine.
Dobra marketinška promocija tako osmišljenog kulturnog dobra omogućiti će njegovu održivu ekonomsku eksploataciju, a time će se osigurati i materijalna osnovica za njihovo sustavno održavanje i kvalitetnije prezentiranje ciljnim korisnicima. Da bi se to postiglo potrebno je u kontekstu odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara sva kulturna dobra Grada Pule sagledati, u suglasju sa klasifikacijom a ovisno da li pripadaju skupini NEPOKRETNIH, POKRETNIH ili NEMATERIJALNIH KULTURNIH DOBARA a locirana su na području ove jedinice lokalne samouprave ili ih njeni građani prioritetno koriste.
A) Nepokretna kulturna dobra grada Pule sagledavaju se u duhu odredbi Zakona o očuvanju kulturnih dobara može biti grad, selo, naselje ili njegov dio, građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem, elementi povijesne opreme naselja, područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama, arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone, područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima, krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji i parkovi, tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti, kojih nedvojbeno ima značajan broj u Puli.
- Stare gradske četvrti su se formirale između ulica, koje su se radijalno širile od vrha prema podnožju brežuljka, a poprečno su bile povezane s nekoliko koncentričnih prometnica. U tim djelovima grada sačuvao se mani broj zgrada s pročeljima (ili ostacima izvornih pročelja) iz srednjovjekovnog, renesansnog ili baroknog razdoblja.
- Herkulova vrata su najstariji sačuvani spomenik rimske arhitekture u gradu. Na vrhu, uz zaglavni kamen, smješten je reljef s glavom Herkula i njegovom toljagom, po čemu se i prepoznaje zaštitnik antičke Pule (Colonia Iulia Pollentia Herculanea). Lijevo od toljage uklesan je natpis s imenima dva duovira, Lucija Kalpurnija Pisona i Gaja Kasija Longina kojima je Rimski Senat povjerio osnivanje rimske kolonije Pole (između 46.-45. god. pr. Kr.).
- „Arena“ (amfiteatar), dobro sačuvan spomenik rimskog graditeljstva iz 1. stoljeća. Smješten je izvan gradskih bedema. Po veličini šesti među sačuvanima u svijetu. Izvorno je amfiteatar mogao je primiti više od 20.000 gledatelja. Danas se koristi uglavnom ljeti, za održavanje raznih manifestacija (filmskog festivala i mnogih priredbi kulturnog karaktera). U podzemnom prostoru moguće je vidjeti izložbu Vinogradarstvo i maslinarstvo Istre u antici.
- Slavoluk Sergijevaca, iz vremena cara Augusta (kraj 1.st.pr.Kr.-poč.1.st.posl.Kr.) i hram Rome i Augusta (Augustov hram) koji se nalazi na forumu, također je nastao za vrijeme vladavine rimskog cara Augusta, a datira od početka 1. st. Izložba rimske skulpture, reljefne i pune plastike u kamenu i metalu, predstavlja stalni postav u samome hramu.
- Forum, glavni trg rimske Pule oblikovan u Augustovo doba. Trg je bio okružen trijemom i kultnim građevinama. Sredinom 1. st. pr. Kr. na povišenom dijelu foruma podignut je središnji hram, a u drugoj fazi (početak 1. st.) izgrađena su dva simetrična hrama: Augustov hram i tzv. Dijanin hram. Začelni zid i stražnji dio zapadnog zida ovoga drugoga hrama krajem 13. st. uzidan je u Komunalnu palaču. Forum je do današnjeg dana ostao administrativni i upravni centar grada.
- Gradska vijećnica – Komunalna palača. Na središnjem gradskom trgu – Forumu, 1296. godine podignuta je Komunalna palača, simbol gradske samouprave. Reprezentativno gotičko zdanje u svojim je zidovima ugradilo još i danas vidljive ostatke Dijanina hrama, kao i dijelove dotadašnjih, romaničkih gradnji. Komunalna palača je kroz povijest više puta obnavljanja, posljednji puta 1983.-1989. U trijemu palače ugrađeno je 26 grbova koji su pripadali istaknutim ličnostima gradske povijesti (puljskih knezova, providura, crkvenih odličnika i mnogih plemićkih puljskih obitelji) u razdoblju od 14. do 18. stoljeća.
- Dvojna vrata (Porta Gemina) datiraju s kraja 1. st., a tako su nazvana zbog dva nadsvođena prolaza. Nekad su bila dio glavne komunikacije prema antičkom kazalištu. Sagrađena su koncem 2. stoljeća, kao sastavni dio gradskih bedema. Danas su jedna od troje sačuvanih rimskodobnih vratiju (pored Herkulovih vratiju i Slavoluka Sergijevaca).
- Dva rimska kazališta. Manje rimsko kazalište, smješteno na istočnim padinama Kaštela, nedaleko od gradskih zidina. Sačuvani ostaci u dužini od 62 m predstavljaju temelje scenske zgrade, polukružne orhestre i prostor za gledatelje. Veće rimsko kazalište bilo je smješteno na sjevernoj padini brda Monte Zaro. Površina na kojoj se nalazilo danas je uglavnom skrivena ispod austrougarskih zgrada i današnjih ulica. Kazalište dugo 85 m i široko 120 m u svoje je vrijeme predstavljalo jednu od najimpozantnijih građevina u gradu. U razdoblju venecijanske vladavine pretrpjelo je sistematsko rušenje. Do danas je sačuvan vrlo malen broj njegovih elemenata, ponajviše dijelovi umjetničke dekoracije koji se mogu vidjeti u stalnom postavu Arheološkog muzeja Istre.
- Mozaik Kažnjavanje Dirke. Rimski podni mozaik koji potječe iz 2./3. stoljeća. Dimenzije mozaika su 12 m sa 6 m. Središnje polje donje polovice ispunjeno je figuralnom kompozicijom s prikazom grčkog mitološkog ciklusa o kažnjavanju Dirke. Ostala su polja ukrašena rozetama, dupinima, ribama i pticama, te geometrijskim i biljnim motivima.
- „Agripinina kuća“ nalazi se na području jugoistočnog ruba foruma, arheološki lokalitet s građevinskim ostacima koji datiraju od 2.pol. I. st. pr. Kr.- do kasne antike i u postantičko doba. Tijekom istraživanja nađen je i mramorni portet žene iz sredine 1. stoljeća – Agrippina Minor (?). Istraživanja su vršena 1987.-1988. godine.
- Višeslojni lokalitet u Kandlerovoj otkriva postojanje trajnog naselja u kontinuitetu od 3000 godina: željeznodobno histarsko naselje uz izvor vode koji je postao kultnim središtem kasnijeg rimskog svetišta, rimski građevinski sloj iz sredine I. st. pr. Kr. koji uključuje monumentalno Herkulovo svetište (hram s posvećenim dvorištem pri čijoj izgradnji je postavljen depozit od preko 2000 amfora), javne terme, raskošnu gradsku kuću i komunalni odvodni sustav, zatim kasnoantičku crkvu sv. Lucije sa samostanom i grobljem, te kasnogotičku crkvu sv. Teodora sa samostanom, grobljem i grobnim kriptama.
- Južna kapela ranokršćanske bazilike sv. Marije Formoze, u obliku grčkoga križa, dio je nekadašnjeg sklopa bazilike sv. Marije Formoze i benediktinskog samostana sa zvonikom. Kompleks ravenatskog tipa podignut je u 6. stoljeću, za vladavine cara Justinijana.
- Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, sjedište prvog pulskog biskupa Antoniusa (510.-547.), podignuta je u drugoj polovici 5. stoljeća, uz crkvu Sv. Tome (zaštitnika grada Pule) s kojom je činila sklop dvostruke bazilike. Kroz povijest je doživjela mnoge preinake i mnoga uništavanja. Današnje klasicističko pročelje dovršeno je 1707. godine, kao i obnova zvonika. Ranokršćanska krstionica porušena je 1885. godine
- Pravoslavna crkva Sv. Nikole, jednobrodna građevina na sjevernim padinama Kaštela. Sagrađena u drugoj polovici 6. stoljeća s tipičnom ravenskom poligonalnom apsidom. Kasnije rekonstruirana. Patronat nad crkvom 1583. godine preuzima grčko-pravoslavna vjerska zajednica doseljenika s Cipra i iz Naupliona. U unutrašnjosti crkve nalazi se vrijedan ikonostas grčkog majstora Tomiosa Batosa iz 18. stoljeća te vrijedne ikone, kao i mnogi drugi liturgijski predmeti.
- Samostan i crkva Sv. Franje. Crkva je podignuta krajem 13. stoljeća. Oblikom je jednostavna i stroga, s elementima kasne romanike i gotike. Na glavnom oltaru nalazi se veliki drveni, pozlaćeni poliptih iz sredine 15. st., nastao pod utjecajem škole Vivarinija. Ono je jedno od najvrednijih djela drvene gotičke plastike u Istri. U crkvi sv. Franje u Puli nalaze se posmrtni ostaci bl. Otona koji je umro u Puli 1241. godine. na glasu svetosti. U Puli štovanje bl. Otona traje i danas. Samostan ima atrij s ranorenesansnim stupovima, koji je sagrađen u 14. a obnovljen u 15. stoljeću. U atriju, kapela Sv. Ivana smještena je na sredini istočnog krila. Sačuvala je gotički portal i gotičku biforu. U kapeli se na izvornom mjestu nalazi kasnoantički mozaik iz 4. stoljeća. Na zidovima atrija Arheološki muzej Istre postavio je lapidarij sa spomenicima (kapiteli, razni dijelovi arhitekture, natpisne ploče, reljefi, puna plastika) koji su datirani od ranoga kršćanstva do renesanse, a pripadali su raznim sakralnim i profanim objektima grada i šire okolice.
