Željeznički promet
Izvor: Grad Pula - Strategija razvoja
Ukupna dužina kolosijeka na željezničkoj postaji Pula iznosi 7.399 m. Željeznički promet grada Pule danas je slabo razvijen, izuzev lokalnog željezničkog prijevoza kojim se u Pulu i obrnuto iz velikog dijela Istre svakodnevno voze uglavnom učenici (Pula-Lupoglav). Razlog tome je činjenica da Pula nije neposredno povezana s ostatkom hrvatskog sistema željeznica, već se u druge dijelove Hrvatske mora putovati preko Slovenije. Planirana gradnja željezničkog tunela kroz Učku trebala bi riješiti ovaj problem. Loše stanje u željezničkom prometu reflektira se na sljedeća područja:
- bitno se ograničava razvoj luke
- u kontekstu održivog razvoja Pule i Istre izuzetno slabo se koristi najsigurniji i ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza, zbog njegove loše umreženosti i kvalitete
- trendovi na turističkom tržištu ukazuju na ponovni rast interesa turista za korištenjem željeznice, što u ovim uvjetima nije na Istarskom poluotoku realno očekivati
Prostornim planom se predviđa zadržavanje u prostoru postojećih i planiranje novih trasa željezničke pruge i to:
- željeznička pruga I. reda Pula-Pazin-Lupoglav – postojeća
- industrijske pruge kolodvor-zona Šijana (izvan funkcije) i kolodvor-zona Stoja, koje se prostornim planom užeg područja mogu dodatno valorizirati u svrhu budućeg korištenja – postojeće
- putnički međumjesni kolodvor Pula – postojeći
- druge gradske željezničke pruge koje se mogu planirati prostornim planom užeg područja – planirane
U koridoru se ne mogu graditi nikakvi zahvati u prostoru, osim rekonstrukcije postojećih i izgradnje planiranih prometnica i infrastrukturne mreže koje ga presijecaju. U skladu s važećim propisima iz područja željezničkog prometa, u ovom koridoru obavljat će se radovi održavanja i rekonstrukcije postojeće željezničke pruge i njenoga pružnog pojasa.