- Kaštel – Mletačka utvrda, najznačajniji arhitektonski objekat Mletačke republike na ovim prostorima. Podignut je na najvišem gradskom brežuljku (32,4 m nadmorske visine), na mjestu prvotne prapovijesne gradine, kasnije antičke akropole i srednjovjekovnog „castruma“ (na temeljima gotovo srušene utvrde nekadašnje obitelji Castropola). Projektiranje i nadgledavanje bilo je povjereno francuskom vojnom inženjeru Antoinu De Villu. Utvrda je podignuta masivnim kamenim blokovima, nepravilnog je četvrtastog oblika, sa zašiljenim i istaknutim ugaonim bastionima. Gradnja je započeta 1631. godine, a konačni oblik dograđivao se u više navrata, još tijekom 18. i 19. stoljeća. Danas je unutar same tvrđave smješten Povijesni muzej Istre.
- Arheološki muzej Istre, osnovan 1902. godine, javna je ustanova državnog značaja koja djeluje na prostoru Istarske županije. Posjeduje Prapovijesnu, Antičku i Ranosrednjovjekovnu zbirku s više od 300.000 arheoloških predmeta s prostora Istarske županije. U stalnom postavu prikazan je razvoj materijalne kulture na prostoru Istre od prapovijesti, preko razdoblja rimske vladavine, kasnoantičkoga i ranosrednjovjekovnog razdoblja do razdoblja feudalizacije poluotoka. Raskošni lapidarij antičkog i ranosrednjovjekovnog razdoblja moguće je vidjeti u prizemlju i prostornim hodnicima 1. i 2. kata Muzeja., kao i u parku oko same zgrade. Dislocirane muzejske zbirke moguće je vidjeti i u amfiteatru gdje se nalazi stalni postav izložbe „Vinigradarstvo i maslinarstvo Istre u antici“, kao i u Augustovom hramu „Izložba rimske skulpture“. Arheološki muzej Istre skrbi i o arheološkom parku Nezakcij, a u tamošnjoj „čuvarevoj kućici“ moguće je vidjeti izložbu s dijelom arheoloških nalaza (prapovijesnih, antičkih, ranosrednjovjekovnih) koji su na tom lokalitetu pronađeni.
- Pulske austrougarske fortifikacije. Niz odvojenih utvrda koje su nastale radi zaštite središnje ratne luke Austrougarske ratne mornarice. Sustav koji se gradio od 1813. do 1918. godine činio je tri glavna obrambena fortifikacijska prstena oko Pule, koja su štitila grad prema kopnu i prema moru. Danas predstavljaju vrijedno graditeljsko nasljeđe europske vojne fortifikacijske arhitekture 19. stoljeća.
- Mornarička crkva (danas c. Gospe od Mora), podignuta je krajem 19. stoljeća u neobizantskom i neoromaničkom stilu, s naizmjeničnim redovima bijelog i rumenog kamena.Crkvi je pripojen zvonik na čijem se vrhu nalazi brončani anđeo raširenih krila. Svečanoj inauguraciji nazočio je sam car Franjo Josip iz čije je blagajne crkva financirana.
- Mornaričko spomen groblje iz 1862. godine, jedno je od najvećih vojnih groblja u Europi. Prema dostupnim podacima na njemu je pokopano oko 150.000 vojnika i civila, pripadnika naroda koji su živjeli na područu Austro-Ugarske do 1918. godine. Bio je u funkciji (u manjoj mjeri) do sredine 20. stoljeća. Groblje je uvršteno u popis spomenika pod zaštitom Haške konvencije.
- Samostan i crkva Sv. Antona novijeg su datuma. Crkva je posvećena 1931., kao doprinos proslavi 700. obljetnice smrti Sv. Antuna Padovanskog. Pripadajući zvonik (visine 45 m) s kamenim kipom sveca posvećen je godinu dana kasnije, 1932. godine. Posebno značenje imaju navedeni i drugi spomenici kao nepokretna kulturna dobra koja spadaju u red visoke zaštite, jer su unijeta ili u registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske ili spadaju u kategoriju preventivno zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske , a smještena su na području Pule.
Posebno značenje imaju navedeni i drugi spomenici kao nepokretna kulturna dobra koja spadaju u red visoke zaštite, jer su unijeta ili u registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske (br. 1 - 13 popisa) ili spadaju u kategoriju preventivno zaštićenih kulturna dobara Republike Hrvatske (br. 14 - 18 popisa), a smještena su na području Pule, kako slijedi:
- Arena (amfiteatar), br. registra: Z-863,
- Augustov hram, br. registra: Z-864,
- Crkva Sv. Franje i franjevački samostan, br. registra: Z-1339,
- Crkva Sv. Nikole, rješenje br. 114/2 od 14.04.1962., br. registra: 34,
- Dvojna vrata (Porta gemina), br. registra: Z-861,
- Kapela Sv. Marije Formoze (ili od Canetta), rješenje br. 283/1 od 17.07.1961., br. registra: 14
- Katedrala Sv. Marije, rješenje br. 625/1 od 1977., br. registra: 418,
- Plažni objekt na kupalištu Stoja, br. registra: Z-2476.
- Povijesna jezgra grada Pule, rješenje br. 102/11 od 20.03.1965., br. registra: 87,
- Rimsko scensko kazalište, br. registra: br. registra: Z-865,
- Slavoluk Sergijevaca (Porta aurea – Portarata), br. registra: Z-862,
- Vila Martinz u ulici grada Graza, br. registra: Z-1340,
- Zgrada stare pošte, br. registra: Z-2475,
- Arheološko područje nekropole rimske Pule (Campus Martius), br. registra: P-1984
- Kompleks skladišta ugljena na lokaciji Luka Pula, br. registra: P-1471,
- Obalna potkovasta utvrda "Monte Grosso", br. registra: P-1767,
- Područje otoka Sv. Katarina, br. registra: P-2091.
- Višeslojni arheološki lokalitet u Kandlerovoj ulici u Puli, br. registra: P-1332,
Iako se sredstva namijenjena programima zaštite i očuvanja kulturnih stalno povećavaju, a prijedlozi prikupljeni po natječaju se visoko rangiraju od strane Kulturnog vijeća, općenito su ta sredstva i uz participaciju drugih nadležnih tijela nedostatna. Navedeno upućuje da je potrebno promišljati modele javno-privatnog partnerstva i pronalaziti i druge izvore financiranja, kako bi se osigurala odgovarajuća razina financijskih sredstava, koja će biti dostatna da se ovi i drugi spomenici kulture što šire stave u funkciju građanima i turistima, što će u sustavu povratne veze nedvojbeno doprinijeti i njihovoj većoj komercijalnoj valorizaciji.
B) Pokretna kulturna dobra grada Pule treba sagledati u duhu odredbi Zakona o očuvanju kulturnih dobara može biti zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba, crkveni inventar i predmeti, arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi, filmovi, arheološki nalazi, antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna, etnografski predmeti, stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine, dokumentacija o kulturnim dobrima, kazališni rekviziti, skice, kostimi i sl., uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije. Grad Pula posjeduje ili koristi vrijedna pokretna kulturna dobra, pa će se neka od njih u nastavku predstaviti, kako sadržajno, tako i kriterije i izvore njihova financiranja.
- Zbirka umjetnina grada Pule nastala je kao logičan slijed utemeljenja galerijske djelatnosti čiji začeci sežu u 1970. godinu kada je otvoren prvi gradski izložbeni prostor. Od 1972. godine vrijedna se umjetnička djela otkupljuju ili ih umjetnici daruju Zbirci. Danas Zbirka umjetnina Grada Pule nam pravnu osobnost već postoji kao dio Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Odsjek za kulturu Grada Pule. Zbirka umjetnina Grada Pule smještena je na III katu zgrade Istarskog narodnog kazališta –Gradskog kazališta Pula i raspolaže sa 129 m² čuvaonice i 16 m² uredskog prostora. Umjetnički fond podijeljen je na tri zbirke, Zbirku istarskih autora, Umjetničku zbirku i Zbirku Antuna Motike. Zbirka istarskih autora sastoji se od slika, skulptura, grafičkih mapa, grafika, crteža, umjetničkih fotografija i keramike, autora istarske provenijencije iz vremenskog razdoblja od 60.-tih godina XX stoljeća do današnjih dana. Najzastupljeniji je materijal platno, papir i kamen. Za sada broji 424 inventirana umjetnička predmeta. Umjetnička zbirka sastoji se od 113 inventiranih jedinica, djela autora sa područja bivše države, a sastoji se od slika, grafika, crteža, skulptura i grafičkih mapa. Djela su iz razdoblja od 60.-tih godina XX stoljeća do danas. Najzastupljeniji je materijal platno, papir i kamen. Godine 2006. Zbirka umjetnina grada Pule obogaćena je donacijom zbirke djela najeminentnijeg pulskog i istarskog te jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara 20. stoljeća Antuna Motike. Zbirka Antun Motika sastoji se od djela dokumentarne vrijednosti iz Motikinog pred akademijskog razdoblja, potom akvarela, gvaševa, tempera i ulja nastalih od 1929. do 1940. i kasnije, crteža većeg formata od kojih najveći dio otpada na skice i predloške za realizacije skulptura u staklu i keramici. Donaciju čine još i četiri skulpture, medalje u bronci, aluminijske folije i pedeset slikarskih eksperimenata. Poseban segment zbirke čini dvadeset albuma s crtežima, fotokolažima, fotoeksperimentima i dvije ilustrirane priče nastale u pazinskoj gimnaziji. Radi se o ukupno 1784 inventirana predmeta sa 6316 jedinica. Predstavljanje pulskog dijela Motikine ostavštine ostvaruje se u ciklusima, postupnim odabiranjem i oblikovanjem izložbenih cjelina nakon stručne obrade i opremanja djela za javnu prezentaciju. Djela se izlažu u novouređenoj Gradskoj galeriji Pula.
- Spomen soba glazbenika, kompozitora Antonija Smareglia na trgu Forum,
- Spomen soba Mate Balota (Mijo Mirković) u zgradi same knjižnice,
- "Mornarička knjižnica" – pokretni spomenik kulture RH iz fonda zbirke "Histrica" u zgradi Doma oružanih snaga
- Donacije znamenitih Istrana kao što su Matko Rojnić i Tone Peruško,
- Zavičajna zbirka Histrica.
- Spomen soba Antonio Smareglia. Prigodom 150. obljetnice rođenja istarskog skladatelja Antonija Smareglije, 5. svibnja 2004. godine otvorena je skladateljeva spomen-soba u njegovoj rodnoj kući u Puli. Uređenje spomen-sobe financirali su talijanska Regija Veneto, Istarska županija i Grad Pula. Izloženu dokumentarnu građu o A. Smaregli poklonili su skladateljeva kći, pok. Silvia Smareglia, njezina djeca, pok. Silvano Smareglia i Adua Smareglia Rigotti, te njezine unuke Annamaria Smareglia Borgioli i Mariarosa Rigotti Longo. Svoje radove posvećene Smaregli darovali su kipar Alfredo Sficco, slikar i kipar Gualtiero Mocenni i drugi autori. Sveučilišna knjižnica u Puli upravlja Spomen-sobom i arhivskom građom koja je posvećena A. Smaregli. Stalni postav izložbe smješten je u jednoj prostoriji u prizemlju skladateljeve rodne kuće. Izlošci (pisma, fotografije, partiture, audio zapisi, publikacije, slike, grafike i dr.) upoznaju posjetitelje sa skladateljevim životom i djelom. Izložena su i umjetnička djela posvećena skladatelju, a posjetitelji mogu slušati, odnosno gledati, zvučne i video zapise pojedinih njegovih skladbi.
- Spomen soba Mije Mirkovića - Mate Balote je 1978. godine inicirana donacijom iz ostavštine Mije Mirkovića – Mate Balote. „Na temelju dogovora sinova Mije Mirkovića, predstavnika Naučne biblioteke i Socijalističkog saveza radnog naroda Pule, 28. kolovoza 1978.godine Zbor radnika Naučne biblioteke donosi Odluku o ovlaštenju članova kolektiva za preuzimanje ostavštine „Mije Mirkovića“, koja će biti smještena kao memorijalna zbirka u Naučnoj biblioteci u Puli“. 2009. godine Knjižnica izlazi u susret nasljedniku i njegovoj želji da građa bude vraćena u sobu u koju je prvobitno postavljena, a potom, iz objektivnih razloga, preseljena u drugu. Sticajem nekih sretnih okolnosti i angažmana zainteresiranih, kako pojedinaca, tako i ustanova, prvenstveno Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Grada Pule, došlo je do realizacije stare ideje da se građa nanovo pregleda, signira i popiše u elektroničkom obliku, te tako postane lakše dostupna pretraživanju, za što su izdvojena programska sredstva Grada Pule. U arhivi Sveučilišne knjižnice (tadašnje Naučne biblioteke) nema starog ugovora o ovoj ostavštini; postoji jedino popis preuzetih publikacija i predmeta, te dva dokumenta iz rujna 1978.godine - „Odluka o ovlaštenju članova kolektiva… za preuzimanje ostavštine „Mije Mirkovića“ i dokument o preuzimanju biblioteke „Mije Mirkovića“ uz koji se Mirkovićevoj obitelji dostavlja prijepis spiskova. Kod ponovnog otvaranja Spomen-sobe svibnja 2009.god. potpisan je ugovor između Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, čija je sastavnica Sveučilišna knjižnica, i nasljednika, koji je popraćen popisom inventara i ažuriranim popisom literature. Ostavština Mije Mirkovića se sastoji od 4166 svezaka knjiga i periodike, te originalnog inventara iz njegove radne sobe: 5 polica i 2 ormara za knjige, radnog stola, pet manjih slika (od kojih su 4 reprodukcije), starog radio prijemnika, krletke i nekoliko manjih predmeta uporabnog pribora na radnom stolu. Građa iz Ostavštine je popisana u elektroničkom obliku i kao takva je pretraživa. Kako je Spomen-soba otvorena za obilazak svaki radni dan , a uz najavu je moguće i vodstvo, ažurirani popis literature upotpunjuje informaciju o ostavštini.
- Zavičajna zbirka "Histrica" sadrži djela o Istri, djela autora iz Istre i djela koja su do g. 1945. objavljena u Istri. Početni dio fonda zbirke nastao je izdvajanjem iz fonda Biblioteca Provinciale dell'Istria 1950-ih godina. Zbirka sadrži oko 15.000 svezaka monografija, oko 2.200 svezaka časopisa i 384 naslova novina. Oko 80% fonda čine publikacije s područja duhovnih znanosti, posebno povijesna građa (oko 35% fonda). Publikacije objavljene do g. 1945. pretežito su na talijanskom jeziku (budući da je Istra od 1918. do 1943. godine bila u sastavu Kraljevine Italije), a manjim dijelom na hrvatskom i na njemačkom jeziku, dok je većina kjižnične građe koja je objavljena nakon g. 1947. (kada je Istra priključena Hrvatskoj) na hrvatskom jeziku. Iz 16. stoljeća je oko 100 naslova knjiga. Između ovih ističemo 27 naslova (u 34 sveska) tzv. Flacijana - djela Matije Vlačića Ilirika (Mathias Flacius Illyricus, 1520.-1575.), rođenog u Labinu, koji je u Njemačkoj djelovao kao reformator (npr. Clavis Scripturae sacrae, Basel 1580.-1581.).
- Mornarička knjižnica (Marine-Bibliothek) - od kraja 19. stoljeća nazvana K. u. k. Marine-Bibliothek (Carska i kraljevska Mornarička knjižnica) - osnovana je u Veneciji 1802., pri vrhovnom zapovjedništvu austrijske Ratne mornarice. Njezino osnivanje potaknuo je austrijski nadvojvoda Karl (1771-1847), ministar mornarice i rata, poklonom temeljnog fonda od 20 sv. Veći dio sačuvanog fonda (oko 20.000 sv.) Republika Austrija je 1975. poklonila Puli, gdje je dodijeljen Sveučilišnoj knjižnici. Dio fonda (oko 11.000 sv.), zajedno s inventarnim knjigama, ostao je u knjižnici Austrijskog državnog arhiva (Bibliothek des Österreichischen Staatsarchivs) u Beču. Godine 1992. registrirana je kao spomenik kulture Republike Hrvatske. Godine 1996. kao posebna zbirka Sveučilišne knjižnice premještena je u Dom hrvatskih branitelja (nekadašnji Mornarički kasino /Marine-Kasino/). Mornarička knjižnica u Puli sadrži 6.757 naslova u 20.371 svezaka - od toga oko 13.000 sv. monografija i oko 7.000 sv. časopisa, godišnjaka i novina (od toga oko 800 sv. časopisa s područja znanosti o moru). To su isključivo znanstvene i stručne publikacije znanstvenih udruga i ustanova iz gotovo cijelog svijeta (najviše iz Europe, ali i iz SAD, Rusije, Japana, Južne Amerike) koje su objavljene od XVI. stoljeća do 1918. godine. Sačuvane su 3 knjige iz 16. st. i 10 knjiga iz XVII. st, a najveći dio fonda (oko 85%) je iz XIX. st.
HRT RADIO PULA
U sklopu arhive Renata Pernića, Hrvatski radio Radio Pula provodi i program digitalizacije građe arhiva Renata Pernića na CD-e.
- U Puli djeluje Arheološki muzej Istre i Povijesni muzej Istre. Ostali muzejski postavi mogu se pronaći u Amfiteataru, Augustovom hramu i Nezakciju.
- Muzej suvremene umjetnosti Istre, je Istarska županija osnovala 2008. godine, a privremeno djeluje u zgradi bivše Tiskare u ulici sv.Ivana 1, gdje će se u buduće smjestiti i Muzej Antuna Motike . U istoj zgradi u prizemlju i 1. katu nalazi se Gradska knjižnica i čitaonica. Zgrada je izgrađena u doba austro-ugarske monarhije i služila je kao vojarna, dok se kasnije pretvara u razne industrijske pogone /tvornica cipela i tiskara u skorije vrijeme/ . Zgrada ima prizemlje , tri kata i potkrovlje . Svaki kat tlocrtno iznosi u prosjeku 3200 m2 i pravi je izazov uređenje iste u –Kuću kulture: «Tiskara».
- Državni arhiv u Pazinu je kulturno dobro Istarske županije, ali ga koriste i granani Pule, koji u proračunu predvina sredstva za sufinanciranje čuvanja arhivske grane koja potječe iz pulskog urbanog područja.
- Grad ima i Sveučilišnu knjižnicu u sastavu Sveučilišta Jurja Dobrile, koja posjeduje vrijednu povijesnu građu, pa se stoga iz proračuna Grada Pule osigurava financiranje ciljnih aktivnosti tekuće namjene kao što je sanacija i/ili restauracija starih knjiga ili novina (iz Mornaričke knjižnice, zavičajne zbirke Histrica, posebno rijetkih knjiga, starih novina iz Istre…), za mikrofilmiranje starih novina iz Pule i Istre, za sufinanciranje funkcioniranja spomen sobe Antonija Smareglie i slično.
Posebno značenje imaju navedeni i drugi spomenici kao pokretna kulturna dobra koja spadaju u red visoke zaštite, jer su unijeta u registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske a smještena su na području Grada Pule, a tu prvenstveno spada Ikonostas u crkvi Sv. Nikole, rješenje br. 207/2 od 10.11.1965., br. registra: 4 (pokretna kulturna dobra),
C) Nematerijalna kulturna dobra grada Pule, treba sagledati u duhu odredbi Zakona o očuvanju kulturnih dobara mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenosi predajom ili na drugi način (jezik, dijalekti, govori i toponimska, usmena književnost svih vrsta, folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote, tradicijska umijeća i obrti). Očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradbom i čuvanjem zapisa o njima, kao i poticanjem njihova prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama. Grad Pula obiluje nematerijalnim kulturnim dobrima, pa će se neka od njih u nastavku i predstaviti.
- Gradska knjižnica i čitaonica Pula organizirana je kao javna narodna knjižnica koja svoju djelatnost obavlja na području Grada Pule i šire te je Središnja knjižnica za talijansku nacionalnu manjinu u RH. Osnovna djelatnost Knjižnice je da skuplja, kupuje, sređuje, stručno obrađuje te daje na korištenje knjižničnu građu, pomaže pri izboru literature i obavlja informativnu službu. Uz osnovnu djelatnost koju obavlja, narodna knjižnica danas predstavlja lokalno kulturno i obrazovno informacijsko središte, mjesto cjeloživotnog učenja i razvijanja svih vrsta pismenosti, mjesto susreta građana lokalne sredine, čimbenik je gospodarskog i društvenog razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini. Gradska knjižnica i čitaonica Pula u sastavu ima: Središnju knjižnicu, Dječju knjižnicu, Knjižnicu Veruda, Knjižnicu Žminj, Knjižnicu Vodnjan i Čitaonicu kluba umirovljenika Pula. Posjeduje fond od 153.000 jedinica knjižnične građe koji uključuje knjige, periodiku (časopisi, novine), grafičku građu, AV građu (CD, DVD, CD-ROM), igre i igračke. Preseljenjem u nove prostore (2004. g.) u Kandlerovoj ulici 39, Središnja knjižnica započela je s prikupljanjem i nabavom zavičajne građe koja je sadržajno vezana uz grad Pulu i Istru. U Knjižnicu se godišnje upisuje oko 12.000 članova koji posude oko 180.000 knjiga te pročitaju u čitaonici oko 80.000 novina i časopisa. Knjižnične usluge, brojne programe i aktivnosti godišnje koristi i posjeti više od 250.000 posjetitelja. Redovna zakonska knjižničarska djelatnost financira se iz proračuna osnivača - Grada Pule, a djelomično Ministarstva kulture RH te grada Vodnjana i općine Žminj.
- Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula (INK) predstavlja osnovu kulturnog djelovanja i od izuzetnog je značaja za razvoj kulturne infrastrukture Pule i cijele regije. Zgrada Kazališta, nekadašnja Politeama Ciscutti, neupitan je kazališni znak specifičnog pulskog i istarskog kazališnog života, zaštićen je spomenik kulture i ima svojstvo kulturnog dobra. Kazalište je profesionalno djelovalo od 1948. do 1970. kada je ukinuto. Kazališna kuća osnovana je 1994. kao prijelazna faza ka ponovnom inauguriranju kazališta u gradu. Od 2004. godine i formalno postaje Gradsko kazalište bez profesionalnog ansambla. U posljednje se četiri godine ulažu ogromni napori u formiranje profesionalnog kazališnog ansambla i stvaranje uvjeta za njegov kontinuirani rad. Danas se u proračunu Grada Pule osiguravaju sredstva za plaće 18 djelatnika, materijalne izdatke, investicijsko održavanja, nabavku opreme i tehničko-tehnološki razvoj, te sredstva za programe. Repertoar Kazališta obuhvaća djela hrvatske i svjetske baštine, kao i relevantna djela suvremenih domaćih i stranih autora. Njegovanjem specifičnosti kulture i izričaja regije, osobito nastoji očuvati čakavsku dijalektalnu baštinu. Posebice promiče suvremeni redateljski, glumački i plesni izričaj kao i programe koji se stavljaju u europski kontekst.
- Javna ustanova Pula Film Festival je tijekom 2009. godine organizirala 56. Festival igranog filma u Puli s rekordnim brojem gledatelja – 70.320. Izuzev Nacionalnog programa u Areni, Festival organizira i Međunarodni program na Kaštelu tjedan dana prije glavnog programa u Areni. Ustanova skrbi o kinoprikazivačkoj i izložbenoj djelatnosti u Kinu Valli kapaciteta 211 mjesta (uključivo sa mjestima za osobe smanjene pokretljivosti), tijekom protekle godine prikazano je 1.104 projekcija a Kino je posjetilo 62.356 gledatelja. Pula Film Festival pruža logističku potporu gradskim i manifestacijama drugih korisnika (Melodije Istre i Kvarnera, prosinački koncerti, doček Nove godine na Forumu).
- Malo Istarsko Lutkarsko Kazalište – MILK jedina je profesionalna kazališna produkcija te vrste u Istri, kojoj će se sufinancirati iz proračuna Grada Pule produkcije jedne lutkarske predstave.
- Kazalište Dr. INAT djeluje na lokalnoj, regionalnoj, europskoj i svjetskoj kazališnoj sceni, sudjeluje na brojnim europskim i svjetskim festivalima kreativnog kazališnog izraza. Na području grada djeluju 4 kulturno-umjetnička društva koja njeguju tradicionalne istarske običaje, ali jednako tako i prezentiraju suvremena glazbena djela.
- Kulturnoumjetnička društva su "OKUD Istra", "KUD Matko Brajša Rašan", "KUD Uljanik" i "KUD Lino Mariani". U gradu još, kao samostalna udruga djeluju pulske mažoretkinje, te puhački orkestar. Njihovo djelovanje uspješno objedinjava SAKUD - Savez kulturno umjetničkih društava koje broji 1.012 aktivnih članova, koristi bez naknade površinu od 2.020,53 m2 zatvorenog i 123 m2 otvorenog prostora, uključuje veliki broj volontera.
- OKUD «Istra» - organizacija kulturno-umjetničkih djelatnosti «Istra» najveći je harmonikaški centar u Hrvatskoj, priznat u Europi i svijetu, čime zasigurno doprinosi promicanju i afirmaciji kulturnog identiteta grada Pule, Istarske županije i Republike Hrvatske u svijetu.
- KUD «Matko Brajša Rašan» njeguje specifičan glazbeni izričaj istarskog podneblja, ne zanemarujući pritom skladbe starih majstora i suvremenih hrvatskih skladatelja. Zbor je predstavljao Hrvatsku diljem Europe i svijeta, te dobio brojne nagrade i priznanja tijekom pedeset sedam godina svog djelovanja.
- KUD «Uljanik», Pula je folklorno društvo koje ima na repertoaru koreografije tradicijskih plesova užeg zavičaja, izvorne istarske pjesme i svirke, ali i plesove iz gotovo svih krajeva Republike Hrvatske.
- KUD «Lino Mariani» Pula djeluje u pet sekcija (mješoviti zbor, muški zbor, ženski zbor, mandolinistički orkestar i vokalni solisti).
- Pulske Mažoretkinje samostalno djeluju od 2008. godine (od 1992. do 2002.djelovale su u sklopu Kazališta Dr. Inat, a zatim u sklopu Puhačkog orkestra).
- Puhački orkestar grada Pule, djeluje petnaest godina kao glazbeni centar sa 99 članova svih generacija koje rade u 4 stalne grupe (Puhački orkestar, Big Band, ženska klapa Teranke i Orkestar za sviranje pri ukopima) i 4 grupe koje se okupljaju po potrebi (Jazz oktet, Jazz kvintet, Kvartet flauta i Fanfare). Od osnutka 1993. godine do danas, orkestar je jedan od najboljih u zemlji.
- Viva la Pola! se u Puli održava od 2004. godine, a prepoznatjivi je menunarodni glazbeni festival. Treba istaknuti i glazbeno-edukativnu manifestaciju Antifa fest, i ostale oblike kvalitetnog kulturnog stvaralaštva.
- Studio za stvaralačke aktivnosti mladih «ZARO» Pula djeluje na edukaciji i razvoju stvaralačkih sposobnosti djece i mladih u oblasti plesnih, scenskih i drugih ulturnoumjetničkih djelatnosti (30-tak grupa)
- Kao potpora likovnoj umjetnosti grad podržava udrugu MMC LUKA kao i udrugu HDLU Istre. Potpora se pruža i programskoj aktivnosti Društva arhitekata Istre za organizaciju «Dana arhitekture u Istri», za godišnju izložbu članova udruge i izložbu radova «Međunarodne škole arhitekture u Motovunu». U proračunu se predviđa podupiranje međunarodne kiparske kolonije u Vinkuranu u organizaciji udruge «Cavae Romanae 95», programu izložbi galerije «Milotić - Bubamara d.o.o.», a u sklopu programa novogodišnje kolektivne izložbe učeničkih radova Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna, Pula u prostoru MMC Luke.
- Iz proračuna se podržavaju i književni programi u koje nedvojbeno spada programska aktivnost Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika te vrlo kvalitetna, tradicionalna manifeastacija Sa(n)jam knjige u Istri. Kreativno istraživački tim «GRM» dobiva potporu za književne radionice za osobe s posebnim potrebama.
- Susreti na dragom kamenu se nastavlja financirati u organizaciji istoimene udruge koja njeguje spomen na život i djelo Mije Mirkovića - Mate Balote. Programska aktivnost Društva bibliotekara Istre (DBI) uključuje stručna predavanja i seminare, kao i predstavljanje novih izdanja iz knjižničarske struke.
- Pod zajedničkim nazivom nove medijske kulture i kultura mladih financijski se podupiru udruga «Metamedij» Monteparadiso, Studio «KaPula», «Distorzija» «Gradska radionica», «Udruga Monteparadiso» koje su nositelji programa novih medijskih kultura unutar Centra GU Rojc, ali i na razini grada.
- Ne manje značajne su i gradske manifestacije koje imaju veliki broj korisnika – granana Pule a to su prepoznatljive fešte koje se nude pod nazivom «Ulicama našeg grada» «krajem ljeta», «Prosinac u gradu», doček Nove godine na Forumu i organiziranja drugih programa koji se tradicionalno održavaju tijekom mjeseca prosinca.
- Glazbeni i glazbeno-scenski programi koji se financiraju iz proračuna Grada Pule su oni koji su ocjenjeni kao kvalitetni bilo kao samo glazbeni i/ili glazbeno-scenski programi, zahvaljujući čemu opstaju godinama na pulskoj sceni, no potpora je dana i nekolicini programa koji se pojavljuju po prvi put s ciljem da i oni postanu tradicionalni ili poluče uspjeh u budućnosti. Tu spada «Art&Music festival», udruga «Rondo Histriae», zbor koji osvaja prestižne nagrade po europskim gostovanjima, koncert «Vesna, glazbene mladice» te Istarske glazbene scene mladih a njihovi su članovi nadareni mladi glazbenici i njihovi suradnici. Manifestacije su: glazbeni festival Pulski glazbenici Puli, Hrvatske glazbene scene mladih, koncerti komorne glazbe u crkvi Sv. Franje uz obilježavanja obljetnica festivala. «Flauta, sax i prijatelji» izvodi koncerte klasične i revijske te jazz glazbe-projekt pulske glazbenice Nataše Dragun. Arhivu Renata Pernića, Hrvatski radio - Radio Pula se podupire nastavak programa digitalizacije građe arhiva Renata Pernića CD-e, «Glazbena radionica – Laboratorio Musicale», Arena International organizatorice i nositeljice Tatiane Šverko Fioranti. Dok je Međunarodni festival «Organum Histriae» manifestacija s festivalskim i natjecateljskim dijelom kojoj je cilj vratiti orguljama «prijestolje kraljice instrumenata» u produkciji Identitet d.o.o. iz Pule. Koncertni program Istarskog pododbora HDGU uključuje godišnje i božićne koncerte. Seasplash festival nudi udruga «Seasplash» kao festival namijenjen prvenstveno mladima, «Viva La Pola» , organizator je udruga Syntheses. - Glazbena scena je prepuna raznih stilova, od poznatih grupa poput Atomskog skloništa, KUD Idijota, Nole, Popeyea pa sve do underground kulture. Od brojnih klubova se izdvaja: "Klub Uljanik", "Aruba club", "Monte Serpente", "Pietas Iulia", "Imperial", "Zen", "E&D", "Rock Caffe", "Cabahia", "Podroom", "Actors Studio", "The Cube".
- Centar gradskih udruga (CGU) Rojc je prostor bivše vojarne, smješten na k.č. 962, koji zajedno sa okućnicom zauzima površinu od 35.580 m2. Sama zgrada Centra smještena je gotovo na sredini čestice odnosno ona je blago pomaknuta prema sjeveru a njena ukupna površina prema vanjskim gabaritima iznosi 6.400,00 četvornih metara. Središnje mjesto zbivanja jest sama zgrada Centra koja je podijeljena na dva dijela, južni i sjeverni, međusobno povezanih bočnim hodnicima. Južni dio zgrade uključuje tri kata i suteren a sjeverni dio pet katova. Ukupna površina natkrivenog prostora zgrade iznosi 16.739,00 četvornih metara. Centar Rojc danas broji 104 korisnika, udruga civilnog društva, a glavna pokretačka sila Centra jesu udruge iz domene kulture koje čine cca 30% ukupnih korisnika. Kultura u Rojcu može se podijeliti u nekoliko skupina kao što su glazbena, scenska, likovna i druge a unutar pojedinog segmenta valja razlikovati samu kulturnu produkciju, organizaciju događaja, edukaciju putem radionica i različite oblike društvenog angažmana. S ciljem donošenja odluka od zajedničkog interesa za Grad Pulu i udruga koje koriste prostore, osnovana je Radna grupa za Koordinaciju rada udruga Centra (Koordinacija), koja mora donijeti kriterije upravljanja prostorom. Koordinacija Centra je zajedničko tijelo Grada Pule kao vlasnika poslovne zgrade "Rojc" i okućnice te predstavnika udruga kao uporabovnika prostora koja daje svoje mišljenje o pitanjima Rojca a sve zaključke koje donese Koordinacija potvrđuje Gradonačelnik. Koordinaciju čine po tri predstavnika Grada Pule te po tri predstavnika udruga koje bira Vijeće Rojca. Planirani projekt Dnevni boravak u Centru Rojc obuhvaćao bi dio prizemlja površine od 200 m2 kao mjesto središnjeg programskog zbivanja cijelog kompleksa. Na taj način CGU “Rojc“ dobiva na značaju, projekti udruga dobivaju svoj dom unutar kojega mogu zapravo javnosti pokazati čime se bave i koliko je to uistinu vrijedno.Planirani projekt Hostela “Rojc“ ima za cilj urediti ove prostore kako bi mogli služiti u obavljanju jeftine smještajne djelatnosti za mlade na površini od 425 m2.
D) Rezultati istraživanja o kulturi grada Pule, prezentirani su sklopu prve radne verzije Strategije kulturnog razvitka Grada Pula, a uključuju rezultate ankete, koja je provedeno je početkom 2009. godine (16 ciljnih skupina – iz područja amaterizma, glazbe, kazališta, filma, nove medijske kulture, kulture mladih, književnika i istaknutih pojedinaca u kulturi), koje upućuje na moguće probleme i pravce rješavanja ovog značajnog razvojnog segmenta, kako bi se mogli utvrditi prioriteti, razmišljanja i stanje u kulturi i na kulturnoj «sceni» u Puli a tražili su se odgovori na slijedeća pitanja:
- Kako ocjenjujete trenutno kulturno stanje u kulturi grada Pule?
- Što smatrate osnovnim preprekama/problemima i kako vidite rješenje otklanjanja prepreka?
- Koja područja i projekte smatrate prioritetnima za budući razvoj grada?
- Koje ključne nositelje programa budućeg razvoja grada predlažete?
- Kako vidite svoju ustanovu/udrugu u kontekstu izrade strateškog plana?
Ad. 1. Kako ocjenjujete trenutno kulturno stanje u kulturi grada Pule?
Ispitanici smatraju da je situacija u Puli što se tiče kulture pozitivna iz razloga što postoje privatne i javne inicijative i veliki broj onih koji stvaraju i nude kulturna dobra (jaka izvan institucionalna i alternativna kultura), od čega je najveći dio udruga smješten u prostorima bivše vojarne «Karlo Rojc», a čiji bi rad trebalo više poduprijeti. Pozitivno se percipira i otvaranje kina «Valli» kao i programi koje nudi Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula. Posebno značajnim se smatra projekt «Sa(n)jam knjiga» i razni festivali. Kulturni život je po ocjeni mnogih iznad prosjeka u odnosu na gradove jednake veličine a kulturna sredina je otvorena i za multikulutralne utjecaje doseljenika.
Kao negativnu stranu kulturnog ozračja u gradu Puli navodi se tromost institucija kojima je osiguran siguran priljev sredstava iz državnog, regionalnog ili gradskog proračuna. Smatra se da se sredstva iz proračuna Grada Pule za kulturu loše raspodjeljuju, te da su kriteriji evaluacije više financijske prirode a da bi jači ponder trebalo staviti na postizanje zadovoljavajućeg stupnja umjetničke kvalitete i izvrsnosti, na poticanje produkcije, otvorenosti i dostupnosti građanima. To može biti i posljedica nedovoljne razine kulture življenja u gradu, financijske krize (ne troši se na kulturna dobra jer ljudi jedva zadovoljavaju primarne potrebe) ili činjenice da se kulturni stvaraoci više uglavnom bave sobom i svojim projektima, no stvarnim potrebama zajednice.
Upozorava se da ponuda obično prati zahtjeve donatora a ne visoke umjetničke impulse, pa se manje kvalitetna produkcija odražava na manje kvalitetnoj strukturi konzumenata. Općenito se premalo sredstava izdvaja za kulturu, djeluje se uglavnom stihijski na način da se slijede energični pojedinci. Iako ima kulturne resurse, Grad se još nije nametnuo u širem hrvatskom kulturnom kontekstu, te se ocjenjuje i da je Pula izgubila prioritet u kulturnoj ponudi Istre. Programi su usitnjeni, šaroliki i međusobno nepovezani, a kulturna scena je konfuzna, nema komunikacije, prožimanja, tolerancije i dijaloga, jer se sudionici smatraju konkurentima. Ocjenjuje se da postoji određena stagnacija u kulturnom životu grada i da nedostaju programi koji bi se održavali cijele godine, što se posebno odnosi na nedostatak kulturnih događanja na ulicama. Naglašava se potreba revitalizacije centra grada.
Ad. 2. Što smatrate osnovnim preprekama/problemima i kako vidite rješenje otklanjanja prepreka?
Dio ispitanika vidi prepreke u nedostatku menadžmenta i profesionalnih menadžera u kulturi, dok drugi smatraju da ih ima previše i da oni štete kulturi. Nedostatak financijskih sredstava nedvojbeno je prepreka, ali također i nepostojanje razvojne strategije, tromost institucija u kulturi, inertan privatni sektor, netransparentnost u donošenju odluka, nesudjelovanje zainteresirane javnosti, sukob interesa mnogih djelatnika, nepostojanje sustavne evaluacije programa i projekata. Smatra se da odgovorni nisu dovoljno stručni i ne poznaju kulturnu scenu u gradu, da uglavnom lobiraju za osobnu korist, da u vijećima sjede korisnici proračuna i da djelatnici nemaju udjela u kreiranju kulturne politike grada, te da kulturna vijeća nemaju dovoljnu težinu u odlučivanju. Problem vide i u tome što se ravnatelji kulturnih ustanova ponekad biraju po političkoj osnovi a ne stručnim referencama. Ističu potrebu prevladavanja tzv. festivalske kulture koje privlače pažnju publike, medija i sponzora, dok se klubovi mladih zatvaraju jer nisu regulirani odnosi između propisa u području kulturne i onih za ugostiteljsku djelatnost.
Predlažu se rješenja u promjeni politike u kojoj će se na ključne pozicije postavljati oni operativci koji dobro poznaju kulturnu scenu i koji će slijediti kulturnu strategiju, na način da će se osigurati višegodišnje financiranje onih projekata, koji su ocjenjeni izvrsnima. Racionalizirati administrativno-tehničku potporu objedinjavanjem ustanova u kulturi. Treba povećati transparentnost rada kulturnih vijeća (odgovorni i za financiranje), njihovu odgovornost i dostupnost javnosti (objavljivati kontakte članova kulturnih vijeća na web stranicama grada). Potrebno je sačiniti plan prioriteta obnove zapuštenih objekata kao i plan održavanja i modernizacije postojećih, uvažavajući stvarne vrijednosti. Treba odvojiti amaterizam od profesionalizma, komercijalnu kulturu od one namijenjene općem dobru, poticati umrežavanje udruga kroz financiranje programske razmjene, poticati partnersku suradnju davanjem prioriteta u financiranju partnerskih projekata te poticati intenzivniju međunarodnu suradnju. Veći naglasak staviti na programe edukacije u kulturi, te osnovati kulturno savjetovalište. Osigurati potrebnu tehničko-tehnološku infrastrukturu za razvoj novih medijskih kultura na način da se financira oprema. Senzibilizirati javnost, lokalnu samoupravu i same udruge o važnosti i dugoročnoj koristi njihovog samofinanciranja. Značajno povećati stupanj informiranja građana i drugih korisnika kulturnih događanja i njihovu koordinaciju (oglasna mjesta, web portali…)
Ad .3. Koja područja i projekte smatrate prioritetnima za budući razvoj grada?
- Kulturna baština općenito
- Redefinirati pozicije već etabliranih organizacija u kulturi
- Podržati tradicionalnu kulturu
- Temeljitu obnovu «Pionirskog doma»
- Brodograđevni i pomorski muzej
- Muzej suvremene umjetnosti Istre
- Dom knjige
- Osnivanje glumačkog ansambla INK
- Organizacijsko uređenje i izradu mini strategije za CGU «Karlo Rojc»
- Spomenici u parkovima
- Nezavisna i izvaninstitucionalna kultura
- Istraživanje tržišta za razvoj publike
- Poboljšati akustičnu kvalitetu dvorana
- Podržati turistički atraktivne projekte
- Ulaganje u profesionalne umjetnike
- Film
Ad. 4. Koje ključne nositelje programa budućeg razvoja grada predlažete?
- INK
- Glazbena škola «Ivan Matetić Ronjgov»
- Gradska knjižnica i čitaonica
- Sveučilište «Jurja Dobrile»
- sami umjetnici
- Arheološki muzej Istre
- Povijesni muzej Istre
- Pula Film Festival
- CGU «Karlo Rojc»
- Srednja škola za umjetnost i dizajn
- HRT – Radio Pula
- Muzej suvremene umjetnosti Istre
- sve ustanove kojima je grad osnivač
- Odjel za kulturu
- gradonačelnik
Ad. 5. Kako vidite svoju ustanovu/udrugu u kontekstu izrade strateškog plana?
- Udruga Distorzija: promocija glazbe i različitih sub-kulturnih izričaja
- Udruga FERR: razvijanje mladih kadrova od najmlađe dobi
- Metamedij: kultura mladih i novih medija
- Glazbena škola: nositelj glazbenih sadržaja u gradu
- Pula Film Festival: produkcija, arhiviranje, katalogiziranje, logistika za sve ostale javne manifestacije u gradu
- SAKUD: različiti programi edukacije
- CGU «Karlo Rojc», Istarska glazbena scena mladih - gradska strategija će im pomoći u izradi razvojnih strategija njihovih institucija
- HDLU Istre, Istarski ogranak DHK, MILK i MMC Luka: nude ljude i pomoć oko izrade strategije, izbora kriterija, provedbe umrežavanja i drugo
Razvoj civilnog društva grada Pule
Od 2006.godine djeluje Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva sa svrhom poticanja partnerstva i razvoja civilnog društva u Istarskoj županiji sa sjedištem u Puli. Zaklada pruža informacijsku, stručnu i financijsku potporu programima koji potiču održivost neprofitnog sektora, međusektorsku suradnju, građansku inicijativu, volonterstvo, unapređenje društva, kao i ostale programe kojima se ostvaruje temeljna svrha Zaklade, koja ima tri temeljne funkcije:
- financijsku - koja obuhvaća raspisivanje natječaja i davanje potpora,
- informativnu - koja daje temeljne informacije o civilnom društvu i
- edukativnu - koja obuhvaća organiziranje edukativnih radionica, predavanja i seminara
«Civilno je društvo prostor izvan obitelji, države i tržišta stvoren akcijama, organizacijama i institucijama pojedinaca i zajednica radi unapređivanja zajedničkih interesa». Djelokrug njenog rada spada područje zaštite okoliša i održivi razvoj, demokratizacija ljudskih prava, mladi, izgradnja kapaciteta i poticanje socijalnog poduzetništva. Zaklada je pravna osoba i kao takva ima definiranu misiju, viziju, ciljeve i strategiju.
- Misija: poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva
- Vizija: kroz poticanje partnerstva između i unutar javnog, privatnog i civilnog sektora podiže se svijest o važnosti aktivne participacije građana u donošenju odluka a kroz cjeloživotno učenje se ubrzava razvoj lokalne zajednice, te povećeva blagostanje svih građana
- Ciljevi: poticanje partnerstva i razvoja međusektorske suradnje, poticanje umrežavanja organizacija civilnog društva, snažnije uključivanje građana u proces donošenja odluka, poticanje informiranosti i povećanje javnog utjecaja organizacija civilnog društva, razvoj lokalne zajednice, povećanje zapošljavanja u organizacijama civilnog sektora i razvoj socijalnog poduzetništva, izgradnja kapaciteta civilnog društva, poticanje aktivnog participiranja građana u razvoju lokalne zajednice i cjeloživotno učenje
- Strategija: Zaklada će svoju misiju i ciljeve provoditi i razvijanjem javnog utjecaja tako što će stvoriti vlastitu javnu prepoznatljivost i prepoznatljivost javnog djelovanja, kao aktivan sudionik u procesima stvaranja javnog mišljenja i aktivnog uključivanja građanstva, kroz: zagovaranje, lobiranje, promicanje vrijednosti civilnog društva i ostalim aktivnostima. Djelovati će na uspostavljanju standarda u svojoj djelatnosti kroz visoku razinu profesionalnog rada koji će se očitovati u transparentnosti, javnosti i odgovornosti u radu. Kao rezultat takvog djelovanja, a uvesti će i sustav kvalitete, razvijen za potrebe neprofitnog sektora
Aktivnosti civilnog društva usmjereni su u područje zaštite okoliša i održivog razvoja, demokratizacije i ljudska prava , te razvoja politike prema mladima. Grad Pula sustavno potiče i podržavati načela izgradnje kapaciteta civilnog društva kao i socijalno poduzetništvo.
U području demokratizacije i ljudska prava djelovati će na mobilizaciji lokalne zajednice i organizacija civilnog društva za a radi rješavanja lokalnih problema, posebice graničnih skupina, kao i na poticanju dijaloga i mirnom rješavanju sukoba, posebno u poduzimanju protukorupcijskih mjera, na zaštiti prava djece, promicanju ljudskih prava, prava manjina, te kroz neprofitne medijske projekte. Razvoj politike prema mladima uključuje promicanje i aktivno sudjelovanje mladih u definiranju i provedbi razvojnih politika na svim razinama, poticanje i kreiranje neformalnog obrazovanja mladih, te posebna briga o kulturnom razvoju i kvalitetnom korištenju slobodnog vremena.
U okviru Razdjela 001 – Upravnog Odjela za lokalnu samoupravu Grada Pule, pod «aktivnost A104001 planirana je stavka «Udruge civilnog društva» u godišnjem iznosu od 2 486 000,00 kuna (0,5% proračuna), sa slijedećom strukturom rashoda:65
- tekuće donacije u novcu vjerskim zajednicama 60 000,00 kn
- tekuće donacije u novcu nacionalnim zajednicama i manjinama 445 000,00 kn
- tekuće donacije u novcu udrugama građana i političkim strankama 728 000,00 kn
- tekuće donacije u novcu – udruge proizašle iz rata 359 000,00 kn
- tekuće donacije u novcu – sindikalne organizacije 125 000,00 kn
- tekuće donacije u novcu – ostale udruge 739 000,00 kn
- usluge tekućeg i investicijskog održavanja- pričuva 30 000,00 kn
Kao doprinos aktivnostima civilnog društva se svakako može prihvatiti i djelovanje novosovnovanog «Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Pule» (Vijeće), osnovanog u cilju razvoja programa prevencije kriminaliteta na području Grada, radi sigurnosti građana, materijalnih dobara i zajednice u cjelini, kroz zajedničko planiranje i djelovanje različitih tijela vlasti, javnih službi, gospodarstva i građana, a temeljeno na programu rada u kratkoročnom i srednjeročnom razdoblju. Naglasak se stavlja na partnerski odnos građana, policije, jedinica lokalne samouprave i drugih institucija u prevenciji kriminaliteta, a temeljem rezultata istraživanja koji su ukazali na slijedeće osnovne sigurnosne probleme:
- Zlouporaba opojnih droga
- Alkoholizam mladih, opijanje na javnim mjestima
- Vršnjačko nasilje
- Maloljetnički kriminalitet, porast kaznenih djela kod maloljetnika sa elementima nasilja
- Dozvole za rad kladionicama, kafićima i sl. u blizini škola
- Zaštita djece i mladih s problemima u ponašanju
- Dežurstvo učenika
- Neograđenost prostora škole
- Nekontrolirani ulazak trećih osoba u zgrade Sveučilišta, njihovo okupljanje u krugu Sveučilišta, nedostatak video nadzora na Sveučilištu
- Nasilje u obitelji
- Vandalizam – grafiti, krađe u trgovinama, iznuđivanje
- Nasilje preko E-maila i SMS poruke
- Promet, porast kaznenih djela u prometu (nasilničko ponašanje, napad na službenu osobu)
- Promet – neadekvatna prometna rješenja
- Fizičke barijere i nemogućnost kretanja nogostupom (zbog parkiranih automobila i neprilagođenosti nogostupa), više parkirnih mjesta za o.s i.,
- Osigurati adekvatne prostore i prilaze za o.s i. (za ustanove i udruge čiji su korisnici osobe s invaliditetom)
- Problemi Romske populacije (MO Arena) – bez infrastrukture i poštivanja javnog reda i mira
- Porast kaznenih djela sa elementima nasilja
- Povećanje učestalosti i intenzivnosti agresivnog ponašanja korisnika bolesničkih usluga prema zdravstvenom osoblju
- Mračni kvartovi i huligani, vandalizam
- Učestale provale i otuđenje vlasništva bolnice i osobnih stvari radnika bolnice
- Nedostatni kapaciteti za smještaj osoba s mentalnom retardacijom
- Nedostatni kapaciteti za smještaj starijih osoba
- Prihvatilište osoba beskućnika
- Problem bolovanja
- DDD mjere kanalizacijske mreže Grada Pule
- Sustavna deratizacija u stambenim i poslovnim objektima, javnim površinama i dezinsekcija protiv komaraca
- Poplave u vrijeme kiša
- Odlaganje krupnog otpada
Grad Pula sustavno potiče i podržavati načela izgradnje civilnog društva kao i socijalno poduzetništvo, uvažavajući one iste kriterije koje je definirala Zaklada svim građanima i udrugama građana u Istarskoj županiji, oblicima mjesne samouprave i jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj Županiji. No, Zaklada je otvorena i za aktivno uključivanje svih građana Pule, jer uspostavlja i razvija programe i projekte u suradnji s javnim, poslovnim i neprofitnim sektorom. Sredstva Zaklade se prikupljaju i koriste temeljem javnog poziva. Stoga se rad civilnog društva treba prepoznati u svim sferama u kojima se unapređuje kvaliteta života građana Pule.
SWOT ANALIZA - društvena infrastruktura grada Pule
| | |
| INSTITUCIJE VLASTI
Profesionalno ustrojeni i dobro funkcioniraju svi relevantni oblici institucija vlasti u Puli Dobra suradnja sa regionalnom organima vlasti Istarske županije Izvrsno koncipirane WEB stranice Grada Pule Zadovoljavajući broj mjesnih odbora i njihova uključenost u upravljanje Gradom Pula Visoki stupanj uključenosti nacionalnih manjina Uravnoteženi odnosi u strukturi proračuna (proračun visoko socijalno osjetljiv) Koriste se sredstva EU fondova Priručnik kvalitete temeljen na normi HRN EN ISO 9000:2005 i ISO 9001:2008, te na smjernicama IWA 4:2009 Strateški plan unutarnje revizije Vijeće za komunalnu prevenciju | INSTITUCIJE VLASTI
Nedostatni izvori za financiranje svih ključnih razvojnih problema Pule Pula nije i formalno administrativno sjedište Istarske županije Veći se naglasak stavlja na formalno, no na sadržajno prezentiranje ključnih elemenata u strukturi proračuna Na WEB stranicama Grada Pule nedostaju linkovi na ostale subjekte od značaja za društveni i gospodarski život grada (integrirani pristup) |
| OBRAZOVANJE
Zadovoljavajuća obrazovna struktura (71% stanovnika ima srednje ili višu razinu obrazovanja – 10 % visoko obrazovanje) Ima razvijenu mrežu obrazovnih institucija svih razina (od osnovne škole do doktorata znanosti), prepoznatljivo je obrazovno i sveučilišno središte Prisutne su sve opcije i mogućnosti formalnog, neformalnog, iformalnog i cjeloživotnog obrazovanja Prisutna je sustavna briga o razvoju obrazovne infrastrukture (objekti, oprema) i programa | OBRAZOVANJE
Oko 10% stanovnika još uvijek nema završenu osnovnu školu Obrazovni profili bi se trebali planirati u skladu sa strateškim potrebama gospodarstva i društvenih djelatnosti Mogućnosti Sveučilišnog grada su još uvijek nedovoljno iskorištene Nedostatak financijskih sredstava onemogućava realizaciju svih prepoznatih potreba Nedostatni kapaciteti (prostorni problemi) |
| ODGOJ
Visoki stupanj brige o djeci svih uzrasta U predškolskim ustanovama je obuhvaćeno 58% djece Poštuju se standardi izgradnje i programa odgojno-obrazovnih institucija djece najmlađe dobi Dobra koordinacija predškolskih ustanova u smještaju djece prema željama roditelja Sufinanciranje smještaja djece predškolske dobi osigurava se iz proračuna Grada, a za djecu smještenu u ustanove u vlasništvu Grada ali i za djecu smještenu u ustanovama drugih vlasnika (isti kriteriji) Sustavno se ulaže u podizanje standarda u predškolskom odgoju i za prilagodbu programa određenim ciljnim skupinama (djeca sa posebnim potrebama, djeca manjina, djeca Roma…) Iz socijalnog programa se adekvatno prate potrebe ugroženih ciljnih skupina obitelji djece predškolske dobi | ODGOJ
Nedostatak financijskih sredstava za rješavanje svih naraslih potreba u predškolskom odgoju Nedostatni kapaciteti Svi prostori u kojima se smještaju djeca predškolske dobi nisu opremljena sukladno važećim standardima Radno vrijeme ustanova nije uvijek u potpunosti prilagođenu radnom vremenu i potrebama građana Nema dovoljno dječjih vrtića Ustanove za predškolski odgoj ostalih vlasnika, nemaju iste kriterije upisa kao i ustavnove u vlasnštvu Grada Pule |
| SPORT I REKREACIJA
Djeluje veliki broj sportskih udruga, koje okupljaju različite dobne skupine, koje upražnjavaju spektar sportskih aktivnosti i rekreacije Grad značajno podupire sport i rekreaciju građana Postoje jasni kriteriji financiranja profesionalnog sporta Za djecu mlađeg uzrasta organiziran je program «sportske škole» (7 škola) i dječji ljetni kamp u trajanju od 2 tjedna (u 3 turnusa) Sustavna briga o obrazovanju trenera. | SPORT I REKREACIJA
Nedostatak financijskih sredstava za podupiranje svih potreba u području sporta i rekreacije Nedostaju prostori za određene vrste sportova i sadržaje (npr. zatvoreno plivalište..) Postoji veliki broj usitnjenih programa koje treba povezati u mrežu i jasnije predstaviti javnosti Potreba za većim brojem sportskih dvorana Nedovoljno naglašena školska sportska natjecanja Nedostatak bazena |
| TEHNIČKA KULTURA
Uspješno djeluje Zajednica tehničke kulture, te veliki broj klubova i društava Velika se briga posvećuje edukaciji djece u području tehničke kulture Osigurava se stjecanje određenih kvalifikacija prema međunarodno priznatim standardima | TEHNIČKA KULTURA
Nedostatna financijska sredstva za sve potrebe Poteškoće u komunikaciji zbog još uvijek nedovršenog mrežnog povezivanja članica u sustava tehničke kulture sa Zajednicom i Gradom Pula |
| SOCIJALNA SKRB
Veoma razvijen sustav pomoći socijalno ugroženim kategorijama građana Djeluje veliki broj javnih ustanova i udruga u području socijalne skrbi Posebna briga za starije i nemoćne osobe u domu ali i izvaninstitucionalno, osiguran besplatan javni prijevoz, pomoći, prehrana i sl. Socijalno ugroženim obiteljima se osigurava prehrana djece od rođenja do srednje škole, a uključuje i program potpore siromašnim studentima Kvalitetan program «halo, niste sami» Dobra suradnja sa ustanovama socijalne skrbi na razini Istarske županije Veliki broj udruga za odrasle i djecu s posebnim potrebama Kreativni programi i aktivnosti u okviru kluba umirovljenika | SOCIJALNA SKRB
Nedostatna sredstva neophodna za realizaciju potrebnih programa Potreba za umrežavanjem udruga i aktivnosti Nedovoljno stručnih kadrova koji bi uspješno pokrivali sva specifična područja ove djelatnosti Nedovoljno društveno priznat rad i postignuća u ovoj društveno zahtjevnoj djelatnosti Nedostatak hospicija Nedostatni kapaciteti za zbrinjavanje starijih osoba |
| ZDRAVSTVENA SKRB
Osigurana zadovoljavajuća razina zdravstvene zaštite na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini Dobra suradnja na razini Istarske županije (dom zdravlja) Sustavno se ulaže u bolničke kapacitete, opremu i kadrove Financijski se podupire veliki broj javno-zdravstvenih mjera i aktivnosti Briga o zdravlju građana je organizacijski i sadržajno na visokoj razini Djeluje veliki broj udruga u zdravstvu Veliko značenje aktivnosti i programa koji se objedinjeno građanima nude pod nazivom «gradski zdravstveni programi» Dobro razrađen sustav veterinarskih mjera, kao i briga za napuštene životinje | ZDRAVSTVENA SKRB
Poteškoće rada bolnice na dvije lokacije Informacije o zdravstvenim ustanovama, sadržajima i programima nisu objedinjene, niti prezentirane na dovoljno transparentan način Usitnjenost i nedovoljna koordinacija udruga |
| KULTURA
Postoje izuzetno vrijedna, poznata i prepoznatljiva kulturna dobra svih kategorija Veliki broj građevina (nepokretna kulturna dobra) spada u kategoriju zaštićenih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara Dostupna povijesna i muzejska baština (pokretna kulturna dobra), o čijem se sadržaju i proširenju vodi sustavna briga Uz dvije kvalitetne knjižnice (gradska i sveučilišna) nudi se sustav prepoznatljivih sadržaja i događaja u okviru projekta Sa(n)jam knjige Kulturnu ponudu obilježavaju raznolika nematerijalna kulturna dobra, od čega je dio njih i od nacionalnog ili regionalnog značaja Uz ime grada Pule se vezuju prepoznatljiva kulturna i druga mega-događanja U ponudu kulturnih događaja je uključen veliki broj ljudi (privatne i javne institucije, institucionalna i alternativna kultura) Prostori bivše vojarne «Karlo Rojc» stavljeni su u funkciju ustanova u kulturi | KULTURA
Nedovoljna turistička valorizacija kulturnih dobara Tromost institucija kojima su izvori financiranja osigurani u lokalnom, regionalnom ili nacionalnom proračunu U raspodjeli financijskih sredstava bi se jači ponder trebao staviti na stvarnu umjetničku kvalitetu izričaja, te na one programe koji su dostupni širem krugu građana Potrebno je umrežavanje usitnjenih programa i izvoditelja, a sukladno jasnoj jasno definiranoj viziji kulturnog razvoja Grada Ne djeluje se dovoljno u cilju podizanja razine svijesti građana o stvarnim vrijednostima u kulturi Festivalski sadržaji nisu uvijek u skladu sa suvremenim trendovima tog oblika kulturne ponude |
| CIVILNO DRUŠTVO
Grad Pula u suradnji sa Istarskom županijom stvorio izuzetno povoljno okruženje za djelovanje udruga civilnog društva Uspješno djeluje Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva, koja ostvaruje rezultate u financijskom, informativnom i edukativnom području djelovanja Grad financira djelovanje nacionalnih i vjerskih zajednica, manjina i raznih udruga građana | CIVILNO DRUŠTVO
U svim slojevima društva još je nedovoljno prisutna svijest o ulozi i zadacima institucija civilnog društva, pa je potrebno značajnije edukativno djelovati Nedostatna financijska sredstva za pokrivanje svih potreba djelovanja udruga civilnog društva Nema «Kodeksa civilnog društva» |
| | |
| INSTITUCIJE VLASTI
Europa - Regija kao prihvatljiv okvir djelovanja Ulazak u Europsku Uniju Decentralizacijom državne uprave i spuštanjem poreza na dobi na lokalnu razinu, povećava se investicijska sposobnost jedinice lokalne samouprave Osnivanje posebnog Odjela za EU projekte osigurao bi se viši stupanj korištenja EU fondova a time se povećava i šansa za dobivanje bespovratnih sredstava za različite ciljne namjene Poticati projekte javno-privatnog, javno-javnog i drugih oblika partnerstva u realizaciji kapitalnih projekata u svim sferama razvoja | INSTITUCIJE VLASTI
Visoki stupanj centralizacije vlasti Restrikcija državnog proračuna u djelu kojim se financiraju aktivnosti jedinice lokalne samouprave Nedorečenost i/ili nedosljednost i/ili neusklađenost propisa što otežava rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i zaštitu lokalnih resursa |
| OBRAZOVANJE
Sveučilišni grad kao razvojna šansa Sustavno prilagođavanje svih razina obrazovanja, suvremenim trendovima, novim tehnologijama i stvarnim razvojnim potrebama gospodarstva, te lokalne i šire zajednice Izgradnja i implementacija sustava cjeloživotnog učenja koji će biti integriran u sve segmente grada kao zajednice i predstavljati koncepciju unapređenja opće razine znanja građana Viši stupanj internacionalizacije nastavnih sadržaja, programa, metoda i komunikacije a kao pretpostavke uspješnog uklapanja u okvire EU obrazovnog i znanstvenog prostora razvoja Stvaranje uvjeta za odvijanje nastave samo u jednoj smjerni na svim razinama obrazovanja | OBRAZOVANJE
Sustav financiranja obrazovnog procesa nije uvijek kvalitetno i sustavno riješen na svim razinama Ne postoji sustavna klasifikacija obrazovnih programa po kvaliteti, što ograničava korisnicima izbor najkvalitetnijih kadrova kao pokretačka razvoja Nedostatak financijskih sredstava za održavanje minimuma standarda prostora, opreme, kadrova i programa Nomenklatura zvanja nije usklađena sa bolonjskim procesom |
| ODGOJ
Viša razina pedagoškog standarda za sve dobne skupine djece i za različite ciljne programe Umrežavanje odgojno – obrazovnih institucija sa ostalim ustanovama i gospodarstvom na razini grada Prisutnost novih programa i udruga, čije djelovanje doprinosi kvaliteti i unapređenju odgojno-obrazovne djelatnosti uz potporu šire zajednice | ODGOJ
Ograničavanje sredstava iz viših razina proračuna, kojima se sada podupiru određeni posebni odgojno-pedagoški programi Promjena propisa kojima se ukidaju ili ograničava zapošljavanje nekih za struku neophodnih profila kadrova |
| SPORT
Sport i turizam kao mogućnost i šansa Novi koncepti razvoja poduzetništva integriranim pristupom u povezivanju sporta, rekreacije, zdravlja i edukacije Javno-privatno partnerstvo kao podrška razvoju natjecateljskog sporta Organizacija nacionalnih i međunarodnih natjecanja Razvoj novih sportova specifičnih za užu i širu lokaciju grada Pula Donijeti strategiju razvoja sporta i njene odrednice uvažavati u koncipiranju temeljnih pravaca razvoja ove djelatnosti u Puli | SPORT
Nedostatak financijskih sredstava zbog ograničenja proračunskih sredstava za eksterno podupiranje osnovnih i razvojnih programa sporta i rekreacije Nedostatak ili nedorečenost regulative koja ne uvjetuje primjenu standarda i potrebu da se u radu s djecom biraju samo educirani, stručni, kompetentni i humani kadrovi (treneri) Sustav obrazovanja koji nije prilagođen suvremenim trendovima u sportu |
| TEHNIČKA KULTURA
Viši stupanj valorizacije postignute razine razvoja tehničke kulture na nacionalnom i međunarodnom planu (zvjezdarnica, informatičari …) Grad Pula – inkubator inovatora s velikim brojem međunarodnih priznanja | TEHNIČKA KULTURA
Nedorečenost propisa i nespremnost i/ili nemogućnost da se postignuća ove vrste stave u funkciju razvoja gospodarstva i društva u cjelini. |
| SOCIJALNA SKRB
Senzibilizirati sve društvene slojeve, za koordinirano djelovanje na podizanju socijalnog standarda i pomoći socijalno ugroženima, a u cilju podizanja ukupne kvalitete života zajednice, ciljnih skupina i svakog pojedinca Osnivanjem Vijeća za socijalnu politiku očekuje se umrežavanje i bolje korištenje resursa | SOCIJALNA SKRB
Nedostatak odgovarajućih propisa i mogućnosti rješavanja naraslih potreba socijalne skrbi u suvremenom otuđenom društvu, u kojem su potrebe sve veće, mogućnosti nedostatne a svijest o potrebi rješavanja ovih problema nedovoljno prisutna. |
| ZDRAVSTVENA SKRB
Unapređenje sustava svih oblika zdravstvene zaštite, sukladno standardima svjetske zdravstvene organizacije i stvarnim potrebama građana Izrada «Registra zdravstvenih ustanova» Nove specijalne ustanove zdravstvene zaštite i sveučilišne klinike Novi studiji u području medicinskog obrazovanja i specijalizacije liječnika u područjima suvremene medicine Organizirano djelovanje svih udruga u području zdravstvene skrbi u funkciji podizanja razine zdravstvene zaštite i ukupnog zdravlja građana Izgradnja sustava kojim će se osigurati viša razina brige o zdravlju životinja i humanijem odnosu prema njima («Stožer za suzbijanje bjesnoće») | ZDRAVSTVENA SKRB
Ograničena sredstava proračuna i promjena propisa može dovesti do snižavanja standarda primarne zdravstvene zaštite Ograničavajući činitelj razvoja može biti nedostatak visokokvalitetnih kadrova kao posljedice nepostojanja svih razina obrazovnih institucija u zdravstvu Nedovoljna podrška razvoju programa zdravstvene zaštite tercijarne razine Nedovoljna ulaganja u suvremenu medicinsku opremu, instrumente i tehnologiju |
| KULTURA
Sredstva EU fondova za razvoj kulturnih potencijala Prepoznatljivost otvara mogućnost bolje turističke valorizacije kulturnih dobara Bolja turistička valorizacija rada udruga Redefinirati način djelovanja, sadržaje i programe već etabliranih organizacija u kulturi Podržati tradicionalnu kulturu Ustrojiti brodograđevni i pomorski muzej Donijeti strategiju razvoja kulture i slijediti je u koncipiranju kulturnog života Pule Uvesti nove tehnologije, kao podršku kvalitetnije prezentacije kulturnih sadržaja Pule Katastar kulturnih dobara kao pretpostavka uspješne zaštite Na ključnim pozicijama odlučivanja birati provjerene stručnjake, znalce u području kulture | KULTURA
Nedostatna financijska sredstava iz državnog proračuna, neophodna za izgradnju restauraciju i održavanje zgrada i programa u kulturi Podilaženje sponzorima i nedovoljno educiranim predlagačima programa koji nemaju zadovoljavajuću razinu umjetničke kvalitete Devastacija vrijedne prirodne, povijesne i kulturne baštine zbog nedorečenosti propisa ili nedovoljne svijesti ljudi Nedostatak stručnih kadrova zbog nedostatka odgovarajućih obrazovnih profila ili obrazovnih institucija Izbor ključnih ljudi po političkim kriterijima a ne po stručnim kompetencijama i ostvarenim rezultatima |
| CIVILNO DRUŠTVO
Korištenje povijesnog nasljeđa obilježenog interkulturalnošću i poštivanja manjina, kao okvira za daljnji razvoj civilnog društva Poticati i unapređivati rad Zaklade za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva Vijeće za komunalnu prevenciju Grada Pule | CIVILNO DRUŠTVO
Nerazumijevanje zajednice za aktivnosti, metode i rezultate koje žele ostvariti udruge civilnog društva Izostanak financijske potpore Kriza morala |
Izvor: Radionica Partnerske skupine 1 održane u Puli 12.11. 09. i 17.12.09.
